Popis 2011. : Osječanki više nego Osječana; 20 puta više agnostika, skeptika i ateista u odnosu na Popis 2001.

Nakon objave prvih rezultata Popisa stanovništva 2011. prema kojima je grad Osijek izgubio gotovo 8% stanovnika, Državni zavod za statistiku je danas objavio i rezultate popisa o broju stanovnika prema spolu, starosti, državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku. Ostali podaci će biti objavljivani tijekom 2013.

Prema popisu, Osječko-baranjska županija je površine 4.155 km ² i broji 305.032 stanovnika, što čini gustoću naseljenosti od 73,41 osobe na kvadratnom kilometru. Županija broji 7 gradova, 35 općina i 263 naselja. Grad Osijek je najveće naselje u županiji i četvrti grad po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj, s 84.104 stanovnika.

Spol
U Osječko-baranjskoj županiji živi 146.891 muškaraca i 158.141 žena. Zanimljiva je distribucija po spolu i dobi - u dobi do 35 godina prevladavaju muškarci, slijedi podjednak broj muškaraca i žena u dobi od 35-39 godina, nakon čega se slika mijenja u korist žena - u dobnim skupinama iznad 60 godina starosti broj žena u županiji premašuje broj muškaraca za više od dva i više puta. Slična situacija je i u samom gradu Osijeku u kojem živi 38.618 muškaraca i 45.486 žena. Ponovo pada u vodu ona stara urbana legenda o tome kako u Osijeku na jednog muškarca dolazi sedam žena.

Narodnost
Što se narodnosti tiče, u Hrvatskoj živi 90,4% Hrvata te 4,3% Srba dok su ostale narodnosti zastupljene s manje od 1%. U Osječko-baranjskoj županiji najviše je Hrvata (86%), a slijede Srbi sa 7,8% te Mađari s 2,7% stanovništva. U samom Osijeku Hrvata je 89,5%, a Srba 6,2% dok niti jedna druga narodnost nije zastupljena s više od 1%. Od nekih zanimljivosti na državnoj razini treba izdvojiti da se 331 osoba izjasnila kao Jugosloveni, 133 kao Slavonci, 123 kao Zemljani, 24 kao Marsovci, a njih 20 su Klingonci. 28 ljudi izjasnilo se da su – jednostavno ljudi!

Vjeroispovijest
Podaci za vjeroispovijest kažu da katolika u Hrvatskoj ima 86,3%, pravoslavaca 4,4% te Muslimana 1,5%. Podaci na državnoj razini govore da je broj katolika u laganom padu u odnosu na prethodni popis iz 2001., no zato je broj agnostika strahovito porastao: 2001. bilo ih je tek 0,03%, dok je ateista po istom popisu bilo 2,2%, gotovo dvostruko manje nego danas, što pokazuje da su se građani polako počeli oslobađati stigme i osjećaja neugodnosti da se izraze kao agnostici ili ateisti. Zanimljivo je spomenuti da u Hrvatskoj postoje i 303 Jedi viteza, 57 ljudi vjeruje u Hajduka, a 33 vjeruje u ljubav. U Osječko-baranjskoj županiji katolika ima 85%, a pravoslavaca 8%, dok je broj agnostika relativno malen (0,4%), a broj ateista 2,3%. Podaci za grad Osijek gotovo su identični (84% katolika odnosno 6% pravoslavaca), s time što je ovdje dvostruko veći broj agnostika (0.8%) i ateista (4%) u odnosu na županiju.

Državljanstvo
Što se državljanstva tiče, 99.5% građana u državi (kao i u županiji i gradu Osijeku) imaju hrvatsko državljanstvo, dok je broj građana s dvojnim državljanstvom relativno malen (1,3% županija, 1,5% grad). Na nacionalnoj razini najviše je dvojnih državljana s BiH putovnicom (6.733) te s putovnicom Srbije (2.888) i Slovenije (1.999 građana).

Materinji jezik
Podaci o materinjem jeziku pokazuju da je na državnoj razini hrvatski materinji jezik za 96% stanovnika. Na lokalnoj razini, 92% stanovnika županije izjasnilo se da im je materinji jezik hrvatski, 3% srpski te 2% mađarski, dok se u Osijeku više od 96% građana izjasnilo da im je materinji jezik hrvatski a 1,3% srpski. To pokazuje da velik broj ljudi u gradu, prvenstveno srpske nacionalnosti, pravi razliku između svoje narodnosti i vjere i jezika kojim govore. 451 osoba (0,15%) za svoj je materinji jezik odabrala hrvatsko-srpski jezik na razini županije, a sličan je postotak i za grad Osijek.

Sveukupno gledano, podaci objavljeni u ovom izvještaju pokazuju neke loše trendove. Jedan od onih koji najviše zabrinjava je to što Hrvatska kao zemlja sve više stari pa je tako prosječna dob stanovnika RH u 2011. iznosila 41,7 godina, a deset godina ranije 39,3 god. Nažalost, to je samo nastavak crnog trenda koji postoji još od prvog popisa, 1953. godine, kada je prosječna starost u Hrvatskoj bila, vjerovali ili ne, 30,7 godina. U ovih deset godina Hrvatska je izgubila 152.000 stanovnika što je grad veličine Rijeke, a taj trend se može očekivati i u budućnosti obzirom da sve veći broj mladih ljudi odlazi raditi vani, a što će se sigurno još pogoršati ulaskom u EU. To će biti i dodatni udar na mirovinski i zdravstveni sustav te sustav socijalne skrbi, ali to je neka druga priča...

Podaci po ostalim kategorijama popisa bit će objavljivani naknadno, tijekom sljedeće godine.