Od utorka 21. do petka 24. svibnja 2013. godine, na za sada tajnoj lokaciji/lokacijama, na prostoru stare gradske jezgre
Tvrđe u Osijeku, održat će se zanimljiv i kreativan umjetnički projekt uz izložbu radova pod nazivom
"Proljetni salon".
Objavljen je poziv zainteresiranim umjetnicima za slanje radova koji je otvoren zaključno s 1. svibnja 2013. godine.
Projekt je zamišljen kao
suradnja studenata Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i svih građana s područja Osječko-baranjske županije koji se vizualno izražavaju. Suradnja će se realizirati kroz izložbu radova pod nazivom Proljetni salon, po uzoru na seriju izložbi Proljetni salon iz prve polovice XX. stoljeća. Voditelji projekta su
studenti 1. godine diplomskog studija Odjela za kulturologiju, uz mentorstvo doc. dr. sc.
Vladimira Rismonda.
Proljetni salon svojedobno je bio simbol odmicanja od akademizma i progresivnog stvaralačkog razmišljanja i djelovanja. Na dvadeset i šest izložaba održanih između 1916. i 1928. godine Salon je okupio više od osamdeset umjetnika i obuhvatio najvažnija djela hrvatskoga slikarstva, kiparstva i grafike toga vremena, a kritike tih djela bile su teorija razdoblja u kojemu su nastale. Proljetni salon je omogućavao afirmaciju mladih umjetnika koji su, bez uputa, odredbi i pravila, na taj način svijetu slali svoju poruku. Upravo je ta poruka i ogledalo današnjice.
Ovogodišnji
Proljetni salon u prvom redu otvara prostor za mlade kreativce, ali i ostale dobne skupine, jer u krajnjoj liniji zapravo predstavlja generacijski osvrt na današnjicu; okarakteriziranu globalizacijom, velikom snagom medija i medijskom propagandom, gospodarskom krizom i skorim ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, neoriginalnošću stvaranja i nedostatkom individualizma...
Postavljen kao takav, daje naslutiti potpuno nove motive, tehnike i dubinu razmišljanja, jer epoha kojoj svjedočimo je, kao što je za vrijeme nekadašnjih proljetnih salona bila, do tada/sada nikada zabilježena, drukčija.
Značajka ovogodišnjeg Proljetnog salona pak bit će odmak od tradicionalnih galerijskih prostora.
Upravo zbog cilja generacijskog osvrta,
na izložbi mogu sudjelovati svi! Svi zainteresirani s područja Osječko-baranjske županije stoga mogu prijaviti prijaviti svoj rad na natječaj, čak i ako se umjetnošću možda bave samo u slobodno vrijeme, možda da to nitko niti ne zna! Prijava je besplatna.
Natječaj je otvoren do 1. svibnja 2013., a prijave se mogu poslati na službenu e-mail adresu projekta: projektps.osijek[at]gmail[dot]com
Prijava treba sadržavati:
-osobne podatke autora - ime i prezime autora, datum rođenja i kratki životopis, kontakt telefon i e – mail adresu
-podatke o radu - ime rada, kratak opis i fotografija rada (originali će se organizatorima predavati nakon izbora, a veličina fotografije mora biti minimalno 300 dpi)
Nema zadane teme niti bilo kakvih uputa, odredbi i pravila vezanih uz same radove pa ni toga kada su nastali. To mogu biti slikarska ili kiparska djela, grafike, fotografije ili druge vrste likovnog umjetničkog izražavanja.
Jedino je pravilo da svaki autor može prijaviti
najviše tri rada, i to svaki u različitoj tehnici, koja do sada
nisu bila
objavljivana.
Zahtjevan posao izbora radova dodijeljen je tročlanom
stručnom žiriju, čiji je sastav sada poznat. Čine ga stručnjaci različitih umjetničkih profila, uspješni i priznati u svojim područjima djelatnosti: doc. dr. sc.
Vladimir Rismondo, povjesničar umjetnosti, zatim
Nikola Faller, akademski kipar i land art umjetnik, te
Matija Drozdek, grafički i informatički dizajner. Također, kao posebna gošća sa svojom izložbom fotografija sudjelovat će
Marina Filipović Marinshe, mlada, ali već priznata i višestruko nagrađivana umjetnička, modna i portretna osječka fotografkinja, koja već osam godina živi i radi u Zagrebu. Biografije svih navedenih nalaze se u nastavku, a dodatne informacije o Proljetnom salonu mogu se pronaći na službenoj Facebook stranici ovoga projekta.
Vladimir Rismondo
Rođen je 9. siječnja 1966. u Zagrebu. Studirao je glumu i slikarstvo te diplomirao studijsku grupu Povijest umjetnosti - Povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Upisao je poslijediplomski studij Povijest umjetnosti – kulturna baština na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je 2010. na poslijediplomskom studiju Književnost – kulturni identitet na Filozofskom fakultetu u Osijeku s tezom pod naslovom "Prostor teksta – prostor slike". Autor je više znanstvenih i stručnih tekstova prezentiranih na stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. U razdoblju od 1992. do 2000. godine bio je stalni likovni kritičar u listovima Slobodna Dalmacija, Privredni vjesnik i Hrvatsko slovo. Od 1992. do danas obradio je te s pratećim kataloškim tekstovima prezentirao više od dvije stotine samostalnih ili grupnih izložbi hrvatskih i stranih umjetnika. Autor je udžbenika Povijest umjetnosti XX. stoljeća u izdanju Školske knjige iz Zagreba. Posljednjih godina radi kao nastavnik i nositelj nekoliko kolegija na Odjelu za kulturologiju osječkog Sveučilišta.
