Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



Stupanje na snagu članka 7 stavka 1, točaka 14 i 15 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prema kojemu je redovitim studentima koji imaju 26 ili više godina ukinuto besplatno obvezno zdravstveno osiguranje i sukladno kojima studenti više nisu zdravstveno osigurani preko roditelja, već preko institucija na kojima studiraju, otvorilo je prostor za reakcije na problematičnost novih zakonskih regulativi koje se dotiču osnovnih socijalnih prava građana.

Neposredno nakon izmjenā zakona, prikladno donesenih u ljetnim mjesecima, na problematične se odredbe zakona osvrnuo i ministar nadležan za pitanja visokog školstva, opravdavajući sporne zakonske odredbe sljedećim riječima: «zdravlje je studenata na prvom mjestu, ali činjenica je da naši studenti predugo studiraju.» Ključna ideja u pozadini uvođenja ove izmjene zakona pokušaj je da se studente stimulira na ranije završavanje svojih studija što bi se, među ostalim, pokušalo postići tako da se studentima starijima od 26 godina uskrati ono što je donedavno bilo jedno od osnovnih prava redovitih studenata.

Problematičnost ovakvog obrazloženja, koje dobnu diskriminaciju studenata opravdava pokušajem skraćivanja prosječnog vremena studiranja, ubrzo je izašla na vidjelo pa se krenulo u razmatranje 'preradbe'. Novi zakonski aranžman donio je i novi problem: studenti pravo na besplatno zdravstveno osiguranje ne gube s obzirom na dobnu granicu, već vrijeme studiranja. Prema novoj regulaciji, studenti neće izgubiti besplatno zdravstveno osiguranje ako imaju 26 ili više godina, već ukoliko studiraju više od osam godina.

Uskraćivanje osnovnih prava

Na ovaj se način pravo na osnovno zdravstveno osiguranje izuzelo iz skupine studentskih prava koja student uživa za vrijeme trajanja redovnog studija. Proizvoljno ograničenje od osam godina uvedeno je umjesto jednako proizvoljne granice od 26 godina. U praksi ta promjena ne čini nikakav smisleni pomak u odnosu na prvu formulaciju zakona. Činjenica da studenti više ne mogu biti zdravstveno osigurani preko roditelja, već po osnovi studentskog statusa, otvorila je veliki prostor za manipulaciju osnovnim pravima studenata. Studenti, kao osjetljiva društvena skupina koja nije u mogućnosti ostvarivati stalne prihode (zbog studentskog statusa ne mogu se prijaviti na burzu) i koja većim dijelom egzistencijalno ovisi o svojim obiteljima već pogođenima općim padom socijalnog standarda, ovime se stavljaju u izrazito nepovoljan položaj. Studenti koji nemaju regulirano zdravstveno osiguranje ne mogu čak niti raditi preko studentskog servisa ne bi li si olakšali plaćanje visokog mjesečnog iznosa premije zdravstvenog osiguranja kojeg mnogi od njih zbog svoga statusa teško mogu namaknuti. Mnogi su od studenata kojima će biti uskraćeno besplatno zdravstveno osiguranje upravo među onima kojima je osiguranje najpotrebnije, pogotovo ako se radi o razlozima zdravstvene prirode. Postoje također i studiji, poput Akademije dramskih umjetnosti, koji tradicionalno upisuju mnogo studenata sa već završenim diplomskim studijima, a kojima je nastavak akademskog obrazovanja nužna nadogradnja za kasniji praktični rad, što premašuje proizvoljna ograničenja vremena studiranja. Upravo su studenti takvih usmjerenja dodatno izloženi mogućnostima ozljede (npr. studenti glume i plesa) zbog čega je zdravstveno osiguranje jedan od uvjeta osiguranja kvalitete njihovih studija. Raznolikost ovakvih situacija svjedoči o teškoći generaliziranja i besmislenosti nametanja ograničenja prava na zdravstveno osiguranje.

Podučeni iskustvima dosadašnjih promjena u regulativama koje dolaze iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, očekujemo da je ovo samo početak novog rezanja studentskih prava kao dio općih mjera štednje. U ovome trenutku kriterij za gubljenje prava može biti osam godina studija, a već od iduće akademske godine student može pravo na zdravstveno osiguranje izgubiti zbog, primjerice, činjenice da nije skupio neki broj ECTS bodova. Status redovnog studenta, koji sa sobom donosi i studentska prava poput subvencionirane prehrane (od ove godine i iznos subvencije za prehranu je značajno srezan) i prava na zdravstveno osiguranje, uvelike je ograničen uvođenjem tzv. 'bolonjskog sustava' studiranja. Sustav od kojeg odustaju sveučilišta u Europi koja su ga uvela mnogo prije hrvatskih, u nas je poslužio kao sjajan poligon za naplaćivanje 'besplatnog studija' s obzirom na proizvoljno određene uvjete koje student mora zadovoljiti (primjerice 55 ECTS bodova).

Bolonjske kontradikcije u vrijeme štednje

Prema bolonji, u odnosu na 'stari sustav', student će puno lakše izgubiti studentska prava, čime je onemogućeno postojanje tzv. 'vječnih studenata', učestalog argumenta u prilog uvođenja ovakvih politika onom dijelu javnosti koji je i unaprijed sklon etiketiranju studentske populacije kao neradnika, lijenčina ili društvenih parazita. Iako korištenje ovakvih izraza nije nužno odraz razmišljanja društvene većine, lako je zamisliti ovakvu retoriku upregnutu u opravdavanje uvođenja mjerâ štednje usmjerenih ka studentskoj populaciji čiji životni standard proteklih godina kontinuirano opada. Sudeći po izjavi ministra zdravlja neposredno nakon uvođenja ovog novog zakona da se «ne radi o uštedama», nameće se pitanje kome ide u prilog lišavanje dijela studenata osnovnog besplatnog osiguranja?

