Osječki menadžeri: Najvažnije nam je u idućoj godini osigurati egzistenciju radnicima

Razvoj gospodarstva pretpostavka je razvoja grada. Unatoč teškim uvjetima poslovanja na istoku Hrvatske, osječki menadžeri bore se za očuvanje svakog radnog mjesta i bolju budućnost svojih sugrađana.

Drago Tadić: Predsjednik sam Uprave Osijek-Koteksa d.d. Osijek, tvrtke čije je sjedište u Osijeku, a primarna djelatnost je graditeljstvo, proizvodnja i trgovina, eksploatacija kamena, šljunka i pijeska. Trenutačno je u Grupi Osijek-Koteks zaposlen 1.351 djelatnik (Osijek-Koteks d.d., Osijek-Koteks d.o.o. Zagreb, Asfaltna cesta d.o.o. i Velički kamen d.o.o.).

Ivan Komak: Predsjednik sam Uprave Osječke pivovare d.d., imamo 230 djelatnika, a bavimo se proizvodnjom piva i soka.

Marjan Vučak: predsjednik sam Uprave MEGGLE Hrvatska d.o.o., 231 zaposlenik bavi se proizvodnjom i trgovinom mlijeka i mliječnih proizvoda.

Miroslav Klein: Direktor sam osječke šećerane Kandit Premijer. Osječka šećerana, tvrtka Kandit Premijer d.o.o. je tvrtka s dugogodišnjom tradicijom. Prva kampanja prerade šećerne repe ostvarena je davne 1906. godine, a od tada do danas je višestruko povećavala svoje kapacitete. Velika ulaganja u proizvodne linije i ekologiju posljednjih godina omogućila su šećerani opstojnost u konkurenciji sa šećeranama Europe. Primarna proizvodnja je šećer od šećerne repe i sirovog trščanog šećera, a nusproizvodi su repni rezanac i melasa. Izvozno smo orijentirani na vrlo zahtjevno tržište EU-a.

Berislav Mlinarević: Vlasnik sam i direktor tvrtke Romos-commerce d.o.o. Osijek, imam 33 stalno uposlena djelatnika (i do 50 djelatnika tijekom ljetnje sezone), a osnovna djelatnost tvrtke je ugostiteljstvo i turizam. Najpoznatiji javnosti je Hotel Waldinger u središtu Osijeka, te kavane i restorani u njegovom sklopu.

Berislav Šmit: Direktor sam tvrtke Gradnja d.o.o. Osijek koja ima 685 zaposlenih, a primarna je djelatnost građevinarstvo.

Mato Škojo: Vlasnik sam Pekare Kruna, Hotela Osijek i tvrtke Mlinar d.d., koje imaju ukupno 1.100 djelatnika. Primarna djelatnost: pekarska industrija i hotelijerstvo.

Marko Pipunić: Predsjednik sam Uprave tvrtke Žito d.o.o. Osijek, Grupa Žito (Žito d.o.o., Novi Agrar d.o.o., Nucleus d.o.o. i PP Ratkovo d.o.o.). Zapošljavamo oko 800 stalnih radnika, primarna djelatnost je poljoprivredna proizvodnja i trgovina poljoprivrednim proizvodima.

Zvonimir Zdunić: Ravnatelj sam Poljoprivrednog instituta Osijek, koji zapošljava 155 stalnih djelatnika. Bavimo se oplemenjivanjem i sjemenarstvom ratarskih kultura te rasadničarstvom voćnih vrsta.

Petar Velicki: Predsjednik sam Uprave Werkos grupacije koja zapošljava 246 djelatnika. Primarna djelatnost grupacije je projektiranje i izvođenje specijalističkih radova u graditeljstvu i ekologiji te proizvodnja proizvoda posebne namjene. Daljnji rast i razvoj grupacije temelje se i na širenju poslovnih aktivnosti u području rasadničarske i voćarske proizvodnje.

Kako je poslovati danas u Osijeku, Slavoniji, odnosno Hrvatskoj?

Drago Tadić: Globalna ekonomska kriza te velike poteškoće koje nosi sa sobom otežavaju ili gotovo onemogućuju normalno poslovanje u državi u cijelosti te se odražavaju i na poslovanje u regiji; ako uzmemo u obzir činjenicu da Slavonija kao regija već godinama zaostaje u ekonomskom razvoju i snazi u odnosu na središnju Hrvatsku, tada je utjecaj ekonomske krize na poslovanje u Slavoniji značajno negativniji nego u ostatku države. Svjedoci smo velikih građevinskih projekata, naročito u razvoju cestovne infrastrukture koji su se odvijali u proteklim godinama koji su direktno ili indirektno poticali razvoj građevinske branše te gospodarstva uopće. Danas kada su zbog globalne ekonomske krize gotovo svi slični projekti usporeni ili potpuno obustavljeni za građevinske tvrtke, iznimno je teško poslovati u tako novonastalim tržišnim uvjetima, no Osijek-Koteks uredno podmiruje obveze prema dobavljačima, kooperantima i kreditorima te je osigurana uredna isplata svih plaća djelatnicima.

