LICE KNJIGE , NOVOUSTANOVLJENA JE NAGRADA ZA NAJBOLJI GRAFIČKI DIZAJN I ILUSTRACIJU KNJIGA. KAKO TO DA JE BAŠ KNJIGA U CENTRU USTANOVILA OVAKVU NAGRADU?
A. Đokić: Knjiga u centru je udruga čiji je cilj promicanje književnosti i knjige u svim njezinim oblicima, pa tako i u njezinom likovnom segmentu. Budući da svake godine organiziramo Festival PAZI, KNJIGA! čiji je cilj popularizacija knjige među najširom publikom, smatrali smo kako bi bilo dobro, uz našu već tradicionalnu nagradu OVCA U KUTIJI za najbolju hrvatsku slikovnicu, dodijeliti i nagradu LICE KNJIGE za najbolje oblikovanu knjigu. Budući da sjajno surađujemo sa Zagrebačkim Velesajmom na kojem za vrijeme Interlibera imamo mogućnosti upriličiti različite programe i izložbe, mislili smo da je upravo Interliber idealno mjesto da se na njemu izlože knjige koje su ušle u finale za nagradu LICE KNJIGE i tako sagleda trenutno stanje hrvatske knjige kada je u pitanju grafički dizajn i ilustracija.
ZAŠTO SURADNJA S ULUPUHOM?
A. Đokić: KNJIGU U CENTRU čine i s njome surađuju mnogi pisci i ilustratori. Ipak, mi nismo na sebe htjeli preuzeti tako veliku odgovornost kao što je procjenjivanje knjiga u likovnom obliku. To smo prepustili ULUPUHU koji se veoma rado odazvao našem pozivu na suradnju . Sekcije unutar ULUPUHA su izabrale članove žirija, dizajnere Marija Aničića i Igora Stanišljevića, te ilustratora Tomislava Zlatića koji su s voljom i entuzijazmom na sebe potpuno preuzeli stručni dio posla, a samim time i svu odgovornost za žiriranje.
SLAŽETE LI SE S JEDNOGLASNOM ODLUKOM ŽIRIJA DA NE DODIJELI NAGRADU U KATEGORIJI ZA NAJBOLJE ILUSTRIRANU KNJIGU VEĆ DA UMJESTO TOGA ISTAKNE POJEDINE ILUSTRATORE?
A. Đokić: Ideja o dodjeli nagrade LICE KNJIGE je afirmativna. Cilj nam je pokazati gdje se trenutno nalaze hrvatski dizajn i ilustracija kada je u pitanju knjiga i pokazati nakladnicima u kojem bi smjeru trebali dalje ići. Kao što sam već rekla, stručno pokroviteljstvo nagrade, kao i samo žiriranje u potpunoj je nadležnosti ULUPUHA. Članovi i suradnici KNJIGE U CENTRU se s odlukom žirija o nedodjeljivanju jedne od nagrada mogu ali i ne moraju slagati.
JESTE LI ZADOVOLJNI ODAZOVOM NAKLADNIKA I SAMIH AUTORA NA NATJEČAJ ZA NAGRADU LICE KNJIGE?
Apsolutno. Na natječaj za nagradu LICE KNJIGE pristiglo je 75 knjiga, što smatram velikim brojem s obizirom da je naša nagrada tek ustanovljena. Inače bih iskoristila ovu priliku i iskreno se zahvalila svim autorima i nakladnicima koji su poslali svoje knjige na naš natječaj.
NAGRADA KOJU KNJIGA U CENTRU DODJELJUJE POD STRUČNIM POKROVITELJSTVOM ULUPUHA ZOVE SE - LICE KNJIGE. KAKO STE, PRILIKOM ŽIRIRANJA DEFINIRALI POJAM „KNJIGE“?
Igor Stanišljević: Standardna definicija kaže da je knjiga ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica ali smo mi ipak iz izbora izostavili publikacije isključivo komercijalnog karaktera. I one koje se ne smatraju knjigom u onom klasičnom smislu.
