Hrvatski mljekari su ogorčeni jer loš odnos Vlade prema poljoprivrednicima, kako tvrde mljekari, već su platila obiteljska poljoprivredna gospodarstva. 15 dnevno ih se gasi, do sada ih je propalo 60 tisuća, a zbog sve lošije situacije do sada je već zaklano milijun ženske muzne teladi. Mljekari strahuju kako je sve to dio velikog plana Lactalisa da Hrvatsku pretvori u skladište mlijeka, pa pozivaju građane na bojkot Lactalisovih-Dukatovih proizvoda. Mljekari tvrde kako s cijenom od gotovo 2 kune ne mogu pokriti 4 kune troška po litri mlijeka. Od hrvatske Vlade mljekari traže hitno uključivanje u rješavanje ovog problema, a kako bi cijena mlijeka konačno bila pravedna pozivaju da je izračunaju znanstvenici.
Citat:
"...a kako bi cijena mlijeka konačno bila pravedna pozivaju da je izračunaju znanstvenici."
Kada "znanstvenici" budu kupovali i plaćali mlijeko, onda neka i izračunavaju cijenu.
Do tada - kao i u cijelom svijetu - cijena robe je stvar dogovora prodavatelja i kupca.
Niti tko tjera prodavatelja da prodaje niti kupca da kupuje - ako mu ne odgovara cijena.
A naši "poljoprivrednici" bi već jednom morali shvatiti da se nalaze na tržištu - pa tko zna i može, taj uspjeva i bude gazda.
Onaj tko nije sposoban da sam radi i vodi posao - taj radi za gazdu.
A to što su naši "poljoprivrednici" naučili žnjeti samo poticaje i od toga živjeti... e, nema više.
Na žalost ima istine ,i svega pomalo najveći je problem u gospodarskoj politici na relaciji poljoprivreda seljaci.. Tužno je i jadno što u tako lijepoj i bogatoj zemlji nismo sposobni napraviti red za naš narod . Samo Slavonija kad je u pitanju mlijeko .. i da ne nabrajamo nema čega nema od hrane, ali naša nesposobnost to je već nešto drugo. Uvozi sve i svašta naš narod to skupo plaća nažalost naša sela su pusta ,najmanje je kriv seljak . Sve je to rezultat NESPOSOBNJAKOVIĆA koji su na vlasti koji snose najveću odgovornost za ovakvo stanje u kojem se nalazi ne samo seljak većina ljudi...
Niti tko tjera prodavatelja da prodaje niti kupca da kupuje - ako mu ne odgovara cijena.
Stočarska proizvodnja, u konkretnom slučaju farma muznih krava, se po mnogim specifičnostima razlikuje od industrijske i ostalih vidova proizvodnje. To nije proizvodnja čavala i vijaka pa da proizvođač kaže - cijena vijaka je niska, neko vrijeme neću proizvoditi vijke dok se cijena ne stabilizira. Proizvodnja mlijeka je kontinuiran biološki proces u kojemu farmer mora svakodnevno plasirati svoj proizvod - mlijeko. Tako da u ovom slučaju ne stoji ova konstatacija da nitko ne tjera prodavatelja da prodaje obzirom da nema alternativu.
Što se tiče samih farmera, uvjeren sam da su svoj problem predimenzionirali.
Siguran sam da se kvalitetni farmeri i dalje mogu pokriti unatoč trenutno vrlo visokim cijenama repromaterijala (stočna hrana, gorivo, veterinarske usluge...)
i razmjerno niskoj otkupnoj cijeni mlijeka. Problem većine domaćih farmera je nekvalitetan menadžment proizvodnje koji proizlazi iz loše educiranosti. Tomu je dijelom kriva i sama država jer je svojevremeno kroz Operativni program razvoja govedarske proizvodnje omogućavala, između ostalih, i velikom broju needuciranih i neiskusnih proizvođača da po relativno povoljnim uvjetima dođu do raspolodnih grla. Premda je u samom Programu kao jedan od kriterija dodjele potpora bila i razina znanja potencijalnih korisnika, taj kriterij u većini slučajeva nije do kraja valoriziran i ispoštovan. Zato sada imamo situaciju da je veliki dio tih farmera ugasio svoju proizvodnju.
Siguran sam da se kvalitetni farmeri i dalje mogu pokriti unatoč trenutno vrlo visokim cijenama repromaterijala (stočna hrana, gorivo, veterinarske usluge...)
i razmjerno niskoj otkupnoj cijeni mlijeka.
Na žalost više ne mogu ni najbolji! oni sada žive dok ne potroše zalihe u nadi da ovako stanje neće još dugo jer stvaranje dobrog stada matičnih krava traje najmanje 5 godina pa se takvi ljudi teško odlučuju na likvidaciju i rade bez plaće, neki idu svjesno u gubitak jer se nadaju da će "preživjeti i dočekati bolje"
Kada "znanstvenici" budu kupovali i plaćali mlijeko, onda neka i izračunavaju cijenu.
Do tada - kao i u cijelom svijetu - cijena robe je stvar dogovora prodavatelja i kupca.
Niti tko tjera prodavatelja da prodaje niti kupca da kupuje - ako mu ne odgovara cijena.
A naši "poljoprivrednici" bi već jednom morali shvatiti da se nalaze na tržištu - pa tko zna i može, taj uspjeva i bude gazda.
Onaj tko nije sposoban da sam radi i vodi posao - taj radi za gazdu.
A to što su naši "poljoprivrednici" naučili žnjeti samo poticaje i od toga živjeti... e, nema više.