Bujanje birokratskog aparata: Grad planira osnovati agenciju za poticajnu stanogradnju za novo naselje Jug 4

Ideja o gradnji novog stambenog naselja pored bajera na Jugu 2 pod nazivom Jug 4 nikako nije nova jer se o njoj počelo ozbiljno razmišljati još prije desetak godina s tadašnjim zainteresiranim partnerima iz nizozemske tvrtke Ymere, ali su oni prije par godina odustali od projekta jer su zaključili kako im se on ne isplati.

Ideja je ponovo izvučena iz ladice u proljeće 2011. godine, ali je njezinu realizaciju zaustavila gospodarska kriza i recesija. Nakon prošlogodišnjih izbora, važnu funkciju ministra graditeljstva dobio je Ivan Vrdoljak, bivši dogradonačelnik Osijeka, čije je imenovanje ponovno aktualiziralo pitanje gradnje naselja Jug 4 ali ovaj put kroz model poticajne stanogradnje, otprilike na isti način na koji su na Uskim njivama prije desetak godina izgrađeni takozvani "Čačićevi stanovi".

Model poticajne stanogradnje je taj da država sufinancira 25 posto troškova izgradnje, a grad daje zemljište, a ukoliko Grad nema svoje zemljište, država daje i do 35 posto što cijene čini povoljnijima za krajnje korisnike. Gradska vlast planira prije svega napraviti idejni projekt za novo naselje, onda donijeti urbanistički plan, a potom osnovati i posebnu, lokalnu agenciju za POS po uzoru na Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama, takozvanu APN. Plan je da se sav taj posao dovrši do proljeća 2013. godine, a da prve aplikacije za dodjelu državnih sredstava krenu u 2014. godini. Stanovi bi se dodjeljivali prema gradskoj listi prioriteta.

Za idejni projekt raspisat će se javni natječaj, a ideja je da se na tom prostoru, veličine otprilike dva Sjenjaka, zadrži vodena površina bajera, da naselje ima dosta zelenila, zone za sport i rekreaciju, te da uključuje višekatnice, urbane vile i kuće u nizu. Planira se gradnja vrtića, a možda i osnovne škole. Ukoliko se ostvari, to bi bilo prvo takvo naselje još od izgradnje Vijenca I. Meštrovića i Sjenjaka.

Za grad Osijek gradnja stanova u POS aranžmanu je treća mjera pomoći građanima za rješavanje njihovog stambenog pitanja, pored jednokratne novčane pomoći u iznosu do deset tisuća kuna koja se daje mladim obiteljima za kupnju prve nekretnine te davanja olakšica za kupnju zemljišta za kuću u Ulici jela.

Ostaje nam vidjeti kako će se cijela priča dalje razvijati, međutim jednu stvar treba imati na umu: bijela kuga hara Slavonijom zadnjih 20 godina, broj stanovnika u samom gradu Osijeku smanjio se za skoro 15-ak tisuća u posljednjih 20 godina (samo u zadnjih 10 godina pad od skoro 8%), a gospodarska i socijalna situacija ne sugeriraju da će se stanje uskoro promijeniti nabolje. Od najavljenih stranih ulaganja u proizvodnju nije ostvareno gotovo ništa, za što su neki analitičari objašnjenje pronašli i u nedavnoj izjavi američkog veleposlanika.

Proračun Grada se puni sporije, a prazni brže od planiranog, dok se Grad zadužuje u desetinama milijuna kuna kojima se vežu noge i ruke budućim naraštajima koji će plaćati još skuplje komunalne usluge ili za još veća davanja imati lošiju uslugu, jer će im nakon plaćanja anuiteta za ova zaduživanja ostajati znatno manje za razvoj.

Koliko u takvim okolnostima i uz stotine neprodanih stanova na tržištu ima smisla sufinancirati gradnju megalomanskog naselje veličine dva Sjenjaka veliko je pitanje, kao i osnivanje lokalne varijante APN-a, kad je već svima jasno da su se u državi agencije u prošlosti često pokazala dobrima isključivo za uhljebljivanje političkih zaslužnika i aparatčika. Građani se pravom trebaju pitati i zašto se taj posao ne bi mogao obavljati unutar postojećih odjela u Gradskoj upravi, jer će se upravo njihovim novcem pokrivati plaće novozaposlenih birokrata.

Tekst: M.M./Osijek031.com
Foto: Bili