IPA Prekogranična suradnja: Od 11 odobrenih projekata čak 9 s područja Osječko–baranjske županije!
24.01.2011. 12:39
Na prvom natječaju programa IPA Prekogranična suradnja Hrvatska–Srbija, raspisanom i zaključenom 2009. godine, od 110 pristiglih radova izabrano je njih jedanaest, a u njih čak devet nositelji ili partneri dolaze s područja Osječko–baranjske županije. Projekti su se mogli slati u jednoj od tri kategorije: ekonomski razvoj, zaštita okoliša i „people to people“ – suradnja između zajednica.
Hrvatska i Srbija su zajednički tražile od Europske unije više od 20 milijuna eura, no odobreno je 3,24 milijuna, od čega je Hrvatska za svojih 11 projekata dobila 1,44 milijuna, a Srbija 1,8 milijuna.
Osječko–baranjska županija glavni je nositelj projekta „Stop svinjskoj kugi“, a u projektu unapređenja biciklističke staze „Dunavske rute“ sudjeluje kao partner. Također je pridruženi partner na projektu „Jabuka.net 2“, čiji je nositelj Poljoprivredni institut Osijek. Grad Osijek partner je u projektu pod nazivom „CB.net“, čiji je nositelj s hrvatske strane Poduzetnički inkubator BIOS, te u projektu Centra za poduzetništvo pod nazivom „Tradicija za budućnost“. Zelena akcija provodit će projekt „Ususret reciklaži u Osječko–baranjskoj županiji i Okrugu Sjeverna Bačka“ u suradnji s Ekološkim društvom Zeleni Osijek, u kojem će i UNIKOM, kao krajnji korisnik projekta imati aktivnu ulogu u smislu podrške provedbi projektnih aktivnosti. Udruga SLAP glavni je nositelj projekta kroz koji se jača organska proizvodnja na području Županije. U projektu sudjeluje i Centar za predškolski odgoj Osijek kao partner s hrvatske strane.
Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje sudjeluje kao partner na već spomenutom projektu „Jabuka.net 2“. Također, partner je i u projektu „Stop svinjskoj kugi“, a aktivno će sudjelovati i u provedbi projekta „Dunavske biciklističke rute“.
Na rad Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje osvrnuo se župan Vladimir Šišljagić
- Bilo je puno pitanja i kontroverzi kada smo osnivali Agenciju, ali sada se vide rezultati. Agencija je zatrpana kvalitetnim projektima institucija i gospodarstvenika i u ovom trenutku joj nedostaje stručnog kadra. Zato apeliram na državu, gospodarstvenike i nevladine udruge da dodatno pomognu. U kvalitetu projekata koji se šalje Europskoj uniji ne treba sumnjati, a o uspješnosti dovoljno govori podatak da Agencija od nedavno ima svoj ured u Bruxellesu, zaključio je.
Tekst & foto: M.K.
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (25)
Samo žulja me jedna stvar u vezi EU. Godišnja članarina za EU iznosi nekih 650 mil. eura, a iznos sredstava kojih možemo izvući je nekih 900 mil.(neka me netko ispravi ako sam u krivu). Stavljam naglasak na 'možemo', jer nitko ne garantira da ćemo izvući i 10 posto od 650 mil kojih smo odvezni uplatiti. Želim samo reći da sve to lijepo izgleda na papiru, ali dok god nemamo uvid u sve predpristupne dokumente (10000-20000 stranica), i dok god ne znamo pravila po kojima moramo igrati sve mi to izleda nekako maglovito ( Radićevski, guske i magla jel').
Tu i tamo dobijemo neki probni balon vezan uz poljoprivredu (kvote i slično), ali to je samo 1 promil od silnih 10-20 000 stranica koje potpisujemo. Što je sa vodama, šumama, energetikom, građevinom... koliko sam upoznat cijeli ugovor sa EU je proglašen državnom tajnom, pa je uvid u njega nemoguć (opet, neka me netko ispravi ako sam u krivu).
U globalu nisam protiv EU (ne vidim drugu opciju), ali bih volio da narod ima uvid u to što nas obvezuje članstvo u EU, tj. da nam kažu dobre, ali i loše strane pa da narod može trezveno donjeti odluku na referendumu. Sve ostalo mi se čini nepošteno.