Ivan Komak: Jako teško je poslovati zato što se proizvođači zapostavljaju, a od njih živi cijela privreda; umjesto da se razvijaju, oni sve više nestaju.

Marjan Vučak: Osijek se u posljednjih nekoliko godina vitalnim ulaganjima u infrastrukturu, radom na uvažavanju i ispunjavanju gospodarskih zahtjeva, razumijevanjem problematike poslovanja i poduzetničkih problema razvio u pravi ekonomski centar te potpuno iskoristio dobar zemljopisni položaj.

Primarno je isplatiti plaće

Berislav Mlinarević: S obzirom na broj ljudi koje upošljavamo, jako je teško održati razinu kvalitete i usluge u odnosu na promete koje ostvarujemo, pogotovo kada cijenu usluge i obrtaj usporedimo s drugim gradovima i mjestima u Hrvatskoj. No, još uvijek se uspijevamo nositi s težinom zadatka u datoj situaciji.

Berislav Šmit: Nedostatak je neravnomjerni razvoj svih područja, ali uz viziju, red, rad i znanje moguće je savladati sve izazove.

Mato Škojo: Sigurno da nije lako, ali svi oni koji su racionalno vodili svoje kompanije i prije, danas lakše posluju.

Marko Pipunić: Načelno bi se moglo konstatirati da se gospodarsko okruženje u Hrvatskoj, pa tako i u Slavoniji danas ne razlikuje uvelike od uvjeta u kojima posluju naši konkurenti u zemljama u okruženju, kao i u zemljama EU, s kojima se često volimo uspoređivati. Ipak, naše poslovno okruženje je specifično po tome što je država (tu mislim i na najveća državna poduzeća) značajan generator nelikvidnosti, a istovremeno i veliki korisnik raspoloživih kredita kod domaćih poslovnih banaka. Sve to se negativno reflektira na poslovno okruženje u RH i trenutačno je problem (ne)likvidnosti i manjka potražnje (nesigurnost za posao i skuplji krediti) za trajnim dobrima najveći problem u poslovanju domaćih tvrtki.

Zvonimir Zdunić: Poslovanje je bitno otežano, "cash flow" je usporen. To nije samo lokalni ili hrvatski problem, nego se radi o svjetskoj nepovoljnoj klimi za razvoj i ulaganja.

Petar Velicki: Nije jednostavno. Konkurentnost proizvoda i aktivnosti ipak su osnovna pretpostavka opstanka, a onda i razvoja.

Odlučili ste izgraditi svoju tvrtku sa sjedištem upravo u Osijeku, zašto?

Drago Tadić: Kao godina osnivanja prve preteče današnje tvrtke Osijek-Koteks d.d. Osijek uzima se 1946. godina, kada je Izvršni odbor Gradskog narodnog odbora Grada Osijeka donio odluku o osnivanju Gradskog građevnog poduzeća iz kojeg je poslije kroz mnoge transformacije nastalo trgovačko društvo Osijek-Koteks d.d. Osijek. Kroz sve godine i različite pravne oblike sjedište tvrtke je uvijek bilo u Osijeku i ni u jednom trenutku nismo razmišljali o premještanju sjedišta tvrtke u veći grad, primjerice Zagreb, iako bi to ponekad u mnogočemu olakšalo poslovanje. Sve te godine u tvrtki su gotovo svi uposlenici bili iz Osijeka ili okolice te je sukladno tomu zadržavanje sjedišta tvrtke u Osijeku oblik društvene odgovornosti prema svim uposlenicima, građanima i u konačnici Gradu u cijelosti.

Ivan Komak: Zato što sam Slavonac i zato što je u Osijeku nikla prva hrvatska pivovara.

Potencijal grada

Marjan Vučak: S obzirom na našu želju izgradnje poslovanja ne samo u Hrvatskoj nego u cijeloj regiji, Osijek je bio idealno rješenje. Uz to je osječka mljekara imala u vrijeme ulaska MEGGLE-a u Hrvatsku najveći potencijal razvoja, što je bio jedan od ključnih kriterija za odluku o investiciji.

