Nepotrebni i zastarjeli sadržaji opterećuju učenike

Kakvo je trenutačno stanje u hrvatskom školstvu? Što je dobro, a što loše u promjenama koje najavljuju iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta?

Što učiniti da nam obrazovni sustav ne bude rigidan i zakržljao, kako ga je opisao ministar Željko Jovanović? Ta su pitanja postavljena vodećim hrvatskim stručnjacima, okupljenima na Državnom skupu pedagoga u Osijeku.

- Očekujem promjene i vjerujem da će one donijeti dobrobit školstvu, jer nositelj i sudionik dijela tih promjena upravo je ustanova u kojoj radim - kaže prof. Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje.

Najavio je uvođenje građanskog odgoja od iduće školske godine, a u izradi su kurikulumi za zdravstveni odgoj i za strukovne škole.

Dr.sc. Petar Bezinović, znanstvenik i istraživač Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, kaže da je sustav neprekidno u promjenama.

- To je dinamičan sustav koji je nužno mijenjati. Ne radi se tu o potrebama nekih silnih reformi, već jednostavno treba osuvremenjivati i unapređivati kvalitetu, i to ponajprije rada s učenicima. U unapređenju rada nastavnika smisao je jačanje unutarnjih kapaciteta škole. I na tome trajno treba raditi. No, tu nije adekvatna podrška Ministarstva i pojedinih agencija. Stoga bi trebalo ojačati kapacitete agencija koje rade sa školama - smatra dr. Bezinović.

Dodaje i da su učenici preopterećeni nepotrebnim sadržajima, ali da se paradigma učenja i poučavanja mijenja.

- Tu su nove tehnologije kojima se djeca danas spretno koriste, znanja i činjenice vrlo su dostupni, a ono na čemu bi s djecom trebalo mnogo više raditi to je naučiti ih kako učiti, razvijati njihove sposobnosti za rješavanje problema i, što je osobito važno - za razvijanje njihove kreativnosti. Više nema potrebe neke činjenice učiti napamet, jer ih je lako naći na internetu - kaže Bezinović.

Dr.sc. Vlasta Vizek Vidović, predstojnica zagrebačkog Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja, kaže:

- O obrazovanju svatko ima svoje mišljenje, ali je malo činjenica. A činjenica je, što pokazuju rezultati međunarodnog istraživanja u 39 zemalja, da su naši učenici na dnu rang-liste glede zadovoljstva sa školom. To je podatak koji bi trebalo dublje proučiti i pronaći načine za rješavanje tog slojevitog problema - kaže Vizek Vidović.

Uvesti nove sadržaje i znanja

- Škole treba rasteretiti od nepotrebnih i zastarjelih sadržaja, a upotpuniti ih novim sadržajima, kako bi učenici svojim znanjem mogli odgovarati potrebama [b]suvremenog društva, ali i tržišta rada. Ako to ne učinimo, škola postaje rigidna i zastarjela[/b] - ističe Filipović.

On smatra da školski sustav nije ni tako loš, ali ni tako dobar, kao što nam se na prvi pogled čini te da mjesta kao i volje za promjene ima. U tom procesu uz resorno ministarstvo i Agenciju veliku ulogu imaju škole i prosvjetni djelatnici, ali i fakulteti, kao važan dio odgojno-obrazovnog sustava.

Raslojavanje među učiteljima

- Velika međunarodna istraživanja također pokazuju da je uloga učitelja puno važnija i moćnija nego što se to prije desetak godina mislilo. Događa se i raslojavanje među učiteljima. Neki ustraju u tradicionalnim metodama, a neki primjenjuju nove metode usmjerene na učenika. Tu je razlika u efektima velika i to je znanstveno potvrđeno. Sveučilišta su spora, još ne nude dovoljno prostora za razvoj novih kompetencija. Kvaliteta školskog sustava ne može biti bolja nego što je kvaliteta učitelja. Možete imati najbolje kurikulume, najbolje udžbenike, ali to nije dovoljno, ako nemate dobrog učitelja - kaže Vlasta Vizek Vidović.

Tekst: Vesna Latinović/Glas-Slavonije,hr
Foto: Daniel Antunović/Foto-arhiv 031