Nova dvorana mjesečno zarađuje 40 tisuća kuna
04.06.2010. 12:00
Za razliku od ostalih dvorana u Hrvatskoj izgrađenih za prošlogodišnje Svjetsko prvenstvo u rukometu, nastavno-sportska dvorana Gradski vrt u Osijeku bilježi – dobit, kažu u Športskim objektima.
- "U prva tri mjeseca ove godine zaradili smo 763.591 kunu, a imali smo 651.351 kunu rashoda. Dakle, dobit je 112.240 kuna pa smo u prosjeku uprihodovali 37.714 kuna mjesečno. Pokazuje se da je Gradski vrt zaista višestruko iskoristiv", ističe Zvonko Ibriks, direktor ŠO.
Ne ulazeći u točne novčane iznose, upravitelj dvorane Oto Živčić naglasio je kako novac u blagajnu stiže od reklama u dvorani, najma dvorane za koncerte, nastave tjelesnog odgoja i rekreacije, a Grad im redovito uplaćuje dotacije za održavanje treninga dijela sportskih klubova. Također, pronašli su zakupce za 80 posto lokala – za 800 od ukupno 1.050 kvadrata.
- "Najam velike dvorane stoji 30 tisuća kuna plus PDV za jedan termin, a male dvorane 20 tisuća kuna plus PDV. Sveučilište i Županija najam za nastavu tjelesnog odgoja za sedam fakulteta, odnosno dvije srednje škole plaćaju 230 kuna plus PDV po satu, a rekreativci 450 kuna po satu. Dvorana je iskorištena od jutra do mraka, gotovo svaki dan", tvrdi Živčić.
Što se tiče rashoda, oni su više-manje standardni. Športski objekti moraju podmirivati nemale režijske troškove za vodu, grijanje, električnu energiju... U rashode ulaze i plaće nekoliko zaposlenika koji brinu o održavanju dvorane.
- "Jasno nam je da će se stanje iz prva tri mjeseca promijeniti preko ljeta. Nećemo imati prihode od najma i koncerata, no zato će i režijski troškovi biti mnogo manji. Vjerujem da ćemo i dalje imati pozitivnu bilancu ili biti bar na nuli", zaključuje Ibriks.
Srećom, ni Grad ni Športski objekti ne moraju plaćati ispravljanje niza nedostataka uočenih nakon otvaranja dvorane, jer je ona još pod jamstvenim rokom. No, jedan popriličan trošak imali su nedavno. Naime, automatske slavine zbog nekoga razloga radila su na baterije (?!), umjesto da su spojene na električne instalacije. Svakoj slavini pritom su za rad bile potrebne čak četiri baterije jačine 9 volti pa bi istodobna zamjena svih 612 baterija stajala čak 20-ak tisuća kuna. Taj je propust ispravljen.
Autor: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović/foto-arhiv 031
- "U prva tri mjeseca ove godine zaradili smo 763.591 kunu, a imali smo 651.351 kunu rashoda. Dakle, dobit je 112.240 kuna pa smo u prosjeku uprihodovali 37.714 kuna mjesečno. Pokazuje se da je Gradski vrt zaista višestruko iskoristiv", ističe Zvonko Ibriks, direktor ŠO.
Ne ulazeći u točne novčane iznose, upravitelj dvorane Oto Živčić naglasio je kako novac u blagajnu stiže od reklama u dvorani, najma dvorane za koncerte, nastave tjelesnog odgoja i rekreacije, a Grad im redovito uplaćuje dotacije za održavanje treninga dijela sportskih klubova. Također, pronašli su zakupce za 80 posto lokala – za 800 od ukupno 1.050 kvadrata.
- "Najam velike dvorane stoji 30 tisuća kuna plus PDV za jedan termin, a male dvorane 20 tisuća kuna plus PDV. Sveučilište i Županija najam za nastavu tjelesnog odgoja za sedam fakulteta, odnosno dvije srednje škole plaćaju 230 kuna plus PDV po satu, a rekreativci 450 kuna po satu. Dvorana je iskorištena od jutra do mraka, gotovo svaki dan", tvrdi Živčić.
Što se tiče rashoda, oni su više-manje standardni. Športski objekti moraju podmirivati nemale režijske troškove za vodu, grijanje, električnu energiju... U rashode ulaze i plaće nekoliko zaposlenika koji brinu o održavanju dvorane.
- "Jasno nam je da će se stanje iz prva tri mjeseca promijeniti preko ljeta. Nećemo imati prihode od najma i koncerata, no zato će i režijski troškovi biti mnogo manji. Vjerujem da ćemo i dalje imati pozitivnu bilancu ili biti bar na nuli", zaključuje Ibriks.
Srećom, ni Grad ni Športski objekti ne moraju plaćati ispravljanje niza nedostataka uočenih nakon otvaranja dvorane, jer je ona još pod jamstvenim rokom. No, jedan popriličan trošak imali su nedavno. Naime, automatske slavine zbog nekoga razloga radila su na baterije (?!), umjesto da su spojene na električne instalacije. Svakoj slavini pritom su za rad bile potrebne čak četiri baterije jačine 9 volti pa bi istodobna zamjena svih 612 baterija stajala čak 20-ak tisuća kuna. Taj je propust ispravljen.
Autor: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović/foto-arhiv 031
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (8)