Prosvjetari: Nitko nas nije naučio kako se boriti protiv nasilja u školi
22.03.2010. 7:00
Brojni slučajevi nasilja u školama u cijeloj Hrvatskoj ponukali su nas na malo istraživanje jesu li učitelji, nastavnici, profesori, ali i stručni suradnici, poput pedagoga i psihologa, osposobljeni nositi se s tim problemom. Naša sugovornice iz Osnovne škole Frana Krste Frankopana u Osijeku: pedagoginja Dubravka Čuržik, psihologinja Jadranka Oberman Sebenji, te voditeljica knjižnice prof. Ana Šebo, priznaju da su na fakultetu naučile samo osnove, te da ih rješavanju konkretnih problema i konfliktnih situacija nitko nije učio.
- Učimo na pogreškama, pitamo kolege za savjet i mnogo se oslanjamo na vlastitu intuiciju i senzibilitet, kaže prof. Šebo. Upozorava na nove vrste nasilja, o kojima ona, iako je mlada profesorica, nije mogla učiti na fakultetu, jer su se pojavile nedavno. Riječ je o nasilju preko Interneta ili mobilnog telefona, poznatom kao cyberbullying. Naše sugovornice kažu da se same educiraju na seminarima, te primijenjuju znanje iz stručne literature. Naglašavaju da je u rješavanju nasilja u školi veoma važna podrška roditelja. Mnogo razgovaraju s djecom, jer ona često nisu svjesna težine izgovorene ili napisane ružne riječi, odnosno neprimjerenog ponašanja. Za njih je to igra.
- Nasilje je dugoročan problem na kojem treba mnogo raditi. Granica nasilništva se pomiče, ono se javlja već u vrtiću, stoga se s problemima vršnjačkog nasilja bavimo već od prvog razreda, kažu naše sugovornice. Ističu još da je u suradnji s Centrom za mir u školi osnovan Klub medijatora, te su učitelji osposobili desetak učenika da posreduju u vršnjačkim sukobima i rješavaju ih nenasilnim putem.
Važna suradnja s roditeljima
U Osnovnoj školi “Mladost” za ovu temu našli smo sedam sugovornika.
- U školi radim 15 godina, no tek u posljednje dvije godine na stručnim skupovima razgovara se o nasilju. O tome kako se nositi s tim problemom najviše sam naučila od partnerskih udruga koje su nam prezentirala takva znanja, kaže Marijana Ivošević, učiteljica razredne nastave. Na problem cyberbullyinga i verbalnog nasilja upozorava razrednica Snježana Majsterić, koja sa svojim osmašima otvoreno razgovara o svim problemima, pa tako i o vršnjačkom nasilju. V.d. pedagoginja Viktorija Baranjec ukazuje da se roditelji teško nose s problemom nasilja, te da odgovornost za nasilno ponašanje svog djeteta često prenose na školu. A da je suradnja s roditeljima iznimno važna potvrđuje i učiteljica Jadranka Kurtović: Trideset godina radim u razrednoj nastavi, a najviše problema riješila sam uz podršku roditelja. Važna mi je i suradnja te povezanost s kolegama i stručnom službom škole. Ravnatelj Nikola Popović dodaje da se u slučaju kriznih situacija organiziraju zajednički roditeljski sastanci, na kojima i pojedini roditelji preuzimaju ulogu edukatora. Tako je jedna majka, pravnica po struci, upozorila ostale roditelje na zakonsku odgovornost vezanu uz nasilno ponašanje djece.
Paljenje alarma
- Kada uočimo neprihvatljivo ponašanje, u školi se pali “alarm” i svi krećemo u akciju, kaže ravnatelj Popović.
Psihologinja Marija Kristek upozorava da je iznimno važno raditi na gradnji samopouzdanja i razvoju prijateljskih odnosa među djecom već od prvog razreda. Tako se mogu spriječiti oblici nasilja koji su u začetku, te pokazati djeci koje je ponašanje poželjno, odnosno nepoželjno. Učiteljica Janja Lučić, voditeljica Učeničkog vijeća, naglašava važnost afirmacija pozitivnog.
- Osmislili smo aktivnost dijeljenja medalja za pristojno ponašanje, biranje socijalnih vještina mjeseca i mnoge druge aktivnosti, sve u cilju borbe protiv nasilja, kaže Lučić.
Nenasilna komunikacija na Učiteljskom fakultetu
Da se nešto ipak mijenja u obrazovanju stručnjaka koji rade u školi, potvrđuje mr.sc. Ranka Jindra, profesorica na osječkom Učiteljskom fakultetu. Ona predaje izborni predmet Nenasilna komunikacija, koji je pobudio veliko zanimanje kod studenata, budućih učitelja. Nastava traje jedan semestar, a na trećoj godini ovaj predmet izabralo je 25 studenata.
