Prihodi i troškovi hrvatskih kućanstava u 2012. godini, najniži prihodi u Slavoniji
20.02.2013. 14:06
GfK Centar za istraživanje tržišta proveo je još jedno istraživanje na razini cijele Hrvatske (po regijama) kako bi se utvrdilo koliki su prihodi odnosno troškovi hrvatskih kućanstava u prošloj godini.
Općenito, iz istraživanja se može zaključiti kako se smanjuju prihodi hrvatskih kućanstava dok istovremeno rastu udjeli hrane/pića i režija u ukupnim troškovima, a čak tri četvrtine hrvatskih građana nema dovoljno velike prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Krajem 2012. godine prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečno sa 6.300 kn (840 €). Međutim, prema njihovoj subjektivnoj procjeni, za zadovoljenje osnovnih troškova /potreba nužno je imati 8.955 kn (1.194 €). U odnosu na prošlu godinu, vrijednost potrebnih prihoda jednog kućanstva nije se znatno promijenila (2011.- 8.824 kn, 2012.-8.955 kn), ali su se zato ostvareni prihodi smanjili za oko 5% (2012.-6.300 kn; 2011.- 6.610 kn).
Čak 76% hrvatskih kućanstava ima niže prihode od potrebnih, 7% kućanstava ima veće prihode od potrebnih, dok 13% ostvaruje mjesečno „taman onoliko koliko im treba“. Brojka od 20% kućanstava koja redovno podmiruju svoje mjesečne obaveze svake godine je sve manja; primjerice, 2008. takvih kućanstava bilo je 29%.
Gledajući regionalno, najveći se prihodi očekivano ostvaruju u gradu Zagrebu – 7.043 kn (939 €), a najniži u Slavoniji – 5.280 kn (704 €). U Zagrebu i u Dalmaciji najmanje je kućanstava koja imaju niže prihode od potrebnih, oko 66%, dok je takvih najviše u Istri – 87,6%. U Zagrebu je najviše onih kućanstava koja ostvaruju veće prihode od potrebnih – 13%, dok ih je u Slavoniji svega 1,4%, što znači da je Slavonija i prema ovom parametru na dnu ljestvice.
Najveći udio troškova u ukupnim prihodima kućanstva otpada na hranu i piće – 33%. Dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 54% svojih prihoda hrvatska kućanstva troše na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba. Udio troškova hrane, pića i stanovanja porastao je u odnosu na 2011. godinu kada je iznosio 48%, a obzirom da se prihodi smanjuju, Hrvatima ostaje sve manje novca za zadovoljenje drugih potreba (zabava, rekreacija, obrazovanje, medicinske usluge, obuća i odjeća) koje su za veliki broj hrvatskih građana postale luksuz.
Sva hrvatska kućanstva svaki mjesec novac troše na hranu/piće i stanovanje (režije), dok od ostalih proizvoda/usluga, najveći broj kućasntava izdvaja novac za plaćanje računa za mobitele (92%), fiksne telefone (85%), te za prijevoz (83%). S druge strane, najmanje se troši na kulturu, rekreaciju i zabavu (46%), duhan i cigarete (45%) te na obrazovanje (30%).
Tekst: M.M./Osijek031.com
Foto: Foto-arhiv 031
Općenito, iz istraživanja se može zaključiti kako se smanjuju prihodi hrvatskih kućanstava dok istovremeno rastu udjeli hrane/pića i režija u ukupnim troškovima, a čak tri četvrtine hrvatskih građana nema dovoljno velike prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Krajem 2012. godine prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečno sa 6.300 kn (840 €). Međutim, prema njihovoj subjektivnoj procjeni, za zadovoljenje osnovnih troškova /potreba nužno je imati 8.955 kn (1.194 €). U odnosu na prošlu godinu, vrijednost potrebnih prihoda jednog kućanstva nije se znatno promijenila (2011.- 8.824 kn, 2012.-8.955 kn), ali su se zato ostvareni prihodi smanjili za oko 5% (2012.-6.300 kn; 2011.- 6.610 kn).
Čak 76% hrvatskih kućanstava ima niže prihode od potrebnih, 7% kućanstava ima veće prihode od potrebnih, dok 13% ostvaruje mjesečno „taman onoliko koliko im treba“. Brojka od 20% kućanstava koja redovno podmiruju svoje mjesečne obaveze svake godine je sve manja; primjerice, 2008. takvih kućanstava bilo je 29%.
Gledajući regionalno, najveći se prihodi očekivano ostvaruju u gradu Zagrebu – 7.043 kn (939 €), a najniži u Slavoniji – 5.280 kn (704 €). U Zagrebu i u Dalmaciji najmanje je kućanstava koja imaju niže prihode od potrebnih, oko 66%, dok je takvih najviše u Istri – 87,6%. U Zagrebu je najviše onih kućanstava koja ostvaruju veće prihode od potrebnih – 13%, dok ih je u Slavoniji svega 1,4%, što znači da je Slavonija i prema ovom parametru na dnu ljestvice.
Najveći udio troškova u ukupnim prihodima kućanstva otpada na hranu i piće – 33%. Dodaju li se tome i troškovi stanovanja, proizlazi da 54% svojih prihoda hrvatska kućanstva troše na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba. Udio troškova hrane, pića i stanovanja porastao je u odnosu na 2011. godinu kada je iznosio 48%, a obzirom da se prihodi smanjuju, Hrvatima ostaje sve manje novca za zadovoljenje drugih potreba (zabava, rekreacija, obrazovanje, medicinske usluge, obuća i odjeća) koje su za veliki broj hrvatskih građana postale luksuz.
Sva hrvatska kućanstva svaki mjesec novac troše na hranu/piće i stanovanje (režije), dok od ostalih proizvoda/usluga, najveći broj kućasntava izdvaja novac za plaćanje računa za mobitele (92%), fiksne telefone (85%), te za prijevoz (83%). S druge strane, najmanje se troši na kulturu, rekreaciju i zabavu (46%), duhan i cigarete (45%) te na obrazovanje (30%).
Tekst: M.M./Osijek031.com
Foto: Foto-arhiv 031
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (11)