Berislav Mlinarević: Isključivo iz ljubavi prema gradu.

Berislav Šmit: Gradnja je osječka tvrtka s više od 60 godina tradicije, moj cijeli život je vezan uz ovaj grad, a moja osobna misija je nastaviti tu tradiciju.

Mato Škojo: Vrlo jednostavno - Osijek je uvijek bio i ostat će moj grad.

Marko Pipunić: Na području Slavonije nalaze se gotovi svi naši poslovni kapaciteti kao i najviše naših kooperanata pa je stoga i logično da je sjedište naše tvrtke u Osijeku, koji je kulturno, gospodarsko i administrativno središte regije u kojoj živimo i radimo.

Zvonimir Zdunić: Poljoprivredni institut Osijek osnovan je davne 1878. godine. Već tada su znanstvenici bili svjesni da Slavonija i Baranja posjeduju jedinstveni potencijal za različita poljoprivredna istraživanja, a poslije i za znanstveni rad na razvijanju novih kultivara poljoprivrednog bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.

Petar Velicki: Splet životnih okolnosti: rođeni Brođanin, zagrebački student, osječki zet.

Što su Vam najveći problemi i kako sagledavate perspektivu svoje tvrtke?

Drago Tadić: Očekujemo pozitivne pomake u drugom dijelu iduće poslovne godine. Ovih dana iz najrazvijenih svjetskih ekonomija dolaze informacije sukladno kojima se nazire kraj gospodarske krize te s obzirom na reakciju tržišta Republike Hrvatske možemo očekivati pozitivne pomake u drugom dijelu 2010. Najveći problemi vezano uz gospodarsku krizu su obustava ili prolongiranje velikih projekata bilo građevinskih bilo drugog tipa. Problem je što se većina građanstva zbog straha okrenula ekstremnoj štednji koja sada negativno utječe na gospodarske subjekte. Naravno, štednja je uvijek nužna i potrebna, ali proizvodni gospodarski subjekti ne mogu opstati bez tržišno uravnotežene potrošnje krajnjih potrošača. Sa stajališta tvrtke Osijek-Koteks te perspektive možemo istaknuti da tvrtka sa svojom operativom i znanjem u građevinskoj branši koje posjeduje može izvesti i najkompliciranije građevinske projekte bilo u nisko ili visokogradnji te sukladno tome nastavak razvoja društva u smislu osnovnog proizvoda vidi u daljnjem usavršavanju postojećih znanja i podizanju efektivnosti rada i unutarnje organiziranosti tvrtke na najvišu razinu. Tvrtka ima svoj strateški plan razvoja koji bi se vjerojatno odvijao u sličnom smjeru bez obzira na problematiku globalne ekonomske krize koja je usporila ili obustavila neke od nama atraktivnih projekata u Republici Hrvatskoj. Strateškim planom društva u 2010. godini predviđa se što značajnije širenje na tržišta u regiji naročito u Bosni i Hercegovini, gdje se očekuje "građevinski boom" u sljedećim godinama. Od tržišta u regiji tvrtka je već otpočela građevinske radove u Srbiji i Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj očekujemo zadržavanje postojeće tržišne pozicije gdje je Osijek-Koteks jedna od najjačih građevinskih tvrtki u državi. Osim izlazaka na tržišta u regiji već smo počeli aktivno pregovarati za izvođenje projekata u Libiji, Ukrajini, Rumunjskoj, Kazahstanu i Turkmenistanu.

Nezaposlenost

Ivan Komak: Smatram da je kraj gospodarske krize izvjestan. Pretpostavljam da je to iduća godina. Međutim kod nas bi bila kriza i da je nema u svijetu zato što nam je krivo postavljeno poslovanje države - više se potiče nerad nego rad. Trenutačno nam je najveći problem naplata. Perspektivu tvrtke vidim između ostalog kroz potrošačevo prepoznavanje hrvatskih proizvoda koji su najkvalitetniji.

Marjan Vučak: Cijela naša grupacija, na čelu s tvrtkom majkom MEGGLE AG, je već sredinom 2007. započela projekt ušteda i optimizacije poslovnih procesa, koji je sve poslovne subjekte unutar grupe trebao pripremiti na nadolazeću ekononomsku krizu. Danas su u tijeku dva nova projekta ušteda, kojima želimo zadržati kontinuitet pozitivnog poslovanja te što bolje amortizirati nastavak teške gospodarske situacije, ali nas prije svega svakako treba pripremiti da što bolje iskoristimo trenutak završetka ove krize. Osim projekata ušteda, tijekom posljednje godine proširili smo asortiman s 24 nova artikla te sličan trend planiramo i za iduću godinu.

