Razina buke na Drvljaniku dvostruko veća od dopuštene
22.10.2010. 19:00
Tramvajske tračnice odmah ispod prozora, željeznička pruga kroz stambena naselja, blizina važnih prometnica i raskrižja, zvono crkve i drugi izvori buke znatno utječu na kvalitetu stanovanja. Iako se na "urbane" izvore buke poput prometa ili tramvaja ne može utjecati, mještani Osijeka nezadovoljni su razinom buke, a pritužbe najčešće dolaze iz naselja Drvljanik, gdje željeznička pruga prolazi samo nekoliko metara od dnevnih i spavaćih soba stanara. Gledanje TV-a, telefoniranje ili normalan razgovor potpuno su onemogućeni više puta tijekom dana kada tračnicama protutnji vlak.
- Iako i manji putnički vlakovi stvaraju veliku buku, veći problem su teretne kompozicije koje kao da nemaju kraja, a nerijetko nam pod prozorima prolaze i više puta dnevno. Često moram prekidati telefonski razgovor ili televizor pojačavati do maksimuma jer je buka tolika da ni zatvaranje prozora ne pomaže, žali se stanovnik Drvljanika Vlado H.
Ovim problemom, iako mnogi građani to ne znaju, ipak se netko bavi, a grad Osijek uskoro će dobiti i detaljnu kartu buke. Darije Varžić, pomoćnik direktora za razvoj i kvalitetu Zavoda za unapređenje sigurnosti, rekao je da će Osijek u idućih nekoliko godina dobiti detaljnu kartu buke i to u digitalnoj izvedbi, u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke donesenim 2009. godine.
- Osijek je među prvim gradovima u Hrvatskoj radio bilo kakva mjerenja buke, još 1987. godine, ali bez precizno dogovorene metodologije. Izrada karte buke složen je proces, a posljednji put rađena je krajem 90-ih godina prošlog stoljeća. Karta buke važna je i kada govorimo o studijama utjecaja na okoliš i izdavanju dozvola za gradnju pogona ili prometnica, objašnjava Varžić.
Uspoređivanjem mjerenja iz vremena prije rata indikativno je da su prometnice postale najveći izvor buke u gradu, dok su industrijski pogoni većinom utihnuli. Među najbučnijim mjestima u gradu je raskrižje Vukovarske i Trpimirove ulice, a tramvaj u Strossmayerovoj ulici, primjerice, stvara više od 80 decibela buke.
Akustički model
Nekada je za izradu karte buke bilo potrebno mnogo mjerenja na raznim lokacijama diljem grada, a danas dio mjerenja zamjenjuje računalni program uz koji je manji broj mjerenja dovoljan da se izradi akustički model. No manji broj mjerenja ne znači da izrada karte buke ne traži mnogo truda, a problematično je i što ne postoji nikakva "podloga" prijašnjih mjerenja u digitalnom obliku pa izrada nove karte buke mora krenuti praktički od nule.
90 decibela s tračnica
Da onima koji žive blizu željezničke pruge svakodnevica nije laka potvrđuju i mjerenja prema kojima buka kod zgrade, primjerice na Drvljaniku, može iznositi i visokih 90 decibela. Posebno je problematično noću jer su ispitivanja pokazala da se 90 posto ljudi probudi kada buka u okolini dosegne 45 decibela. S obzirom na to da dobra stolarija, koju rijetki imaju, može "skinuti" 30-ak decibela ako su prozori zatvoreni, čak i tada je većini nemoguće spavati.
Grad je odredio najvišu dopuštenu razinu buke - na područjima gdje građani žive i rade tijekom dana je to 65, a tijekom noći 45 decibela.
Manda Pejić, Dalmatinska ulica:
- Vlak nam uz kuću prolazi više puta dnevno, a tu živimo osam godina pa smo se već i naviknuli na buku. Ipak ponekad nas probudi, a najviše smeta našem psu.
Tekst: Ivan Sekol/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/foto-arhiv 031
- Iako i manji putnički vlakovi stvaraju veliku buku, veći problem su teretne kompozicije koje kao da nemaju kraja, a nerijetko nam pod prozorima prolaze i više puta dnevno. Često moram prekidati telefonski razgovor ili televizor pojačavati do maksimuma jer je buka tolika da ni zatvaranje prozora ne pomaže, žali se stanovnik Drvljanika Vlado H.
Ovim problemom, iako mnogi građani to ne znaju, ipak se netko bavi, a grad Osijek uskoro će dobiti i detaljnu kartu buke. Darije Varžić, pomoćnik direktora za razvoj i kvalitetu Zavoda za unapređenje sigurnosti, rekao je da će Osijek u idućih nekoliko godina dobiti detaljnu kartu buke i to u digitalnoj izvedbi, u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke donesenim 2009. godine.
- Osijek je među prvim gradovima u Hrvatskoj radio bilo kakva mjerenja buke, još 1987. godine, ali bez precizno dogovorene metodologije. Izrada karte buke složen je proces, a posljednji put rađena je krajem 90-ih godina prošlog stoljeća. Karta buke važna je i kada govorimo o studijama utjecaja na okoliš i izdavanju dozvola za gradnju pogona ili prometnica, objašnjava Varžić.
Uspoređivanjem mjerenja iz vremena prije rata indikativno je da su prometnice postale najveći izvor buke u gradu, dok su industrijski pogoni većinom utihnuli. Među najbučnijim mjestima u gradu je raskrižje Vukovarske i Trpimirove ulice, a tramvaj u Strossmayerovoj ulici, primjerice, stvara više od 80 decibela buke.
Akustički model
Nekada je za izradu karte buke bilo potrebno mnogo mjerenja na raznim lokacijama diljem grada, a danas dio mjerenja zamjenjuje računalni program uz koji je manji broj mjerenja dovoljan da se izradi akustički model. No manji broj mjerenja ne znači da izrada karte buke ne traži mnogo truda, a problematično je i što ne postoji nikakva "podloga" prijašnjih mjerenja u digitalnom obliku pa izrada nove karte buke mora krenuti praktički od nule.
90 decibela s tračnica
Da onima koji žive blizu željezničke pruge svakodnevica nije laka potvrđuju i mjerenja prema kojima buka kod zgrade, primjerice na Drvljaniku, može iznositi i visokih 90 decibela. Posebno je problematično noću jer su ispitivanja pokazala da se 90 posto ljudi probudi kada buka u okolini dosegne 45 decibela. S obzirom na to da dobra stolarija, koju rijetki imaju, može "skinuti" 30-ak decibela ako su prozori zatvoreni, čak i tada je većini nemoguće spavati.
Grad je odredio najvišu dopuštenu razinu buke - na područjima gdje građani žive i rade tijekom dana je to 65, a tijekom noći 45 decibela.
Manda Pejić, Dalmatinska ulica:
- Vlak nam uz kuću prolazi više puta dnevno, a tu živimo osam godina pa smo se već i naviknuli na buku. Ipak ponekad nas probudi, a najviše smeta našem psu.
Tekst: Ivan Sekol/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/foto-arhiv 031
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (9)
kada su se useljavali u te stanove, znali su da se useljavaju u stanove kraj pruge ... i ne vidim u cemu je sada problem ?
u starom komunizmu zeljeznicki promet je bio puno veci ... ovih par vlakova sto prodje dnevno nije ni priblizno onome sto je bilo kada je svakih pola sata prolazila takva kompozicija ili dok su na ranzirnom kolodvoru slagali kompozicije.
uglavnom, ljudi su postali picke.