- Naglasak je na praktičnom rješavanju problema. Učim studente osnovama komunikacijskih vještina i prakticiranju nenasilne komunikacije. Reakcije studenata su odlične, jer oni shvaćaju da će im to znanje trebati u budućem poslu, kaže prof. Jindra.
Tekst: Vesna Latinović/Glas-Slavonije.hr
- Učimo na pogreškama, pitamo kolege za savjet i mnogo se oslanjamo na vlastitu intuiciju i senzibilitet, kaže prof. Šebo. Upozorava na nove vrste nasilja, o kojima ona, iako je mlada profesorica, nije mogla učiti na fakultetu, jer su se pojavile nedavno. Riječ je o nasilju preko Interneta ili mobilnog telefona, poznatom kao cyberbullying. Naše sugovornice kažu da se same educiraju na seminarima, te primijenjuju znanje iz stručne literature. Naglašavaju da je u rješavanju nasilja u školi veoma važna podrška roditelja. Mnogo razgovaraju s djecom, jer ona često nisu svjesna težine izgovorene ili napisane ružne riječi, odnosno neprimjerenog ponašanja. Za njih je to igra.
- Nasilje je dugoročan problem na kojem treba mnogo raditi. Granica nasilništva se pomiče, ono se javlja već u vrtiću, stoga se s problemima vršnjačkog nasilja bavimo već od prvog razreda, kažu naše sugovornice. Ističu još da je u suradnji s Centrom za mir u školi osnovan Klub medijatora, te su učitelji osposobili desetak učenika da posreduju u vršnjačkim sukobima i rješavaju ih nenasilnim putem.
Važna suradnja s roditeljima
U Osnovnoj školi “Mladost” za ovu temu našli smo sedam sugovornika.
- U školi radim 15 godina, no tek u posljednje dvije godine na stručnim skupovima razgovara se o nasilju. O tome kako se nositi s tim problemom najviše sam naučila od partnerskih udruga koje su nam prezentirala takva znanja, kaže Marijana Ivošević, učiteljica razredne nastave. Na problem cyberbullyinga i verbalnog nasilja upozorava razrednica Snježana Majsterić, koja sa svojim osmašima otvoreno razgovara o svim problemima, pa tako i o vršnjačkom nasilju. V.d. pedagoginja Viktorija Baranjec ukazuje da se roditelji teško nose s problemom nasilja, te da odgovornost za nasilno ponašanje svog djeteta često prenose na školu. A da je suradnja s roditeljima iznimno važna potvrđuje i učiteljica Jadranka Kurtović: Trideset godina radim u razrednoj nastavi, a najviše problema riješila sam uz podršku roditelja. Važna mi je i suradnja te povezanost s kolegama i stručnom službom škole. Ravnatelj Nikola Popović dodaje da se u slučaju kriznih situacija organiziraju zajednički roditeljski sastanci, na kojima i pojedini roditelji preuzimaju ulogu edukatora. Tako je jedna majka, pravnica po struci, upozorila ostale roditelje na zakonsku odgovornost vezanu uz nasilno ponašanje djece.
Paljenje alarma
- Kada uočimo neprihvatljivo ponašanje, u školi se pali “alarm” i svi krećemo u akciju, kaže ravnatelj Popović.
Psihologinja Marija Kristek upozorava da je iznimno važno raditi na gradnji samopouzdanja i razvoju prijateljskih odnosa među djecom već od prvog razreda. Tako se mogu spriječiti oblici nasilja koji su u začetku, te pokazati djeci koje je ponašanje poželjno, odnosno nepoželjno. Učiteljica Janja Lučić, voditeljica Učeničkog vijeća, naglašava važnost afirmacija pozitivnog.
- Osmislili smo aktivnost dijeljenja medalja za pristojno ponašanje, biranje socijalnih vještina mjeseca i mnoge druge aktivnosti, sve u cilju borbe protiv nasilja, kaže Lučić.
Nenasilna komunikacija na Učiteljskom fakultetu
Da se nešto ipak mijenja u obrazovanju stručnjaka koji rade u školi, potvrđuje mr.sc. Ranka Jindra, profesorica na osječkom Učiteljskom fakultetu. Ona predaje izborni predmet Nenasilna komunikacija, koji je pobudio veliko zanimanje kod studenata, budućih učitelja. Nastava traje jedan semestar, a na trećoj godini ovaj predmet izabralo je 25 studenata.
- Naglasak je na praktičnom rješavanju problema. Učim studente osnovama komunikacijskih vještina i prakticiranju nenasilne komunikacije. Reakcije studenata su odlične, jer oni shvaćaju da će im to znanje trebati u budućem poslu, kaže prof. Jindra.
Tekst: Vesna Latinović/Glas-Slavonije.hr
Objavio: Nandino |
Komentari (0)