Miroslav Klein: Svakako najveći problem Osijeka i regije je nezaposlenost, a ona je rezultat loše politike prema agraru i proizvodnji hrane. Osijek je grad duge povijesne i kulturološke tradicije, kroz svoj razvitak je imao i svoje uspone i padove. Na žalost, od Drugog svjetskog rata pa sve do današnjih dana prisutan je trend stagnacije razvitka grada. Nekadašnje jako industrijsko središte danas to nije.

Berislav Mlinarević: Očekujem da će ipak ulazak Hrvatske u EU donijeti određeno poboljšanje u cijeloj regiji. Naši problemi se djelomice vežu na općedruštvenu situaciju. Izlazak iz gospodarske krize je i naš izlazak iz problema.

Berislav Šmit: Trebamo razlikovati krizu koja je rezultat svjetskih zbivanja i financijsku krizu koja je stvorena u našem društvu. Financijska kriza u našem društvu nastupila je jer smo za razvoj društva posudili sredstva, gospodarili, ne razmišljajući da ista sredstva moramo vratiti. Rezultat ovakvog ponašanja jesu problemi likvidnosti i pad ukupnih investicijskih ulaganja koji su sve prisutniji u djelatnosti graditeljstva. Iako naša tvrtka ima osigurano dovoljno posla, smatram kako će iduća godina predstavljati izazov za sve građevinske tvrtke. Međutim, kako sam po prirodi optimist, a rad je moj životni izbor, uvjeren sam kako će tvrtka iz toga izići još jača.

Širiti poslovanje

Mato Škojo: Najveći problem je nedovoljna gospodarska snaga, a samim tim i kupovna moć našega grada. Smatram da posao koji radimo, odrađujemo maksimalno profesionalno i da nam to daje za pravo da vjerujemo u budućnost naše tvrtke.

Marko Pipunić: Globalna gospodarska kriza i dominantna nelikvidnost ukupnog sustava u RH reflektira se na naše poslovanje dvojako, ovisno o vremenskom okviru u kojem se promatra naše poslovanje. Promatrano s kratkoročnog aspekta, kriza će se izrazito negativno reflektirati na efikasnost tekućeg poslovanja kako naše tvrtke tako i naših poslovnih partnera. Promatrano na duži rok, utjecaji trenutačne krize na poljoprivredu mnogo su veći i u ovom trenutku teško procjenjivi, i to prije svega zbog činjenice što je domaća poljoprivreda u vrlo osjetljivoj fazi prilagodbe standardima EU i što se bez adekvatne politike poticaja predstojeće razdoblje neće iskoristi na najbolji mogući način. To nadalje znači da se neće podići razina konkurentnosti i sutra samoodrživosti domaće poljoprivredne proizvodnje u uvjetima poslovanja koji nas očekuju na tržištu EU. S druge strane, svaka kriza je i svojevrsna prilika pa mi kao tvrtka i u ovim teškim vremenima uspijevamo ići korak dalje, podizati efikasnost i širiti svoje poslovanje te razvijati nove projekte. Svoju stabilnu tržišnu poziciju uvelike dugujemo našem dosadašnjem radu te potpori naših poslovnih partnera i banaka koje prate naše poslovanje.

Zvonimir Zdunić: Dotok novca iz tuzemstva je najveći problem, narušena je disciplina plaćanja obveza. Unatoč tomu Poljoprivredni institut Osijek ima izvrsnu perspektivu jer stvara vrhunske kultivare, izvozi vlastiti "know how" (znanje i tehnologiju) i zbog toga je uvažavan na svjetskoj razini.

Petar Velicki: Vjerujem kao i većini gospodarstvenika, najveći problem je naplatiti odrađene poslove. No problemi ne dolaze iznenada, jednostavno treba ih predvidjeti i ukalkulirati. Ako se budu svi (pa i država) pridržavali pravila i zakona, problema bi bilo manje i lakše bi se rješavali. Perspektiva grupe Werkos je u diversifikaciji aktivnosti te u skladu s tim i fleksibilnosti grupe. Uvjeti poslovanja se mijenjaju i mijenjat će se više no ikada. Onaj tko se time ne može suočiti, nema izgleda.

Osim primarne djelatnosti, što činite za svoj grad?