JESU LI NEKI OD RADOVA BILI DISKVALIFICIRANI JER NISU ODGOVARALI DEFINIRANOM POJMU KNJIGE?
Tomislav Zlatić: Bilo je radova koje bi se teško moglo svrstat u tu kategoriju. Kalendar je tiskovina, ali ne i knjiga.
KAKAV JE OPĆI DOJAM O PRISTIGLIM RADOVIMA?
Tomislav Zlatić: Na natječaj je prijavljeno 75 radova, a dojam je unatoč velikim oscilacijama i šarenilu dobar.
Igor Stanišljević: Ja se ipak ne bih složio. Mali broj radova zadovoljava osnovne kriterije struke. Ima, naravno, izvrsnih radova ali je veliki broj nestručno napravljenih knjiga. Ovdje najprije mislim na dizajn. Problem je često i da imamo izvrsne ilustracije upropaštene lošim (ili nikakvim) dizajnom. Mislim da bi se nakladnici (čast izuzecima) morali malo ugledati na svoje inozemne kolege koji često upošljavaju kvalitetne dizajnere i da bi morali shvatiti da knjigu osim teksta čini i vizualna komunikacija,
MEĐU KNJIGAMA KOJE SU SE NAŠLE U IZBORU, BILI SU I RADOVI SVJETSKI POZNATIH I SVJETSKI NAGRAĐIVANIH DIZAJNERA KOJI NISU PROŠLI VAŠU SELEKCIJU. KAKO TO OBJAŠNJAVATE?
Mario Aničić: Neki svjetski nagrađivani radovi izuzeti su iz selekcije zbog ranije navedenih kriterija gledanja na pojam knjige, odnosno njihova kvaliteta nije upitna i sami su kategorija za sebe, ali razlikovali su se od svih ostalih po tome što su imali komercijalan sadržaj, odnosno promovirali su robu i tržišnu uslugu, a svi ostali literarni i znanstveni tekst.
Igor Stanišljević: Mislim da je to normalna stvar. Samo pet knjiga je moglo ući u uži izbor, znači ne sedam nego pet. Također normalno je da i najkvalitetniji autori variraju. Mislim da Kasparov nije pobjedio u svim svojim mečevima.
KADA JE U PITANJU KATEGORIJA NAGRADE KOJA NOSI NAZIV „OBLIKOVANJE KNJIGE U CJELINI“, MOŽETE LI NAM LAIČKIM JEZIKOM OBJASNITI, ŠTO SE SVE GLEDALO I KOJI JE VAŠ OPĆI DOJAM O RADOVIMA.
Tomislav Zlatić: Ovdje bi trebalo istaknuti da je ova kategorija najbliža općoj ideji kojoj je težio ovaj natječaj, a to je da se knjiga u svim svojim segmentima mora raditi maksimalno kvalitetno i kreativno. Velika je šteta kada neki dobar projekt bude neadekvatno popraćen u izvedbi nekog svog elementa. Nažalost postoji puno razloga zašto do toga dolazi, realnost je takva i svi znamo da se ponekad radi i preko noći pa su greške itekako moguće. Svima nam se to dešavalo. U slučaju ocjenjivanja to na kraju nije ni bitno, bitan je rezultat, a što točno stoji iza njega je nemoguće pretpostavljati.
Igor Stanišljević: Ovom kategorijom naglašavamo važnost kvalitetnog pristupa u izradi knjige. Nije samo naslovnica ta koja mora biti dobra. Ovitak je već sam po sebi cjelina nedjeljiva na naslovnicu, hrbat i zadnju koricu. Kvalitetna upotreba tipografije, kvalitetan layout, kvalitetna ilustrcija i njena primjena te međusobni sklad svih ovih i drugih elemenata čini knjigu kvalitetnom.
ŠTO JE POHVALNO U RADOVIMA FINALISTA?
