Na izmišljena radna mjesta zaposleno 12 ljudi po stranačkoj pripadnosti?!
21.08.2009. 17:00
Situacija u Ukopu je kritična jer je tvrtka potpuno nelikvidna i prezadužena i da sam izbliza očekivao ovakvu situaciju ne vjerujem da bi se prihvatio ovog posla, tvrdi Davor Lamza, novi direktor Ukopa, koji je na ovo mjesto došao prije malo više od mjesec dana i to nakon što je bio višegodišnji član bivšeg Poglavarstva zadužen za financije.
- Dočekali su me kompletno ispražnjeni žiro-računi. Postoje tri žiro-računa, na kojima je ukupno odobren minus od pet milijuna, a mi smo trenutno u minusu 4,958.000 kuna. Obveze prema dobavljačima su 2,5 milijuna kuna, a kreditno zaduženje je oko šest mlijuna. Likvidnost je velik problem jer radite, a ne vidi se efekt poslovanja te se cijeli mjesec samo skuplja za plaće - priznaje novi direktor.
Rezultat za prvih šest mjeseci ove godine pokazao je da je gubitak Ukopa 2,4 milijuna kuna, a kako je tvrtka koja se bavi djelatnošću na koju ne može utjecati ni jedna kriza na svijetu uspjela doći do ovako poražavajućih rezultata objašnjavaju sljedeći primjeri.
- Ukop, osim osnovne djelatnosti, ima i klesariju, stolariju, cvjećarnice, krojačku radionicu i trgovinu s odjećom i suvenirima. Sve ove djelatnosti osim klesarije rade s gubitkom. A kako se do sada radilo najbolje pokazuje primjer butika crninom “Angel”. Tu su odmah zaposlene tri djelatnice te je uloženo 300.000 kuna u iznajmljeni prostor. Roba je kupljena, umjesto da je uzeta na konsignaciju. Pitao sam prošlog direktora koliko prometa moraju ostvariti da bi se pokrili, ali on to nije znao. Računica pokazuje da bi ta trgovina uz sve troškove koje ima mjesečno morala imati promet od 100.000 kuna. No, oni su u tri mjeseca napravili ukupni promet od 15.000 kuna. Trgovinu smo odmah zatvorili - priča Lamza.
Drugi najveći problem Ukopa višak je zaposlenih.
- Negdje 2005. godine bio je 101 zaposlen, da bi 30. lipnja ove godine imali njih 139. Eskalacija se dogodila u posljednjih šest mjeseci, kada je zaposleno 12 ljudi i to uglavnom po stranačkoj pripadnosti, a znamo da je tu bio HSU. Stoga sam morao napraviti najneugodniji rez i podijeliti otkaze. Riječ je o za sada 14 ljudi. Dočekao me dopis radničkog vijeće koje je samo tražilo da se napravi analiza zapošljavanja, a vjerujem da će biti daljnjih rezova. To je teško i nazvati otpuštanjem jer su to bila izmišljana radna mjesta na koja ljudi čak nisu niti dolazili. Riječ je o radnim mjestima tipa šef ureda direktora ili ključar groblja. Vjerujem da će me u mojim potezima nastavit podržavati sindikat i radničko vijeće te da ćemo se u roku od godinu i pol stabilizirati - zaključuje Lamza.
O poslovanju protivnom svim ekonomskim računicama svjedoči još jedan primjer.
- Prije tri mjeseca bivši se direktor u medijima hvalio izvozom lijesova te to najavljivao kao posao budućnosti za Ukop. Pitao sam ga kakvi su rashodi i troškovi za taj izvoz, no njega to nije zanimalo. Naime, izvozilo se u Srbiju, Mađarsku te Bosnu i Hercegovinu po cijeni od 400 kuna za lijes. Isti takvi lijesovi se po našem cjeniku u Hrvatskoj prodaju za 650 kuna, a proizvođačka cijena je 700! Znači da se izvozilo s 300 kuna gubitka po lijesu te smo taj posao prekinuli. Čemu izvoz s gubitkom, dok je istodobno tržište Slavonije i Hrvatske potpuno zanemareno jer mi ovdje nemamo ni jednog većeg kupca - pita se Lamza.