Drago Tadić: Osim primarne djelatnosti, gdje je Osijek-Koteks izvođač radova po projektu investitora, tvrtka se i sama pojavljuje kao investitor u dva velika projekta koji će promijeniti vizuru Grada u cijelosti, a to su "Kappa" - izgradnja velikog stambeno-poslovnog objekta s podzemnim garažama u centru (Blok centar II) Osijeka ukupne vrijednosti 29 milijuna eura te Autobusni kolodvor - u javno-privatnom patnerstvu s Gradom. Tvrtka je investitor u izgradnju novog kolodvora u Osijeku ukupne vrijednosti 24 milijuna eura. Važno je istaknuti da je tvrtka učestalo sponzor raznih kulturnih i sportskih manifestacija u gradu što, također smatramo kao obvezu tvrtke u sklopu društvene odgovornosti. Također je važno istaknuti da je ime tvrtke Osijek-Koteks prepoznato u Europskoj uniji budući da smo jedna od vodećih građevinskih tvrtki te sukladno tomu pronosimo ime grada kroz sve projekte koje izvodimo diljem Europe.

Ivan Komak: Osječka pivovara d.d. kao sponzor raznih kulturnih, športskih i glazbenih manifestacija pridonosi razvoju grada i obogaćivanju njegova sadržaja. Također pazimo da kod nabave sirovina i ostalog potrebnog materijala poslujemo s osječkim dobavljačima.

Društvena odgovornost

Marjan Vučak: Uz odgovornost za 230 naših djelatnika te više od 1.000 kooperanata i njihovih obitelji, društveno odgovorno poslovanje je jedna od strateških smjernica naše tvrtke. Tako smo uz potporu većim događanjima u regiji (Svjetski kup u gimnastici, Fashion inkubator) poduprli i većinu manjih projekata raznih udruga. Osim toga, redovito doniramo naše proizvode Caritasu Osječko-baranjske županije i Dječjem domu Klasje, dok je iznos ostalih donacija naših proizvoda u 2008. prešao iznos od 370.000 kuna.

Berislav Mlinarević: S obzirom na to da je djelatnost tvrtke toliko javna i vidljiva, mislim da sam samim svojim radom dovoljno reprezentant i predstavnik grada u širem smislu riječi i u gradu i izvan granica našega grada.

Berislav Šmit: Osim osiguravanja radnih mjesta i redovnih primanja za gotovo 700 zaposlenih te stipendiranja učenika i studenata, uključujemo se i u sponzoriranje humanitarnih, kulturnih i sportskih događanja u našem gradu.

Mato Škojo: Činiti za svoj grad može se na stotine načina, a jedan od njih je podržavati sport, kulturu i humanitarne projekte. Ponosan sam što sam u mogućnosti podržavati navedeno.

Marko Pipunić: Osnovni je cilj svakog poduzetnika postići sklad između rasta kompanije, zadovoljstva zaposlenika i interesa zajednice. Usudili bismo se reći da efikasnost kompanije sama za sebe već govori koliko je ta kompanija uspjela uskladiti sve te tri komponente i s toga aspekta zasigurno možemo reći da spadamo u red vodećih tvrtki u gradu Osijeku, pa i u regiji. Osim što zapošljavamo iznimno velik broj naših sugrađana, u svom radu dosljedno provodimo politiku održivog rasta, a kao što je široj javnosti zasigurno poznato, već godinama podržavamo rad sportskih udruga u Osijeku te sponzoriramo razne ustanove, udruge i projekte.

Pomoć siromašnima

Zvonimir Zdunić: Za više od 200 naših sugrađana osiguravamo sezonski posao, što je često i jedini prihod za njihove obitelji. Sudjelujemo i u lokalnim humanitarnim djelatnostima u okvirima naših mogućnosti.

Petar Velicki: Ako smo na nešto posebno ponosni, onda je to sigurno naš osjećaj, razumijevanje i pomoć socijalno ugroženim skupinama: obiteljima i pojedincima. Podržavamo rad brojnih udruga i zaklada, organizacije društvenih događanja u gradu i šire, pomažemo u pokrivanju troškova liječenja onima kojima je to prijeko potrebno… mislimo na one koji su ponekad "zaboravljeni". Podržavamo i podupiremo sve pozitivne aktivnosti grada, županije i ostalih institucija.
I Vaša su tvrtka i robne marke ono što Osijek čini prepoznatljivim. Planirate li projekte kojima ćete, osim poslovanju, pridonijeti i većoj prepoznatljivosti Osijeka u Hrvatskoj i šire?

Kako ćete pridonijeti većoj prepoznatljivosti Osijeka?

