Besplatno školovanje vodi nas u bankrot

Posljedice linearnog modela plaćanja studiranja, koji je od prošle akademske 2010./2011. godine uveden i na osječkom Sveučilištu, u praksi se počinju osjećati ove jeseni, pa su mnogi nastavnici izloženi velikim pritiscima studenata i roditelja.

Nakon što su prije dvije godine studenti nizom prosvjeda na hrvatskim visokim učilištima tražili potpuno besplatno visoko školovanje, a stručnjaci tvrdili kako je to nemoguće, Ministarstvo obrazovanja pronašlo je salamunsko rješenje. Svim brucošima koji su u jesen 2010. prvi put upisali prvu godinu preddiplomskog studija, ona je bila besplatna (tako će biti i ubuduće), dok dalji tijek studiranja ovisi o njima.

Ako student uspije "očistiti" godinu (položiti sve ispite i dosegnuti maksimalnih 60 ECTS bodova), i sljedeću godinu školuje se besplatno. Oni koji pak uspiju ostvariti uvjet za upis u višu godinu studija, ali im ostane pokoji nepoložen ispit, plaćaju onoliko ECTS bodova koliko ti ispiti nose. Vrijednosti pojedinih ECTS bodova određuju vodstva sveučilišta.

No, mnogi smatraju kako ovaj model nije dobar.

"Zbog ovog modela, posebice sada na zadnjim jesenskim rokovima, trpimo velike pritiske. Primjerice, student ne položi ispit i onda nam kaže 'Joj, ovaj pad mene košta 2.500 kuna'. Svaki je profesor sigurno socijalno osviješten, ali ne smijemo primarno razmišljati o tome. Treba poticati znanje", mišljenja je jedan nastavnik s Elektrotehničkog fakulteta.

Naime, u sadašnjoj situaciji, primjerice, student medicine može prenijeti devet ECTS bodova, a vrijednost svakoga je 924 kune. Drugim riječima, ako prenese svih devet, godinu će platiti čak 8.316 kuna!

Protiv toga je i doc. Branko Kuna, voditelj Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu.

"Obrazovanje treba biti besplatno, od najniže razine pa do doktorskih studija. Ne želim govoriti protiv odluke Sveučilišta, ali smatram da osoba koja prenese ispit ili dva, nije slab student. Dapače, često je suprotno, jer mnogi nerijetko odbiju ocjenu, želeći višu, i iziđu ponovno na ispit. Njima ne treba uzimati novac na ovakav način. Trebalo bi načiniti sustav koji će studentu omogućiti pet ili šest godina besplatnog studiranja, a sve preko toga da se plaća. Tako bi se stimuliralo studente da ispite daju što prije", smatra Kuna.

Desetak osječkih studenata, s kojima smo razgovarali, također smatraju kako ovaj model nije pravedan, posebno za one koji su upisali prema starom sustavu, a eventualnim padom ili ponavljanjem godine, "upadaju" u novi sustav.

"Nama nisu stigli službeni studentski prigovori. Koliko smo upoznati, ovaj model u prvoj godini primjene prouzročio je da je više studenata očistilo godinu, ali se prosjek ocjena smanjio. Prema mom mišljenju, linearni model nije loš, ali treba ga modificirati. Konkretno, predviđeni maksimalni iznos školarine za jednu godinu studija treba podijeliti sa svih 60 ECTS bodova, a ne samo prenesenima. Time bi se znatno smanjila vrijednost boda i iznos plaćanja", predlaže Marko Šimić, predsjednik Studentskog zbora u Osijeku.

Žagar: Diplomski studij je besplatan

Prorektor osječkog Sveučilišta za nastavu i studente, Drago Žagar, ističe kako do sada nisu imali službenih prigovora vezanih uz linearni model studiranja.

"Uvjeti koji vrijede za te studente omogućavaju im da, ako ispunjavaju redovito svoje obveze, praktički studiraju besplatno sve do završetka studija. Ostali studenti participirat će u plaćanju ovisno o uspješnosti. Taj model na više razina ocijenjen je kao pravedan", ističe Žagar.

On opovrgava glasine kako bi ovaj model mogao biti ukinut već ove jeseni.

"O tome za sada nema govora. Nedavno je potpisan ugovor između Ministarstva znanosti i sveučilišta o subvencioniranju redovitih diplomskih i integriranih studija. Prema njegovu mišljenju, za redovite studente koji ove jeseni budu uspješno prvi put upisali prvu i drugu godinu diplomskog studija, odnosno četvrtu, petu i šestu godinu integriranih preddiplomskih i diplomskih studija, Ministarstvo će platiti dio koji su oni trebali. Dakle, diplomski studij im je besplatan", zaključio je prorektor.

Vrijednost 1 ECTS boda

Fakulteti društveno-humanističkih znanosti 344 kune
Tehnički fakulteti 388 kuna
Medicinski, Biomedicinski i Zdravstveni fakulteti te Umjetnička akademija 924 kune

Cijena studijske godine

Fakulteti Društveno-humanističkih znanosti 5.500 kuna
Tehnički fakulteti 7.370 kuna
Medicina i Umjetnička akademija 9.240 kuna

Osječki studenti o sustavu studiranja

"Smatram da je novi sustav mnogo bolji od staroga, jer su studenti sada motiviraniji za učenje i polaganje ispita. Lakše je u novom sustavu upisivati godinu za godinom jer nema razvlačenja starih ispita.", Igor Zrna, Filozofski fakultet.

"Jedina je prednost novoga sustava ograničavanje broja izlazaka na ispite, ali u svemu ostalom primat dajem starom sustavu. Cijena je ECTS boda previsoka, a nije ni ista na svim fakultetima. Ne vidim smisao ove promjene.", Nataša Horvat, Filozofski fakultet

"Stari je sustav studiranja mnogo jeftiniji. Iako sada studenti besplatno upisuju prvu godinu, prenošenje bodova preskupo je, jer će za prenesene bodove studenti plaćati više nego što bi platili nekadašnju školarinu.", Eduard Šakić, Ekonomski fakultet

"Novi sustav studiranja bolji je za one studente koji su i prije davali sve ispite u roku, a takvi su i onda besplatno studirali. Za većinu ostalih studenata ovakvo će školovanje zapravo biti mnogo skuplje.", Ana Zubek, Pravni fakultet

"Obrazovanje treba biti besplatno, od najniže razine pa do doktorskih studija", Branko Kuna, voditelj Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku

Tekst: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/Foto-arhiv 031