- Ideje o gradnji krematorija su smiješne, riječ je o ogromnoj investiciji, koja je apsolutno neisplativa. Nisu nam prioritet nove investicije nego stabilizacija tvrtke.
Piše: Nefreteta Zekić/Glas-Slavonije.hr
- Dočekali su me kompletno ispražnjeni žiro-računi. Postoje tri žiro-računa, na kojima je ukupno odobren minus od pet milijuna, a mi smo trenutno u minusu 4,958.000 kuna. Obveze prema dobavljačima su 2,5 milijuna kuna, a kreditno zaduženje je oko šest mlijuna. Likvidnost je velik problem jer radite, a ne vidi se efekt poslovanja te se cijeli mjesec samo skuplja za plaće - priznaje novi direktor.
Rezultat za prvih šest mjeseci ove godine pokazao je da je gubitak Ukopa 2,4 milijuna kuna, a kako je tvrtka koja se bavi djelatnošću na koju ne može utjecati ni jedna kriza na svijetu uspjela doći do ovako poražavajućih rezultata objašnjavaju sljedeći primjeri.
- Ukop, osim osnovne djelatnosti, ima i klesariju, stolariju, cvjećarnice, krojačku radionicu i trgovinu s odjećom i suvenirima. Sve ove djelatnosti osim klesarije rade s gubitkom. A kako se do sada radilo najbolje pokazuje primjer butika crninom “Angel”. Tu su odmah zaposlene tri djelatnice te je uloženo 300.000 kuna u iznajmljeni prostor. Roba je kupljena, umjesto da je uzeta na konsignaciju. Pitao sam prošlog direktora koliko prometa moraju ostvariti da bi se pokrili, ali on to nije znao. Računica pokazuje da bi ta trgovina uz sve troškove koje ima mjesečno morala imati promet od 100.000 kuna. No, oni su u tri mjeseca napravili ukupni promet od 15.000 kuna. Trgovinu smo odmah zatvorili - priča Lamza.
Drugi najveći problem Ukopa višak je zaposlenih.
- Negdje 2005. godine bio je 101 zaposlen, da bi 30. lipnja ove godine imali njih 139. Eskalacija se dogodila u posljednjih šest mjeseci, kada je zaposleno 12 ljudi i to uglavnom po stranačkoj pripadnosti, a znamo da je tu bio HSU. Stoga sam morao napraviti najneugodniji rez i podijeliti otkaze. Riječ je o za sada 14 ljudi. Dočekao me dopis radničkog vijeće koje je samo tražilo da se napravi analiza zapošljavanja, a vjerujem da će biti daljnjih rezova. To je teško i nazvati otpuštanjem jer su to bila izmišljana radna mjesta na koja ljudi čak nisu niti dolazili. Riječ je o radnim mjestima tipa šef ureda direktora ili ključar groblja. Vjerujem da će me u mojim potezima nastavit podržavati sindikat i radničko vijeće te da ćemo se u roku od godinu i pol stabilizirati - zaključuje Lamza.
O poslovanju protivnom svim ekonomskim računicama svjedoči još jedan primjer.
- Prije tri mjeseca bivši se direktor u medijima hvalio izvozom lijesova te to najavljivao kao posao budućnosti za Ukop. Pitao sam ga kakvi su rashodi i troškovi za taj izvoz, no njega to nije zanimalo. Naime, izvozilo se u Srbiju, Mađarsku te Bosnu i Hercegovinu po cijeni od 400 kuna za lijes. Isti takvi lijesovi se po našem cjeniku u Hrvatskoj prodaju za 650 kuna, a proizvođačka cijena je 700! Znači da se izvozilo s 300 kuna gubitka po lijesu te smo taj posao prekinuli. Čemu izvoz s gubitkom, dok je istodobno tržište Slavonije i Hrvatske potpuno zanemareno jer mi ovdje nemamo ni jednog većeg kupca - pita se Lamza.
- Ideje o gradnji krematorija su smiješne, riječ je o ogromnoj investiciji, koja je apsolutno neisplativa. Nisu nam prioritet nove investicije nego stabilizacija tvrtke.
Piše: Nefreteta Zekić/Glas-Slavonije.hr
Objavio: Nandino |
Komentari (10)