Naime, ograničavanje prava na zdravstveno osiguranje studenata tek je jedan od paralelnih procesa ograničavanja socijalnih prava sve većem broju društvenih skupina. U isto vrijeme kada se režu dosadašnja studentska prava, umirovljenicima - još ugroženijoj društvenoj skupini ukinuto je pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Podsjetimo se da je sama podjela zdravstvenog osiguranja na osnovno i dopunsko označila početak radikalnije "reforme" zdravstvenog sustava u smjeru njegove konačne komercijalizacije. Taj je potez otvorio prostor za sve veći broj privatnih inicijativa koje pokrivaju dopunsko osiguranje, ali i za procvat privatnih klinika, kojima uvođenje odredbi poput dobnog ili vremenskog ograničenja na pravo na zdravstveno osiguranje izravno pogoduje. Budući da država studentima više ne plaća zdravstveno osiguranje, oni su primorani uplaćivati ga bilo HZZO-u, bilo "privatnim" osiguravateljima.

Dio iste "reformske oluje" novi je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kojim se uspostavlja okvir budućeg funkcioniranja sveučilišta u mjerama štednje i privatne inicijative. Paralelno s time, Zakonom o radu sve se više srozavaju prava radnika u odnosu na poslodavce i korporativni sektor. Ovakve postupne reforme koje su tek započete donošenjem izmjena postojećih zakona podmuklom će strategijom "reformizma" u potpunosti transformirati sustav dovodeći do dalekosežnih promjena koje prije svega udaraju na socijalni standard najosjetljivijih skupina građana.

Privatizacija zdravstva na obzorju

Javni novac prikupljen iz poreza sve se više ulaže u podupiranje privatnih inicijativa koje ulaze u prostor onoga što je prethodno bilo percipirano kao javno dobro – zdravstvenog sustava,visokog obrazovanja i drugih. Jednako kao što je bolonja devastirala kvalitetu studija i otvorila prostor za komercijalizaciju sveučilišta, reforma zdravstvenog sustava omogućila je trošenje javnog novca za podupiranje ulaganja koja pogoduju privatnim interesima: primjerice ulaganja u zdravstveni turizam kao jedan od prioriteta razvoja, umjesto da prioritet bude zdravlje građana koji financiraju javni zdravstveni sustav. Uvođenje dopunskog osiguranja izravno je motivirano time da se njegovo plaćanje otvori tržištu koje će konkurirati HZZO-u niskim cijenama sve dok se devastirani sustav javnog zdravstva potpuno ne uruši nakon čega cijene mogu početi kontinuirano rasti. Ove pretpostavke nas navode na zaključak da će se kroz implementaciju nove strategije razvoja zdravstvenog sustava do 2020. sustav zdravstvene skrbi u Hrvatskoj i cijene zdravstvenih usluga povećati, pri čemu će javno financirane zdravstvene skrbi biti lišeno sve više građana.

Trenutno se velik broj studenata starijih od 26 godina nalazi u birokratskom limbu redova pred HZZO-om koji im ne može dati konkretan odgovor na njihove upite o zdravstvenom osiguranju. Uvođenje zakonske izmjene kojom će studenti imati pravo na zdravstveno osiguranje u trajanju od osam godina od početka studija ponajprije će se reflektirati na one studente koji tek upisuju svoje studije i kojima će se, budući da su osigurani preko matičnih institucija, pravo na zdravstveno osiguranje nadalje moći proizvoljno ograničavati.

Dakle, smatramo kako je svaki pokušaj donošenja ograničenja na nešto što bi trebala biti osnovna socijalna prava otvaranje Pandorine kutije pomicanja već proizvoljnih restrikcija u smjeru u kojem će se samo zaoštravati. S obzirom na postepenost uvođenja ovih ograničenja, stava smo da je krajnji čas za reagiranje na sve nepovoljnije životne uvjete u Republici Hrvatskoj, u odnosu na koje se porezni obveznici koji su jednako tako i pogođeni građani i članovi obitelji studenata zbog strategije njihova uvođenja nisu imali prilike izjasniti.

Inicijativa «Zdravstveno svima» kao i Inicijativa studenata iz Osijeka oformila se oko osnovnog zahtjeva da svi redovni studenti, bez iznimke, i dalje imaju pravo na besplatno zdravstveno osiguranje. Inicijative pozivaju na solidarnost i ostale ugrožene građane i društvene skupine jednako tako pogođene ograničavanjem osnovnih socijalnih prava. Smatramo kako je neprihvatljivo područja od javnog interesa, kao što su javno zdravstvo i visoko obrazovanje podložiti interesima komercijalnog sektora. Zahtijevamo od Vlade Republike Hrvatske da zaštiti i očuva javno zdravstvo i visoko školstvo kao javna dobra.



Inicijativa "Zdravstveno svima" i Inicijativa studenata Filozofskog fakulteta Osijek



 Stranica prilagođena ispisu




Na prodaju vrhunski št...
Dve kuce na prodaju na...
U potrazi ste za zdrav...
Pomeranac štenci u pon...

Moj profil

Korisničko ime:
Lozinka:


Zaboravljena lozinka
Novi korisnik!

Posjetitelji

Ukupno online:309

Registrirani online (1): Redakcija 031


Objektiv031

Advent u Osijeku