Deset studenata zamrznulo godinu i tražilo pomoć psihijatra
23.10.2009. 7:00
Ove je godine od 12.000 osječkih studenata samo njih deset zatražilo zamrzavanje godine zbog psihijatrijske dijagnoze, odnosno tjeskobe, anksioznosti, depresije ili nekog težeg psihijatrijskog zdravstvenog stanja.
Naime, iako Sveučilište J.J.Strossmayera za sada nije provodilo anketu o stresu na osječkim fakultetima, čini se kako statistika nije ni približna onoj na Sveučilištu u Rijeci, gdje je navodno svaki drugi brucoš bezvoljan, a svaki 14. razmišlja o samoubojstvu.
- Mislim kako je to pretjerano. U cijeloj Hrvatskoj godišnje se dogodi između 15 i 20 samoubojstava na 100.000 stanovnika, a taj koeficijent godišnje raste za 0,1-0,2 posto. Meni ove godine u ambulantu nije došlo više od deset studenata. Danas je najjednostavnije reći 'depresivan sam i ne mogu učiti', no tim se razlozima samo opravdava nerad, uvjeren je psihijatar, prof. Nikola Mandić.
Prema iskustvu psihijatara, osječki studenti kao prvi razlog za depresiju navode strah da nakon završetka fakulteta neće dobiti posao, drugi je razlog vjerovanje da je studij beskoristan jer se rad ne vrednuje dovoljno. Kao treći razlog navode svoje teško materijalno stanje, a tek su na četvrtom mjestu osobe koje imaju stvarne psihičke probleme i bolesti.
- Mislim da bi se svaki student trebao posvetiti učenju jezika i specijalizaciji u svojoj struci te se prilagoditi potrebama EU, koja je veliko tržište rada, a ne kukati kako je recesija i vrijeme za depresiju, oštar je u razmišljanju dr. Mandić. Nešto je blaži pročelnik Psihijatrije KBO-a, prof. Pavo Filaković.
- To je vrijeme kada se donose velike životne odluke, poput izbora zvanja izborom školovanja i izbor životnog partnera, te su mladi ispunjeni tjeskobom. Zbog pogrešnog izbor fakulteta mogu postati depresivni. To je i vrijeme kada se pojavljuju prvi znakovi shizofrenije i bipolarnih poremećaja, ali daleko od toga da bismo mogli govoriti o tome da je u Osijeku povećan broj depresivnih studenata, zaključuje prof. Filaković.
Najviše psihijatrijskih problema liječnici su u Osijeku primijetili u dječjoj populaciji.
- Roditelji vrlo malo znaju što se događa s njihovom djecom. Djeca su prepuštena sama sebi i okreću se alkoholu, drogama i destruktivnom ponašanju. Nužno je stalno istraživati potrebe djeteta, upozorava dr. Mandić.
Tekst: Nefreteta Zekić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović/arhiva 031
Naime, iako Sveučilište J.J.Strossmayera za sada nije provodilo anketu o stresu na osječkim fakultetima, čini se kako statistika nije ni približna onoj na Sveučilištu u Rijeci, gdje je navodno svaki drugi brucoš bezvoljan, a svaki 14. razmišlja o samoubojstvu.
- Mislim kako je to pretjerano. U cijeloj Hrvatskoj godišnje se dogodi između 15 i 20 samoubojstava na 100.000 stanovnika, a taj koeficijent godišnje raste za 0,1-0,2 posto. Meni ove godine u ambulantu nije došlo više od deset studenata. Danas je najjednostavnije reći 'depresivan sam i ne mogu učiti', no tim se razlozima samo opravdava nerad, uvjeren je psihijatar, prof. Nikola Mandić.
Prema iskustvu psihijatara, osječki studenti kao prvi razlog za depresiju navode strah da nakon završetka fakulteta neće dobiti posao, drugi je razlog vjerovanje da je studij beskoristan jer se rad ne vrednuje dovoljno. Kao treći razlog navode svoje teško materijalno stanje, a tek su na četvrtom mjestu osobe koje imaju stvarne psihičke probleme i bolesti.
- Mislim da bi se svaki student trebao posvetiti učenju jezika i specijalizaciji u svojoj struci te se prilagoditi potrebama EU, koja je veliko tržište rada, a ne kukati kako je recesija i vrijeme za depresiju, oštar je u razmišljanju dr. Mandić. Nešto je blaži pročelnik Psihijatrije KBO-a, prof. Pavo Filaković.
- To je vrijeme kada se donose velike životne odluke, poput izbora zvanja izborom školovanja i izbor životnog partnera, te su mladi ispunjeni tjeskobom. Zbog pogrešnog izbor fakulteta mogu postati depresivni. To je i vrijeme kada se pojavljuju prvi znakovi shizofrenije i bipolarnih poremećaja, ali daleko od toga da bismo mogli govoriti o tome da je u Osijeku povećan broj depresivnih studenata, zaključuje prof. Filaković.
Najviše psihijatrijskih problema liječnici su u Osijeku primijetili u dječjoj populaciji.
- Roditelji vrlo malo znaju što se događa s njihovom djecom. Djeca su prepuštena sama sebi i okreću se alkoholu, drogama i destruktivnom ponašanju. Nužno je stalno istraživati potrebe djeteta, upozorava dr. Mandić.
Tekst: Nefreteta Zekić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović/arhiva 031
Objavio: Nandino |
Komentari (50)