Mario Aničić: Finalisti pokazuju izdvojenu razinu kvalitete koja se jedino očituje kroz rad i ulaganje u rješenje, a ne u financijskim mogućnostima ili u tehnološkoj opravdanosti. Njihova uporna obuzetost sadržajem dovela ih je do dobrih rješenja koja odskaču od ispodprosječnosti i formalnih potreba.
NA ČEMU BI TREBALI PORADITI ONI ČIJI RADOVI NISU UŠLI U FINALE?
Mario Aničić: Razumijevanju onoga što rade, stalnom preispitivanju i traženju novih rješenja.
Tomislav Zlatić: Da drugi puta budu bolji.
NAGRADU LICE KNJIGE ZA NAJBOLJE OBLIKOVANU KNJIGU U CJELINI DOBIO JE IVAN KLISURIĆ ZA ČASOPIS ZA KNJIŽEVNOST, KNJIŽEVNU I KULTURALNU TEORIJU K.
Mario Aničić: Suvremeno oblikovan časopis elementima tradicionalnog dizajna knjiga; književnim formatom i opsegom, odmjerenog tipografskog odabira i suzdržanosti u suvišnoj interpretaciji. Rješenje korica jednostavnom geometrijskom ilustracijom upućuje na uvez (spoj, okvir) književnog (tipografskog) sadržaja ali isto tako svojim elementarnim rješenjima oduzimanja i zbrajanja površina na marginama stranice sadržaj dobro povezuje s Klubom studenata, odnosno nakladnikom.
NAGRADA ZA NAJBOLJI OVITAK, DRUGA JE KATEGORIJA U KOJOJ JE IZDVOJENO PET FINALISTA.
Mario Aničić: Iako je na natječaju bio prisutan manji presjek ukupne produkcije knjiga 2007. godine dobra rješenja nisu izostala ni s ovog natječaja. Različitim elementima od vektorske ilustracije do fotografije autori i sami nakladnici pokušavaju doskočiti novim pristupima i rješenjima na već dosta zasićenom mediju kao što je ovitak.
U DANAŠNJE VRIJEME, UPRAVO SU KORICE TE KOJE NAJBOLJE PRODAJU KNJIGU. POSTOJI LI RASKORAK IZMEĐU NEKOG TRŽIŠNOG, MARKETINŠKOG PROMIŠLJANJA NASLOVNICE I DIZAJNERSKOG RJEŠENJA?
Igor Stanišljević: Dizajner ima niz kriterija pri definiranju smjera u kojem će ići projekt a jedan od njih je, naravno, ciljna skupina na tržištu. Dakle, dobar dizajner će znati riješiti i ovaj problem, međutim, teže je objasniti nakladniku da će taj dizajn postići uspjeh jer često sam nakladnik ima pogrešnu viziju kako treba izgledati nešto što će se dobro prodavati. To je posao dizanera.
KAKAV SU DOJAM NA VAS OSTAVILE NASLOVNICE HRVATSKIH KNJIGA?
Tomislav Zlatić: Ima odlicnih naslovnica, to nije konstatacija proizasla samo iz ovog natjecaja jer već duže vrijeme na hrvatskoj sceni nalazimo izuzetne primjere.
Nažalost to nije slučaj kod većine izdanja.
NAGRADU LICE KNJIGE ZA NAJBOLJI OVITAK DOBILE SU ZLAKTA SALOPEK I ANA KUNEJ ZA SERIJAL NASLOVNICA NAKLADNIČKE KUĆE CELEBER.
Mario Aničić: Uspješna povezanost raznolike serije naslovnica ostvaruje se crno markiranom površinom i etiketnim detaljima. Ilustracije na naslovnicama nastaju različitim digitalnim manipulacijama slikom i uvijek završavaju u cjelovitoj i jasnoj kompoziciji. Serija naslovnica malim razradama već poznatih i sveprisutnih elemenata izvrsno osvježava i nadahnjuje.
KOLIKO JE VAŽNA SURADNJA NAKLADNIKA I DIZAJNERA KADA JE U PITANJU KVALITETNO OBLIKOVANJE KNJIGE?