Drago Tadić: Tvrtka Osijek-Koteks je već kupila tvrtke u Zagrebu, Splitu, Zadru, imovinu bivše tvrtke Kamen-Ingrad Požega, te također kupujemo i osnivamo nove tvrtke na području cjelokupnog Balkana, a sve u sklopu strateškog plana razvoja društva. Pri svakoj transakciji kupnje ili osnivanja nove tvrtke trudimo se što više istaknuti matičnu tvrtku, čime promoviramo i samo ime grada Osijeka kako u Hrvatskoj tako i u regiji.

Ivan Komak: Smatram kako smo ovogodišnjom marketinškom kampanjom pridonijeli prepoznatljivosti grada Osijeka kao kolijevci pivarstva u Hrvatskoj. Pokazali smo cijeloj Hrvatskoj kako grad Osijek ima ponuditi kvalitetan i jedinstven proizvod na koji mogu biti ponosni svi Osječani.

Marjan Vučak: Osim korporativnog slogana MEGGLE na sreću, mi u Hrvatskoj kao dio imagea koristimo i izjavu "mlijeko iz srca Slavonije". Tom smo izjavom na svim promidžbenim materijalima, na našim vozilima diljem Hrvatske i tijekom svih promidžbenih aktivnosti u svaki dom u Hrvatskoj unijeli bar dašak Osijeka i Slavonije…

Berislav Mlinarević: Razmišljanja u tom smjeru postoje, ali opet, s obzirom na trenutačno stanje u privredi, mislim da ćemo ipak pričekati neko bolje vrijeme za uspješnu realizaciju tih projekata.

Berislav Šmit: Unatoč krizi, upravo planiramo nove projekte i investicije koje će našem gradu pružiti i nove, prepoznatljive vizure jedinstvene arhitekture, primjenjujući nove tehnologije s naglaskom na očuvanje okoliša i energetsku učinkovitost, ali uz poštivanje urbane tradicije grada.

Promocija grada uspješnim poslovanjem

Mato Škojo: Izuzetno sam ponosan što je hotel Osijek postao jedan od projekata o kojemu se priča u Hrvatskoj i da svi oni koji dođu u Osijek i borave u našem hotelu, odlaze zadovoljni iz našega grada. To govori činjenica da je hotel Osijek pet godina zaredom najbolji hotel u Hrvatskoj.

Marko Pipunić: Naši dosadašnji poslovni rezultati i do sada realizirani projekti zasigurno su najbolja reklama kako za našu tvrtku tako i za našu regiju, pa time i za grad Osijek. Mi i nadalje imamo mnogo razvojnih planova i zasigurno ćemo u sljedećem razdoblju razvijati projekte koji će i nadalje pridonositi prepoznatljivosti naše tvrtke i regije u kojoj živimo i radimo.

Zvonimir Zdunić: Naš grad je dobro poznat znanstvenoj i stručnoj javnosti iz područja poljoprivrede. Poljoprivredni institut Osijek često ugošćuje najbolje svjetske znanstvenike, stručnjake i poslovne ljude, s kojima surađujemo i planiramo ulaganja u projekte na znanstvenoj i komercijalnoj osnovi.

Petar Velicki: Da, apsolutno! Već radimo na nekim razvojnim projektima. O njima ćemo svakako govoriti mnogo više kada budu u završnoj fazi - pred realizaciju. Ali ono što mogu reći svakako su to projekti kojima želimo podići kvalitetu življenja u gradu i povećati sigurnost u prometu. Važno je znati da našom poslovnom komunikacijom s cijelim svijetom nikada ne zaboravimo promicati bitne spoznaje o našem gradu i regiji.

Koji osječki problem treba prvi rješavati?

Drago Tadić: Što se tiče vizure Osijeka, mislim da nije potrebno ništa značajno i ekstremno mijenjati, no na redovitom održavanju okoliša te također zaštiti secesijskih građevina je uvijek potrebno raditi. Stara baština grada je nešto čime se treba ponositi i uvijek prezentirati te je nužno da grad Osijek sa svim svojim građanima postane svjestan te neprocjenjive vrijednosti i da se sukladno tomu prema njoj tako i odnosi. S gospodarskog aspekta, unatoč teškoj trenutačnoj situaciji, nužno je da svi zajedničkim snagama radimo na razvoju gradskog i regionalnog gospodarstva u cijelosti jer bez tog dijela svi ostali segmenti razvoja nemaju smisla. Nadalje podržavam ideju promoviranja Osijeka u veliki studentski regionalni grad te se sukladno tomu daljnji razvoj grada u gospodarskom smislu nameće sam po sebi.

Ivan Komak: Mislim da u gradu Osijeku treba prvo profunkcionirati pravna država.

