Ribić: Brojni EU-projekti propast će zbog neznanja

Prošlo je nešto više od tri godine otkako je otvoren ured Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije u Bruxellesu, koji je u međuvremenu prerastao u regionalno (panonsko) zastupništvo. Za poslovni prostor u briselskoj Rue Montoyer 18b, kupljen za 325.000 eura, direktor Regionalne razvojne agencije (RRA) dr. Stjepan Ribić danas kaže da se višestruko isplatio. U protekle tri godine na području Osijeka i Osječko-baranjske županije Europska komisija i drugi međunarodni fondovi odobrili su 38 projekata koji će biti sufinancirani s nešto više od 45,5 milijuna kuna. Riječ je o raznovrsnim projektima, od energetske učinkovitosti, preko clustera “Slavonska jabuka” do biciklističkih staza, a može ih se naći na www.slavonija.hr. Ribić, pak, uporno ističe važnost edukacija, to više što se Hrvatskoj uskoro otvaraju stukturni i kohezijski fondovi.

- U EU se ne radi na način “'alo, državni tajniče, treba mi to i to”. Nije uređena gruntovnica, katastri... ništa. Padat će projekti od 50-60 milijuna eura zato što neki nisu ozbiljno shvatili pretpristupno vrijeme u kojemu se to moralo složiti. I onda će prvih nekoliko godina za mnoge biti hladan tuš. Jer će se dogoditi da za prvu godinu članstva dajemo 610, za drugu 647 milijuna, a povlačimo 300 ili 400 milijuna eura. Stoga se moramo strateški pripremati, da kad uđemo točno znamo što želimo - kaže Ribić. Upozorava da onaj koji “zariba” projekt može biti kažnjen tako da mu se sljedećih pet godina ne odobri novi. Nesreća je, dodaje, što u Uniju ulazimo među posljednjima - na više slučajeva do sada, kada se dijelio novac, Unija se opekla. Danas, kaže, puše i na hladno.

- Prije je bilo: stigne novac i ti ga trošiš. Danas moraš angažirati svoj novac i čekati na povrat. Primjerice, na prvom pozivu prekogranične suradnje sa Srbijom na raspolaganju je 1,44 milijuna eura, dok je u suradnji s Mađarskom na raspolaganju 12,5 milijuna eura, a imamo manje prijavljenih projekata. Zato što se s Mađarskom radi na taj način, a mnoge općine i institucije nisu mogle ostvariti preduvjete pretfinanciranja i sufinanciranja - pojašnjava.

Zajedničko tehničko tajništvo prekograničnog programa IPA CBC Mađarska - Hrvatska iz Budimpešte nedavno je objavilo rezultate prvog kruga natječaja: ukupno su odobrena 42 projekta, a samo na područje OBŽ-a za 25 projekata doći će više od 2,65 milijuna eura.

Educirati što više ljudi

Mnogi, kaže Ribić, ne razumiju metodologiju EU.

- RRA ne može i pisati i provoditi projekte, a ujedno educirati i voditi međunarodnu suradnju. Zato smo se odlučili na outsourcing, oslanjati se na vanjske snage. Želja je na području Grada i Županije stvoriti što više razvojnih timova koji će biti samostalni u pripremi i provedbi projekata. Ne trebaju svi novci prijeći preko računa RRA, bitno je da što više novca dođe u grad, regiju, državu..., kaže Ribić. RRA je počeo seriju edukacija po upravnim odjelima Grada i gradskim tvrtkama.

- Najvažniji zadatak nam je educirati što više ljudi kako bi mogli multiplicirati uspjehe, zaključuje.

U Bruxellesu - besplatno!

- Koliko je u svemu tome bitan ovaj ured, najbolji primjer je razminiranje. Dok nismo u Bruxellesu došli do strateškog dokumenta s popisom prioritetnih zemalja na kojemu nije bilo Hrvatske, nismo dobivali ništa. Reagirali smo i sad možemo dobiti do 4 milijuna eura godišnje za razminiranje, kaže Ribić. Ured je u međuvremenu postao predstavništvo NUTS II Panonske regije, a taj prostor koriste i mađarsko južno Zadunavlje, EUobserver, Hrvatska zajednica županija...

- Grad i OBŽ su uložili 325.000, a trenutačno taj prostor vrijedi 500.000 eura. Uz to, praktički smo besplatno tamo, od najma plaćamo sve troškove, zaključuje Ribić.

Tekst: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr