Porazno je koliko malo radno sposobnih radi

- Od 350 poduzetničkih zona što se razvijaju u Hrvatskoj, u Osječko-baranjskoj županiji ih je najviše, čak 76, a u njima radi šest tisuća ljudi, istaknuo je župan dr. Vladimir Šišljagić na otvaranju Međunarodne konferencije o poduzetništvu što se pod nazivom „Prepoznavanje poduzetničkih prilika u vrijeme krize“ održava u petak i subotu u Hotelu Osijek. Na konferenciji je više od 180 sudionika iz sedam zemalja, a prijavljeno je 40-ak predavača.

Šišljagić je ocijenio kako je teško privući kapital i ulagati u proizvodnju i prerađivačku industriju, poljoprivredu i kontinentalni turizam, pa je Županija osigurala 50 milijuna kuna za subvencioniranje kamata od jedan posto na plasmane banaka malom i srednjem poduzetništvu. Ministarstvo gospodarstva pokriva daljnjih dva posto, a jedinice lokalne samouprave jedan posto kamata, što je značajna olakšica pri pokretanju proizvodnje.

- Očekujem dobru razmjenu iskustva i znanja, kao poruku onima koji odlučuju da nemaju pravo na kolebljivost, posebno ne na neznanje, rekao je u uvodnom govoru, zamjenik gradonačelnika Ivan Vrdoljak.


Šišljagić na skupu

Kuštrakov čuperak

Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, ustvrdio je kako sve društvene skupine misle da nam trebaju promjene, ali ne baš u njihovim redovima te najavio skoru sjednicu IO HUP-a u Osijeku, gdje imaju regionalni ured, kako bi ohrabrili ulaganja u regiju.

- Prekjučer sam bio na Ekonomskom vijeću i otad mi tako stoji ovaj čuperak na vrh glave, počeo je Kuštrak kritiku na račun Vlade, rekavši kako još ove jeseni mora poduzeti odlučne poteze. Nažalost, na toj sjednici nije bilo jasno hoće li ih provesti.

- Hrvatska je europski rekorder po visini dodijeljenih subvencija i potpora koje su veće od tri posto BDP-a. Izuzmemo li poljoprivredu, većina tih sredstava odlazi u javni sektor, dakle država sama sebi daje subvencije (HŽ, Jadrolinija, Croatia Airlines, brodogradnja…), pa ostaje vrlo malo za privatni sektor. Zadnjih godinu dana izgubljeno je 60.000 radnih mjesta. Hrvatsko gospodarstvo stagnira, drugi postaju konkurentniji i čim nam se odškrinu vrata EU, roba iz Europe krenut će bez ikakvih prepreka na hrvatsko tržište. Za taj se trenutak moramo dobro pripremiti, upozorio je Kuštrak.

Najproblematičnijim za konkurentnost Hrvatske drži neučinkovitost javne uprave i dostupnost izvora financiranja kao posljedicu loše makroekonomske politike, pa će HUP i dalje upozoravati Vladu na nužnost promjena.

- Subvencije treba davati onima kojima nisu nužne, jer će ih oni najbolje iskoristiti, a ne onima koji od njih žive, jer će prije ili kasnije propasti. Hrvatska je visokocentralizirana zemlja s gotovo 600 jedinica lokalne samouprave. Bio sam jučer s japanskim veleposlanikom i Japan ima 1.800 jedinica, a 30 puta više stanovnika i da ne govorim o bogatstvu.

Predstojeću 2010. godinu Kuštrak smatra ključnom za strukturne reforme, jer neće biti predizborna. Vladi savjetuje primjerenu poreznu politiku i uvođenje rokova javnom sektoru za plaćanje malim i srednjim poduzetnicima, jer za njih i nenaplaćenih 10.000 kuna može biti fatalno.


Pressica

Gluhe uši

Ivica Mudrinić, potpredsjednik Gospodarsko socijalnog vijeća i član Vijeća za konkurentnost prigovorio je Vladi da ne koristi prilike što nam se ukazuju otvaranjem tržišta s pola milijarde ljudi. Smanji li javnu potrošnju i ukine 'harač', bit će to indicija da smo na putu izlaska iz krize, smatra Mudrinić i upozorava na urušen vrijednosni sustav, jer smo…

- izabrali najgore od kapitalizma i zadržali najgore od socijalizma, pa je odnos prema radu, obrazovanju i odgovornosti totalno poremećen. Porazno je koliko malo radno sposobnih radi. Već se petnaestak godina zadužujemo za potrošnju, što pokazuje nedostatak vizije i strategije, ali naše ukazivanje na to dobrim dijelom pada na gluhe uši. Zato ova kriza može biti poticaj promjena.

Mudrinić je spomenuo i rezultate jedne analize prema kojoj nam treba 50 godina da dosegnemo 60 posto BDP-a po glavi stanovnika SAD-a i upitao se kako to možemo postići za 12, 15 ili 18 godina?

- Turizam nam može rasti 20 posto godišnje i za desetak godina može donositi ne sedam, nego 35 milijardi kuna. Napravimo li isto s poljoprivredom, visokim tehnologijama i energetikom, dovoljno nam je 15 godina za taj cilj, no treba nam odgovornosti na svim razinama, želje i volje, dogovor o tomu što ćemo raditi, što nam je cilj i kako resurse iskoristiti na najbolji način. Ne bude li tako, najnapredniji će nam otići iz zemlje.


Mudrinić, Kuštrak, Singer

Živjeti, a ne životariti

Tihana Kraljić, ravnateljica Uprave za malo gospodarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva – inače pokrovitelja konferencije s 50.000 kuna - navela je kako će Operativnim planom poticanja poduzetništva do kraja godine poduzetnicima isplatiti približno 185 milijuna kuna za oko 3.700 projekata. Bilo bi i više da im rebalansom proračuna iznos od 340 milijuna kuna nije smanjen za 43 milijuna.

- Osječko-baranjskoj županiji ove je godine odobreno 211 potpora i čestitam joj na najrazvijenijoj mreži potpornih institucija, što je od velike važnosti na razvoj poduzetništva. Najviše zahtjeva smo, očekivano, dobili za Zagreba i Zagrebačke županije, a potom iz OBŽ – 672, a traženi iznos je bio 77 milijuna kuna, rekla je Kraljić. No, tek smo na četvrtome mjestu po visini odobrenih sredstava.
Mudrinić smatra kako Vlada te brojke mora podići na milijardu ili dvije te smanjiti subvencije tamo gdje one nisu razvojne, nego socijalne.

- Ne prekinemo li lanac korupcije, skupoću i neefikasnost javne uprave, kapital nam neće doći, pa onda niti znanje i ostat ćemo samo tržište razvijenih zemalja. Mi imamo priliku živjeti, ali ako se ne promijenimo, samo ćemo životariti, a to nije život kakav želimo, zaključio je Mudrinić.


Tihana Kraljić i voditelji

Tajna zapuštene zgrade

Dr. Slavica Singer predložila mu je da na primjeru Nizozemske ili Velike Britanije, gdje su telekomi izveli proboj korištenjem tehnologije pri stvaranju klastera malih poduzeća, provede sličan projekt u Osijeku. Naime, grad Sunderland na sjeveroistoku Engleske imao je 12 brodogradilišta, a sada ima samo pola. Doživio je veliku nezaposlenost i mladi su odlazili prema Londonu. Neki je građevinski poduzetnik s gradskom upravom ponudio telekomu da jednu napuštenu zgradu pretvori u čudo telekomunikacija i od toga su napravili atrakciju, te privukli investitore i promijenili sliku grada.

- U Osijeku imamo dosta zgrada koje bismo mogli ponuditi za takvu namjenu, misli Singer.

Autor: Goran Flauder