Što je Hrvatska dosad ispregovarala s Europskom unijom? - konkretno o najvažnijim poglavljima

U srijedu 22. prosinca 2010. godine Hrvatska je na pristupnoj konferenciji u Bruxellesu zatvorila pregovore s Europskom unijom o poglavlju "Okoliš". Posao je, barem privremeno, bio zgotovljen, ali su muke poznate kao pokušaj dobivanja informacija o pregovorima, tek počele.

Dva mjeseca nakon privremenog zatvaranja poglavlja, Ministarstvo kulture odbilo je odgovoriti na naša pitanja o tome što je Hrvatska s EU-om dogovorila vezano uz zaštitu prirode.

"Obzirom da su pregovori tek privremeno zatvoreni, a uzimajući u obzir i činjenicu da sadržaj pregovaračkih stajališta nije javno dostupan dokument ovo Ministarstvo trenutno ne može dati detaljan odgovor na postavljena pitanja", tako je glasio dio odgovora na vrlo konkretan upit o tome kako će se članstvo u EU odraziti na pojedine životinjske vrste poput dabra, smeđeg medvjeda ili divlje mačke.

Ministarstvo se opravdano pozvalo na činjenicu da je poglavlje tek privremeno zatvoreno: sva su poglavlja samo privremeno zatvorena i u njima može doći do promjena sve dok ne zaključimo cjelokupni pregovarački proces. Upitna je, međutim, opravdanost odluke izvršne vlasti da uskrati informacije koje se tiču svih građana.

Nije tajna

Istina, sudbina divlje mačke ili dabra nije presudna za naš svakodnevni život. No, u pregovorima s EU-om dogovoren je cijeli niz promjena koje će utjecati na svakodnevicu građana. Bi li oni onda trebali imati pravo znati što je državna uprava dogovorila u njihovo ime? Bi li morali do te informacije doći jednim "klikom" miša?

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om, HNS-ovka Vesna Pusić smatra da bi. Predloživši prošlog tjedna da Vlada objavi hrvatska pregovaračka stajališta na internetu, Pusić je ponovno otvorila raspravu o (ne)informiranosti javnosti o pristupnim pregovorima.

Vlada se pritom branila već poznatim argumentima: dokumente nije moguće objaviti dok pregovori traju, bilo bi neprimjereno objaviti ih bez suglasnosti druge pregovaračke strane, europskih institucija, i takvu su praksu imale i druge države koje su pregovarale o članstvu.

- Četiri tisuće ljudi sudjelovalo je u pregovorima, što u timu, što u radnim skupinama, bile su uključene sve strukovne organizacije i sve stranke. Pa nije to baš nekakva tajna, kazao nam je, iskreno se čudeći, ovih dana jedan od sugovornika blizak pregovaračkom procesu. Sugovornici bliski HDZ-u, pak, tvrde da je pri osnivanju Nacionalnog odbora bilo jasno s kojim se ciljem osniva – da bi svi relevantni čimbenici bili informirani, ali ne da se javno iznose pregovaračka stajališta.

- Gospođa Pusić sad prodaje priče za birače, tvrdi jedan naš sugovornik. Gospođa Pusić na to, međutim, samo odmahuje rukom jer takve tvrdnje smatra besmislicama.

Došlo vrijeme

– Neka se oni tako dodvore biračima!, poručuje svojim kritičarima, iznoseći argumente zašto je upravo sad pravi trenutak za objavljivanje pregovaračkih stajališta.

Bilo je razumljivo da dokumenti ne budu objavljeni u vrijeme kad nas je od referenduma o pristupanju EU dijelilo pet ili tri godine, ali sada nas dijeli samo godina dana. Bilo je razumljivo i da dokumenti ne budu objavljeni kad smo imali zatvorena samo dva ili tri pregovaračka poglavlja. Ali, danas ih imamo zatvorenih, pa makar i privremeno, čak 30, a ostalo ih je samo pet od čega je jedno sasvim tehničke prirode.

– Sad je došlo vrijeme za objavu stajališta, inzistira Vesna Pusić koja smatra da ih treba objaviti i u integralnoj verziji i njihove sažetke.

Sažeci bi, kako neslužbeno doznajemo, ipak uskoro trebali biti dostupni hrvatskim građanima. Prema našim informacijama, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) namjerava ih ponuditi ljudima putem besplatnog EU info-telefona na kojem su se i dosad mogle dobiti neke informacije o pristupanju Europskoj uniji. Sada bi te informacije, čini se, konačno trebale postati još konkretnije. A dok se to ne dogodi, odlučili smo našim čitateljima ponuditi konkretne informacije o onome što je ispregovarano u nekima od, po našem sudu, najvažnijih poglavlja.

Ribarstvo
- minimalna ulovljena veličina oslića 20 centimetara
- prihvaćeni hrvatski tradicionalni alati
- ukidanje malog ribolova do 2014. godine
- pet godina nakon pristupanja omogućiti istarskim koćarima da pridnenu povlačnu mrežu koću koriste na dubinama manjim od 50 metara na udaljenosti od 1,5 nautičkih milja od obale te ribarima s plovilima manjim od 15 metara da koću koriste samo jednu nautičku milju od obale
- ZERP se u pregovaračkim stajalištima ne spominje