Marjan Vučak: Kao gospodarski subjekt, mi naravno naglasak stavljamo na cjelokupnu infrastrukturu, na jednostavniju administraciju, na više gospodarskih projekata. Procvatom ekonomije bit će sigurno lakše razvijati i kulturne i zabavne sadržaje u gradu, koji mogu samo još dodatno unaprijediti kvalitetu života građana.
Miroslav Klein: Perspektiva koja bi zasigurno trebala imati prioritete jer smo na toj dispoziciji, je razvoj jakog agrara i prehrambene industrije.

Nova radna mjesta

Berislav Mlinarević: Logično je da bi to trebali biti projekti koji vode osiguranju novih radnih mjesta, na koji način bi se trebala puniti i gradska blagajna, a time bi se rješavali i svi ostali problemi u nizu.

Berislav Šmit: Grad Osijek prioritetno treba riješiti svoju gospodarsku cjelinu, jer je njegov prosperitet uvijek bio vezan uz industrijsku proizvodnju koja će kao baza omogućiti ispunjenje svih ostalih potreba građana - od radnih mjesta, prometa, novih sadržaja do zaštite kulturne baštine i parkova. Treba odrediti prioritete, ali ne zanemariti ni jednu cjelinu potreba društva, jer je to jamac harmonije i uspjeha ravnomjernog razvoja zadovoljnog društva.

Mato Škojo: Apsolutno gospodarstvo, jer ako to riješimo, sve drugo rješava se bez problema. Bez novca iz gospodarstva nema ni novih sadržaja ni novih radnih mjesta, a i sport i kultura se ne mogu razvijati. Ipak još jedna stvar, a to je osječka Južna obilaznica.

Marko Pipunić: Pravi odgovor na ovo pitanje treba prije svega dati struka i znanost, kojih u Osijeku zasigurno ne nedostaje, a koje bi kroz javne rasprave i potrebne analize trebale definirati kakav Osijek želimo za pet, deset, dvadeset godina i koji su to koraci, u sadržajnom i dinamičkom smislu, koje moramo proći kako bismo došli do grada kakav želimo. Zasigurno se i kao grad i kao regija trebamo diferencirati u odnosu prema okruženju, pokušati izgraditi svoj brend (ili više brendova) u svakom području djelovanja (kulturnom, gospodarskom, znanstvenom, sportskom, gastronomskom itd.). Možda bismo trebali više primjenjivati provjerene svjetske i europske modele te prakticirati već provjerena iskustva i strategije.

Izgraditi svoj brend

Zvonimir Zdunić: Nezaposlenost je najveći problem našega grada, nezaposleni su ljudi isključeni iz društvenog života. Oni ne idu na pivo s kolegama nakon posla, ne stvaraju planove, ne povećavaju obitelj. A to je temelj opstanka i razvoja zajednice kao što je grad.

Petar Velicki: Ma jasno je, to su problemi ne samo našeg grada nego uopće. Svime navedenim trebali bi se baviti stručnjaci, iznalaziti optimalna rješenja, nove projekte, načine financiranja… mi se svakako trudimo biti aktivni sudionik razvojnih projekata grada i vjerujemo da će kad-tad sve doći na svoje mjesto. Ono što bih ipak pohvalio svakako je uređenost naših parkova i zelenila. Grad Osijek uistinu bi uz odgovarajuće dodatne sadržaje i rješenja navedenih problema mogao postati privlačna turistička destinacija. Ipak moram reći da je za pozitivne pomake potrebno pozitivno ozračje te adekvatan i afirmativan odnos prema pozitivnim primjerima.

Saponia d.d.: Damir Skender, predsjednik Uprave

Saponia je u godini koja je sada već polako iza nas, uspjela ostvariti poslovni plan koji je zacrtala. Iako je godina bila vrlo teška, možda najteža unazad dvadeset godina, ostvaren je rast prodaje od četiri posto. Suočeni smo s padom kupovne moći, koja će se nastaviti i u narednoj godini, ali to je nešto što će, uz nas, svakako osjetiti i naša konkurencija. Saponia je, predviđajući takvu situaciju, bila izuzetno proaktivna , upravo je u marketinške akcije uložila znatna sredstva. Drugi problem s kojim će se susresti naše gospodarstvo je nelikvidnost koja će i u idućoj godini postati još jača nego dosada. U svojim nastupima i projektima, posebice na regionalnim tržištima nastupamo kao tvrtka koja je svojom reputacijom i proizvodima posve ravnopravna s multinacionalnim kompanijama, pa smatram da time istovremeno i na najbolji način propagiramo ime Osijeka. Problem kojemu bi u našem gradu u dogledno vrijeme trebalo posvetit pozornosti svakako su radna mjesta. Vidimo to po vlastitom primjeru, na naše natječaje javlja se izuzetno velik broj kandidata. Potrudit ćemo se u narednoj godini stabilnim poslovanjem zadržati postojeći broj zaposlenih i stvoriti mogućnosti za novo zapošljavanje.