Tomislav Zlatić: To je vjerovatno i najvažnija suradnja...
Igor Stanišljević: ... koja se često zanemaruje. Najčešći je slučaj da nakladnik i ne pomišlja da dizajn kompletne knjige povjeri dizajneru već to eventualno čini samo s naslovnicom. To je kao kad bismo imali karoseriju bmw-a a unutrašnjost fiće.
JEDNOGLASNOM ODLUKOM ŽIRIJA, NITI JEDNA KNJIGA NIJE UŠLA U FINALE KATEGORIJE ZA NAJBOLJE ILUSTRIRANU KNJIGU. ZAŠTO?
Tomislav Zlatić: Nažalost ilustrirane knjige su dosta često zapostavljene u grafičkom oblikovanju. Ponekad imam dojam da pojedini izdavači smatraju da su djeca publika kojoj se moze bilo što uvaliti. Nailazio sam na slučajeve gdje je izdavaču osnovni argument da knjiga mora biti šarena!?!
Prjelome često rade ljudi unutar firme koji su zbog ušpare ionako pretrpani poslovima tako da imaju minimalno vremena i koncentracije, a često i znanja da kvalitetno obave posao.
Zato je ova odluka donesena s namjerom naglasiti taj problem u našem izdavaštvu. Imamo odličnih ilustratora i odličnih dizajnera. Prirodno stanje stvari bi bila –suradnja.
JE LI OVAKVA ODLUKA ŽIRIJA AFIRMATIVNA I POTICAJNA ZA NAKLADNIKE ILI, NAPROTIV, PONIŽAVAJUĆA? ŠTO SE OVAKVOM ODLUKOM ZAPRAVO ŽELJELO PORUČITI I KOME?
Tomislav Zlatić: To se pitanje može postaviti i sportašu koji nije ušao u finale. Iskreno se nadam da će biti poticajna. Pogleda li se stanje izdavaštva prije 10-15 godina, definitvo se vidi pomak.
HRVATSKA ILUSTRATORSKA SCENA U ZADNJIH JE DESETAK GODINA IZNIMNO JAKA. JE LI ODLUKA O ISTICANJU RADOVA ILUSTRATORA ALI NE I ISTICANJU KNJIGA U KOJIMA SE TE ILUSTRACIJE NALAZE, ZAPRAVO JASNA PORUKA ILUSTRATORA DA NISU ZADOVOLJNI NAČINOM NA KOJI JE NJIHOVE ILUSTRACIJE PLASIRAJU U KNJIGAMA?
Tomislav Zlatić: U razgovoru s kolegama često smo se zaustavljali na tom problemu. Bilo je i pozitvnih primjera u kojima je graficko oblikovanje bilo zaista dobro i u tom smislu dovelo knjigu na nivo koji je ugodno iznenadio i samog ilustartora. Nazalost to nije cest slucaj.
ŠTO VI KAO ŽIRI SMATRATE DA JE CILJ NAGRADE LICE KNJIGE I KAKO GLEDATE NA USTANOVLJAVANJE JEDNE OVAKVE NAGRADE? JE LI NAM ONA UOPĆE POTREBNA? I AKO JE, ZAŠTO?
Tomislav Zlatić: Mislim da sam već ranije odogovrio na pitanje cilja, a smatram da je nagrada korisna kao uostalom i druge akcije koje se zalažu za poboljšanjem struke.
U sklopu četvrtog po redu Festivala "Pazi, knjiga!" na Interliberu (paviljon 6, štand 15g) ) u petak, 14. studenog 2008. po prvi su puta dodijeljene nagrade Lice knjige - nagrade za grafičko oblikovanje i ilustraciju knjiga objavljenih 2007. godine koju dodjeljuje udruga Knjiga u centru pod stručnim pokroviteljstvom Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH-a).
kreativnost treba poticati i nagradjivati (a jos kad je medju nagradjenima i jedan osjecanin - ihaaaaaaaj 
) 