Poljoprivreda i ruralni razvoj
- sufinanciranje do 50 posto izravnih plaćanja iz europskog proračuna, ostatak nadoknađen iz nacionalnih izvora
- izravna plaćanja od oko 373 milijuna eura u prvoj godini članstva
- dodatnih devet milijuna eura zbog miniranog ili minski sumnjivog poljoprivrednog zemljišta
- financijska omotnica za vinarski sektor od 10,8 milijuna eura
- prihvaćena europska zabrana sadnje novih vinograda, ali RH ima pravo obnavljati stare
- proizvodna kvota za mlijeko 765 tisuća tona
- proizvodna kvota za šećer 192.877 tona
- prihvaćen pekmez kao hrvatski tradicionalni proizvod
- marmelade koje nisu izrađene od citrusnog voća (limun, naranča itd.) smiju se prodavati do isteka zaliha, nakon toga moraju promijeniti naziv u džem ili recepturu (ako žele zadržati naziv marmelada)
- isto je i s domaćim rumom i brandyjem
- na listu tradicionalnih izraza uvršten opolo, plavac, samoborski bermet

Okoliš
- puna primjena europskih direktiva o kakvoći zraka (dopuštenoj količini određenih onečišćujućih tvari u zraku) u Zagrebu, Rijeci, Sisku i Kutini počinje 2018. godine
- izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koje proizvode domaćinstva do 31. prosinca 2023. godine
- isporuka vode za piće odgovarajuće kakvoće u svim područjima do 31. prosinca 2018.
- izgradnja centara za gospodarenje otpadom do 31. prosinca 2018.
- zahtjevi za odgodom vezan uz zaštitu voda od nitrata poljoprivrednog porijekla te za izgradnju spremnika za stajski gnoj su povučeni

Sigurnost hrane
- prilagodba klaonica, hladnjača i drugih objekata koji posluju s hranom životinjskog porijekla europskim higijenskim pravilima do 31. prosinca 2015.
- poboljšanje uvjeta života kokoši nesilica do 1. siječnja 2015.
- povučen zahtjev za odgodom prilagodbe sirovog mlijeka mikrobiološkim standardima (svo mlijeko danom ulaska u EU bit će na razini tih standarda)
- povučen zahtjev za zaštitom autohtone pasmine sive pčele

Prometna politika
- odgoda konkurencije za linijske brodare do 2016.
- odgoda konkurencije za male brodare do 2014.
- potpuna liberalizacija tržišta željezničkih usluga od 2013.
- dvije godine nakon pristupanja, hrvatski cestovni prijevoznici neće smjeti nuditi usluge prijevoza između dvaju odredišta unutar zemalja EU-a, a izvan Hrvatske (tzv. kabotažu)

Sloboda kretanja osoba
- svaka zemlja članica ima pravo uvesti prijelazno razdoblje za hrvatske državljane tijekom kojeg se oni neće tretirati kao radnici iz EU-a, nego iz tzv. trećih zemalja (odnosno, kao sada), a to može trajati najkraće dvije i najduže sedam godina
- dosad su Italija i Austrija u neslužbenim kontaktima s vladom najavile uvođenje takvog ograničenja

Porezna politika
- Hrvatska odustala od zahtjeva za zadržavanjem nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko, knjige, znanstvene časopise i medicinske implantate pa će se na te proizvode najkasnije danom ulaska u EU plaćati najmanje pet posto PDV-a
- odustala od zahtjeva za desetogodišnjim prijelaznim razdobljem za uvođenje trošarina na plin i struju
- odustala od zahtjeva da vjerske zajednice budu trajno oslobođene plaćanja PDV-a na donacije iz inozemstva
- minimalni prag za ulazak među obveznike PDV-a 35 tisuća eura, umjesto pet tisuća, koliko je to u EU

Energetika
- izgraditi postrojenja za skladištenje strateških zaliha nafte u količini od devedesetodnevne prosječne potrošnje do 2012. godine

Institucije
- 12 zastupnika u Europskom parlamentu
- sedam glasova u Vijeću EU
- jednog povjerenika u Europskoj komisiji
- jednog suca u Europskom sudu pravde te Općem i Revizorskom sudu
- hrvatski postaje 24. službeni jezik EU-a

Sloboda kretanja kapitala
- slobodna prodaja poljoprivrednog zemljišta državljanima EU-a sedam godina nakon pristupanja Hrvatske Uniji, a moguće je produžiti zabranu na još tri godine radi održavanja stabilnosti na tržištu

Kraj lipnja, ili najranije listopad

Pregovaračke pozicije Hrvatske, za očekivati je, dakle, bit će objavljenje kad Hrvatska zaključi pregovore s Europskom Unijom. A to bi moglo biti vrlo skoro. Iako se pred samo nekoliko tjedana završetak pregovora s EU još ovog lipnja činio prilično nedostižnim, ili, kako bi to u EU diplomatski rekli "vrlo ambicioznim ciljem", stvari su se očito počele popravljati. Najbolje se to vidi iz izjava domaćih političara koji ne moraju, poput premijerke Jadranke Kosor, po definiciji širiti optimizam. Da će pregovori biti gotovi u lipnju, naime, ovih dana su izjavili i predsjednik Republike Ivo Josipović, te oporbenjaci Zoran Milanović i Vesna Pusić.

U svakom slučaju, jednu od ključnih uloga opet će imati glavni haški tužitelj Serge Brammertz, koji će početkom lipnja izvijestiti Vijeće sigurnosti UN-a o suradnji Hrvatske s Haškim tribunalom. Konačna odluka, pak, bit će poznata nakon sastanka Europskog vijeća 24. lipnja. Ukoliko pregovori s Hrvatskom tad ne budu zaključeni, sljedeći datum kad se to može dogoditi je listopad ove godine.

Tekst: Irena Frlan/NoviList.hr