Nikola Faller
Magistar kiparstva, rođen 13. svibnja 1978.u Osijeku. Od 1999. do 2000. boravi na predstudijskom putovanju po jugoistočnoj Aziji, a od 2000. do 2004. studira kiparstvo u klasi prof. Vladimira Komada i prof. Željke Momirov na ALU u Beogradu. Od 2004. do 2007. radi kao profesor likovne kulture na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn te kratko kao vanjski stručni suradnik za lijevanje na Umjetničkoj Akademiji u Osijeku. 2006. godine osniva kiparsku koloniju SLAMA koja ubrzo prerasta u međunarodni SLAMA - Land art festival te od tada sa Slamom gostuje na niz manifestacija i festivala u Slovačkoj, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Njemačkoj i Italiji. U posljednje vrijeme sve se više usmjerava prema stvaralaštvu u skladu sa prirodom, prateći ciklus godišnjih doba te upotrebljava lako dostupne i prolazne materijale poput lišća, snijega, slame, trave, pijeska, piljevine, granja, trske... Pored land arta i ekološki osviještene skulpture bavi se crtežom, ilustracijom i performansom.
Matija Drozdek
Matija Drozdek rođen je 1985. u Osijeku. Djetinjstvo je proveo u Njemačkoj i Belgiji, a danas živi u rodnome gradu. Tijekom pohađanja jezične gimnazije u Osijeku javlja mu se interes za multimedijom te upisuje studij informatičkog dizajna u Zagrebu koji sada i završava. U dvije godine aktivnog rada izlaže fotografije, grafike i kolaže u Kanadi, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Srbiji i u Hrvatskoj sudjeluje na prvom "Dan D" za mlade dizajnere u Zagrebu. U tiskanim izdanjima njegovi se radovi pojavljuju u SAD-u, Australiji, Meksiku i više puta u Srbiji. Tijekom 2011. kao fotograf i voditelj projekta radio je na prvom nekonvencionalnom vodiču grada Osijeka. Taj projekt, radnog naziva "Little Global Cities" inicijativa je berlinske agencije Inter:est i do sada ima četiri izdanja – za četiri grada. Od početka 2012. radi kao referent za Muzej europskih kultura u Berlinu, na organizaciji putujuće izložbe o alternativnom stripu jugoistočne Europe koja započinje u lipnju u Muzeju suvremene umjetnosti Istre u Puli.
Marina Filipović Marinshe
Marina Filipović Marinshe (27) je portretna, modna i umjetnička fotografkinja, koja je rođena u Osijeku, a već osam godina živi i radi u Zagrebu. Bavi se fotografijom profesionalno sedam godina u kojih je objavila 1400 fotografija koje su zajedno privukle više od 20 milijuna on-line pogleda (
marinshe.com). Iza nje je nekoliko izložbi, što samostalnih (4) a što grupnih (23), kako domaćih tako i međunarodnih (Italija, Francuska, Indija, Svedska, Srbija, Cipar, BiH). Njezine su fotografije osvojile više nagrada na međunarodnim natjecanjima fotografije, među kojima i naslovnicu prestižnog francuskog fotografskog časopisa "Photo" (
photo.fr) te VIDI Web Oscar 2008 za najbolji (foto) blog u Hrvatskoj (
marinshe.bloger.hr).
Marinine su fotografije objavljene i u meksičkom udžbeniku fotografije "Digital design", koji se koristi u nastavi fotografije za srednje škole. Mlada apsolventica ekonomije u Osijeku nije se ograničila samo na umjetničku fotografiju, a s obzirom na kvalitetu njenog rada, postala je tražena. Neki od njezinih klijenata uključuju Algoritam (naslovnice za James Bond knjige), Menart (Kraljevi ulice, Edo Maajka, Ivana Kindl, Damir Kedžo, Elemental), Gorenje, Extra, Wiley Publishing (USA), Bloomsbury Publishing (USA), Allianz Hrvatska, Prijatelji životinja, Večernji list... Do sada je fotografijama opremila više od 20 inozemnih i domaćih književnih naslova te 7 glazbenih albuma. U lipnju 2012. premijerno je prikazala svoj prvi dokumentarni film "Netocracy" o mladim Internet poduzetnicima u Hrvatskoj. Radi kao urednica fotografije poslovnog magazina
netokracija.com
[26.05.2013.] Završnim okupljanjem organizatora i dijela sudionika u petak, 24. svibnja 2013., navečer završen ovogodišnji veliki i, možemo sada već zaključiti, uspješni umjetnički projekt / izložba radova Proljetni salon 2013., koji je od 21. do 24. svibnja na nekoliko lokacija u staroj gradskoj jezgri Tvrđi, kao svoj seminarski projekt, organiziralo jedanaest studenata 1. godine diplomskog studija Odjela za kulturologiju osječkog Sveučilišta, pod mentorstvom doc. dr. sc. Vladimira Rismonda.
