Od 59 ruševnih objekata, Grad ima dozvolu za rušenje samo tri!
19.03.2010. 7:00
Grad Osijek je, nakon šest mjeseci intenzivnog pročešljavanja, prvi put napravio detaljan fotoelaborat s popisom svih ruševnih i napuštenih objekata. Prema toj evidenciji Odjela za stambeno i komunalno gospodarstvo, u Osijeku je trenutno 59 ruševnih objekata, a Grad je ove godine iz proračuna izdvojio 800.000 kuna za njihovo rušenje. No, u Gradu već sada napominju da ne znaju hoće li imati na što utrošiti taj novac.
- Najveći je problem u pravno-imovinskim odnosima. Naime, mi bez dozvole građevinske inspekcije ne smijemo rušiti privatnu ili državnu imovinu, a od ovih 59 objekata, u vlasništvu su Grada samo tri. Riječ je o opožarenoj kući u Gundulićevoj ulici, zapuštenom dijelu stare streljane u Divaltovoj te ruševnoj kućici na križanju Gundulićeve i Slavičekova prolaza. Postoji još nekoliko objekata za koje pokušavamo dobiti dozvolu za uklanjanje od građevinske inspekcije, a jedan od njih je ruševna kuća u Aninoj ulici 81, koja je danas smetište, te objekt u Vukovarskoj 158, koji se krajem siječnja urušio na nogostup - kaže Milan Kamenko, pročelnik Odjela.
U Gradu priznaju da za sada nisu zadovoljni suradnjom s građevinskom inspekcijom jer Ministarstvo zaštite okoliša nevoljko odobrava rušenje napuštenih objekata u privatnom vlasništvu, a njihova je procjena opasnosti za građane drukčija od procjena gradskih otaca. Jedna od posljednjih upitnih odluka inspekcije za Grad je i ona prema kojoj se ne dozvoljava rušenje spomenute kuće na Vukovarskoj.
- Riječ je o objektu koji ima čak šest vlasnika koji se spore, a inspekcija nam je dozvolila samo čišćenje nogostupa od ruševina i stavljanje znakova opasnosti za prolaznike. Inspekcija nije odobrila ni uklanjanje ruševine na uglu Pejačevićeve i Dubrovačke ulice, već su u obrazloženju naveli da traže hitne popravke - tvrdi Kamenko.
Grad ruši i po pozivu?!
U Gradu još nisu razmišljali što u slučaju ako privatna osoba, kao vlasnik ruševnog objekta, zatraži pomoć Grada u rušenju, no kažu da takva opcija ipak postoji.
- U tom slučaju Grad bi upisao terećenje na imovinu za uložena sredstva, odnosno hipoteku sa zahtjevom za povrat uloženih sredstava, pojašnjava Kamenko.
Tekst: Nefreteta Zekić/Glas-Slavonije.hr
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (3)
, ali izgleda lakše lagati lokalnim playboyima nego reći istinu... Pohvalno je da se proračun sa prvonajavljenih 200 povećao na 800 000 kuna ali s obzirom da se u tom proračunu nalaze i stavke za održavanje gradskih stanova i još štošta takav novac nije dovoljan ni približno za to. A isto tako nije istina 59 nego 62 takva objekta u gradu no dobro dva tri promašena nisu problem. Ali najviše ih je u GČ Gornji Grad a, budimo realni, vijeće gradske četvrti se baš ni ne trudi nešto napraviti po tom pitanju... Kao ni urgirati na policiju za školske prijelaze, pa ni na građevinsku i komunalnu inspekciju na neispravno ograđena gradilišta ni što šta toga njih ne zanima 
Inspekcija nije odobrila ni uklanjanje ruševine na uglu Pejačevićeve i Dubrovačke ulice, već su u obrazloženju naveli da traže [b]hitne popravke
Fantomska organizacija koja se naziva "Građevinska inspekcija" jedna je od užasnijih skupina neradnika koji sišu državni proračun. Korumpiranih neradnika.
Međutim, kad god ne treba, oni se pojave. Nerad građevinske inspekcije mogli bi opisati ovako: nikad ne rade ono što moraju, dakle ne sankcioniraju niti ne spriječavaju nelegalnu gradnju, ali se uvijek trpaju tam gdje ne treba.
Ako si mogu predočiti kuću koja se ovdje spominje, to je ona na križanju ulica, koja nema ni krov ni zidove, dakle, normalan čovjek pomislio bi da je ta kuća već srušena. Građevinska inspekcija pak traži hitne popravke. Ja tražim hitne otkaze.
To je inače tako kad su u pitanju državni službenici. Nikom se ne zamjeraju, ništa ne rade, i jedino što ih zanima jest da nikad ne preuzmu ni malo odgovornosti. Tako će svima sve dozvoliti, ali kad oni trebaju nešto poduzeti, u ovom slučaju dozvoliti uklanjanje već srušenih kuća, onda ne može. Da ih netko ne bi kasnije prozivao.
Valjda je malo po malo svima postalo jasno kakav se kadar uvalio u državne službe. To je onaj neškolovani Hdz-Domovinski rat kadar iz devedesetih. Njihov nerad i neznanje postali su prepreka bilo kakvom napretku države. Jedva čekam vidjeti Kosoraču u akciji, ako ipak konaćno shvati da mora otpuštati svoje rodijake, prijatelje i prijateljice.