Sasvim osobno

Drago Tadić: S obzirom na to da sam tijekom tjedna većinom na poslovnim putovanjima i sastancima, slobodno vrijeme najradije provodim u krugu svoje obitelji i ponekad u šetnji lijepom Baranjom. Mjesto koje mi najviše nedostaje je osječki Korzo, gdje sam i upoznao ženu svog života.

Ivan Komak: Najljepša mi je ulica Europske avenije i naš pješački most. Uspomene mi budi onaj dio promenade (kod Hotela Osijek), gdje je nekada bila Osječka pivovara.

Marjan Vučak: Osijek ima svoj šarm, samo sebi svojstven način života i daljnjeg razvoja i ne treba ga uspoređivati ni s jednim drugim gradom u Hrvatskoj. Najvažnije je da je Osijek za njegove Osječane najljepši grad na svijetu. Osijek je grad koji se može podičiti jednom od najljepših šetnica uz obale sada već znatno čišće rijeke Drave. Osobno sam vidio u nekoliko navrata životinjsku populaciju koja živi samo u čistim rječnim tokovima, koji su preduvjet i za niz ljetnih radosti na našoj Dravi. Treba nastojati da se uz glavno gradsko kupalište na lijevoj obali rijeke izgrade kupališta i na desnoj obali, jedno na potezu Gornji grad - Retfala, a drugo negdje u donjem dijelu grada. Kao strastveni ribič emotivno sam vezan uz rijeku Dravu i osobno ću podržati sve inicijative koje idu u prilog očuvanja Drave kao i cijelog čistog vodotoka za rekreaciju i odmor naših sugrađana, a danas već i posjetitelja iz drugih gradova i država koji to žele vidjeti i uživati u kontinentalnom turizmu. Ovo je prilika da iznesem i svoje nezadovoljstvo i protivljenje u svezi s idejom o izgradnji poslovno-stambenog objekta na prostoru između bivšeg ugostiteljskog objekta Bijele lađe pa sve do Rokove crkve. To je prostor od neprocjenjive vrijednosti uz rijeku Dravu, te ga kao takvog treba i ostaviti ili ga upotpuniti zelenilom kojeg manjka u tom dijelu grada i prilagoditi taj dio za ugodno šetanje i odmor.

Berislav Mlinarević: S obzirom na to da je ova djelatnost vrlo zahtjevna te traži kompletnu osobu u poslu, slobodnog vremena gotovo da i nemam. Ne mogu izdvojiti ni jedan dio grada koji na svoj način nije osobito lijep, krenuvši od secesijskog centra, preko parkova do promenade, pa pješačkim mostom do Kopike i natrag do Tvrđe. Mislim da je Osijek idealan grad po mjeri manje zahtjevnog stanovnika kojemu fali malo više posla, malo više novaca i kulturnih događanja, te bar jedna lokalna manifestacija šireg značaja koju su građani ovoga grada nakon svih ovih godina ratnog i poratnog razdoblja i zaslužili.

Berislav Šmit: Sjećanja na dane mladosti na korzu i promenadi još uvijek izmame osmijeh... i mnogo, mnogo dobrih ljudi.

Mato Škojo: U jednoj rečenici teško je reći što je najljepše u gradu, ali ako moram nešto izdvojiti, onda su to Drava, promenada i parkovi. Volio bih više biciklističkih staza, veliki pravi bazen i više sportskih terena, da mlade i djecu iz kafića prebacimo na sport.

Marko Pipunić: Prva mi je asocijacija pri spomenu imena grada Osijeka Tvrđa, rijeka Drava, konkatedrala, parkovi i secesijska pročelja...

Zvonimir Zdunić: Vrlo malo imam slobodnog vremena, gotovo ga nemam. Najradije ga provodim u krugu obitelji i najbližih prijatelja, pri čemu glavno mjesto zauzima trogodišnja kći Magdalena. Kad stignemo, odlazimo zajedno hraniti patkice na Dravu uz osječku promenadu. Često mi nedostaje upravo taj lagani tempo života jer će sve ove teškoće jednom proći, a ostat će djeca. Ona pamte samo nas.

Petar Velicki: Drava, naša promenada, parkovi, kulturna i secesijska baština.

Glas-Slavonije.hr