Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Oko 3000 maturanata pisalo je probne ispite koje je početkom ožujka u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Puli, Zadru, Dubrovniku, Šibeniku i Varaždinu organizirala Algebra, u sklopu najvećeg nacionalnog testiranja spremnosti za ispit državne mature. Kao i ranijih godina, maturanti su probnim ispitima pristupali posve besplatno i dobrovoljno. S obzirom na način na koji se probni ispiti provode kao i podatak o brojnosti maturanata koji pokazuju interes za ovaj projekt, projekt probnih ispita može se smatrati vrlo relevantnim na nacionalnoj razini te pokazuje realno stanje znanja kod maturanata otprilike mjesec do dva prije važnog ispita državne mature. Pritom treba imati u vidu podatke koji pokazuju kako su proteklih godina maturanti u periodu od ovog probnog testiranja do državne mature uspjeli podići svoje rezultate za maksimalno 20 posto.

Kao i lani, uspješnost na ispitu iz engleskog jezika bila je ukupno najbolja – na B razini iznosila je 65 posto (radi se o uspješnosti rješavanja ispita), ali što je ipak lošije od sve prethodne tri godine (2015.: 71 posto, 2016.: 73 posto, 2017.: 71 posto), no više zabrinjava velik pad uspješnosti na A razini engleskog jezika jer su ove godine maturanti ostvarili samo 58-postotnu uspješnost, dok je lani ona bila 71 posto. Probni ispit iz engleskog jezika najbolje su na A razini riješili učenici u Varaždinu (62 posto) a na B razini učenici u Rijeci (postotak uspješnosti od 70 posto).

Matematiku su maturanti na ovogodišnjim probnim ispitima na A razini riješili s postotkom uspješnosti od 39 posto (usporedivo s lanjskih 37 posto) dok je na B razini prosječna riješenost bila ipak nešto niža od lanjskih 43 posto te iznosi 40 posto. Rezultati probnih ispita iz matematike tako pokazuju najmanje varijacija u odnosu na protekle godine kada je Algebra provodila projekt probnih ispita za maturante te stoga dokazuju kako se u slučaju matematike i dalje radi o predmetu koji velikom broju maturanata jednostavno predstavlja najveći problem. Matematiku na A razini najbolje su riješili učenici u Zagrebu (46 posto), a na B razini učenici iz Dubrovnika (51 posto).

Za razliku od prošle godine, kada se najveći pad znanja vidio na ispitima iz hrvatskoga jezika, ove su godine učenici na probnim ispitima ostvarili najveći rast upravo na ovom predmetu. Na A razini ostvarena je prosječna riješenost ispita od 57 posto, što je znatno više od lanjskih 47 posto (pa i od 53, odnosno 51 posto ranijih godina) dok je na B razini riješenost bila 56 posto, što je također nešto više nego lani (52 posto) i usporedivo s rezultatima koje su maturanti ostvarili 2015. Probne ispite iz hrvatskoga jezika na A razini najbolje su riješili maturanti u Dubrovniku (uspješnost rješavanja od 62 posto) a na B razini u Dubrovniku i Rijeci (62 posto).

Iznenadili su nas nešto lošiji rezultati iz engleskog jezika, ali činjenica je da su se maturanti ove godine uglavnom odlučili za pisanje više razine. Vjerujem da su tako htjeli testirati svoje znanje ili neznanje. Isto tako, jednim dijelom bi za to mogla biti zaslužna i opuštenost prema ovom predmetu, jer mnogi učenici imaju percepciju engleskog kao lakšeg predmeta. Kao i uvijek, matematika se smatra najzahtjevnijim predmetom, kojeg se maturanti najviše pribojavaju i za kojeg se najduže pripremaju. Budući da je čak trećina maturanata, koji su pisali probne ispite, izjavila da se još nisu ni na koji način počeli pripremati za državnu maturu, tada je moguće i da engleski još nije došao na red. Sad kad su učenici dobili uvid u stvarno stanje i vjerujem da će početi s kvalitetnim pripremama“, izjavio je Toni Milun, profesor matematike na Visokom učilištu Algebra, koji je sudjelovao u pripremi probnih ispita mature iz matematike.

U anketi koja je provedena među maturantima nakon završetka probnog testiranja, njih 99 posto ponovno je izjavilo kako ovakvu aktivnost smatraju iznimno korisnim te se na nju rado odazivaju jer učenicima omogućava da na vrijeme procijene svoju razinu znanja te se stoga mogu bolje pripremiti za predstojeći, važan ispit državne mature.

Čak trećina maturanata u ovom se trenutku još nije počela pripremati za ispit državne mature, a što su i sami priznali u istraživanju. Najviše ih se počelo pripremati početkom drugog polugodišta (31 posto) te u studenom prošle godine (23 posto) dok ih 5 posto tvrdi kako se za maturu pripremaju od početka školske godine.

Uvijek je zanimljivo saznati koje su želje maturanata za nastavak obrazovanja, tj. koje studije namjeravaju upisati. Kao najpopularnije polje studiranja tradicionalno se i ove godine istakla ekonomija koju želi upisati svaki šesti maturant ili maturantica, zatim slijedi računarstvo koje zanima svakog šesnaestog, a psihologija svakog dvadesetog maturanta. Elektrotehniku, edukacijsko rehabilitacijske znanosti, pravo, farmaciju ili medicinu bi upisao svaki dvadesetpeti kandidat. U odnosu na godinu prije, raspodjela prioriteta je vrlo slična s time da je nešto značajnije porastao interes za studijima ekonomije, psihologije i arhitekture, dok su maturanti iskazali ponešto manji interes za medicinu i stomatologiju“, komentirao je Hrvoje Balen, član uprave Algebre.

Kada bi danas bio ispit državne mature, za njega se potpuno spremnima smatra samo 1 posto maturanata, vrlo dobro pripremljenima smatra se njih 8 posto, dobro pripremljenima 51 posto, a loše ili nimalo pripremljenima čak 40 posto.





Tekst i foto: Algebra


 Stranica prilagođena ispisu




Na prodaju stenci nema...
Prodajem stan na Vijen...
frames prices more tha...
Tražimo njegovateljicu...

Moj profil

Korisničko ime:
Lozinka:


Zaboravljena lozinka
Novi korisnik!

Posjetitelji

Ukupno online:128

Registrirani online (1): edi


Objektiv031

Pun mjesec

Propustili ste? Pogledajte!