Policija kreće u obračun s mladim vandalima

Gradske površine - spomenici ili zidovi javnih ustanova (posebice oni svježe oličeni, nap.a.) omiljena su mjesta na kojima mladi vandali ostavljaju svoj potpis u obliku grafita. Iako Grad svake godine unajmi tvrtku koja većinu grafita u užem središtu Osijek ukloni, gotovo se odmah pojave novi. Tako je nedavno bilo i s pročeljem Jezične gimnazije, kada su delinkventi na svježe oličenu fasadu ispisali svoja imena i ime svoga naselja. Iako problem grafita nije prioritet ni Gradu ni Policijskoj upravi osječko-baranjskoj, konačno se krenulo u borbu protiv bahatih vandala. Naime, kako kaže Franjo Lulić, koordinator za rad kontakt-policije Policijske uprave, policijski su službenici počeli stvarati fotoarhivu grafita, s kojom će se lakše ući u trag vandalima.

- Obišli smo uže središte grada, od zgrade HEP-a do Bijele lađe. Na tom prostoru, od tristotinjak metara, snimili smo 1.000 grafita! Nije problem pronaći osobe koje uništavaju svježe obojene zidove, ali je problem kada su na zidu već stotine grafita i netko napravi sto prvi. Da bismo suzbili vandalizam grafitima, ili bar smanjili njihov broj, potrebna je suradnja i Grada i policije, ali i građana - objašnjava Lulić, navodeći nedavni slučaj kada su mlade vandale pronašli u kratkom roku.

- Na svježe oličenom pročelju jedne ustanove pojavio se preko noći grafit. Izišli smo na teren, pregledali, malo razgovarali s trgovcima, susjedima i počinitelji su brzo pronađeni. Dakle, nije ih problem pronaći, jer oni uglavnom pišu svoja imena ili naselja u kojima žive. Čak vodimo i arhivu svih imena na grafitima. Primjerice, u Osijeku je više od tisuću Domba, ali njih samo tri u jednom su naselju. Također, prati se put grafita. Tako se isti grafit pojavi prvo u Višnjevcu, nakon toga u tramvaju, zatim u Tvrđi na pročelju neke škole. Jasno je da je počinitelj iz Višnjevca, jer mladi vandali, koji su uglavnom i maloljetni, prvo šaraju u svom dijelu grada, a tek onda dalje - ističe Lulić i dodaje kako je u sklopu projekta "Ja volim Osijek" osmislio nekoliko rješenja kojima bi se možda i suzbili grafiti.

- Jedna od ideja je da učenici osječkih škola daju svaki mjesec kunu. Nakon određenog razdoblja, kada se prikupi dovoljno sredstva, ona bi se iskoristila za kupnju potrebnih sredstava i uklanjanje grafita s pročelja škola. Ako se grafit ponovno pojavi na oličenom pročelju, pronalazak počinitelja je lagan. Tako bi se napravile male zone nulte tolerancije na grafite koje bi se s vremenom širile - kaže Lulić.

Neučinkovitost nadležnih

Kao glavni razlog povećanja broja grafita Lulić navodi neučinkovitost nadležnih institucija. "Primjerice, klinac vidi zid na kojemu je nekoliko desetaka grafita. Budući da nisu uklonjeni, on dobiva poruku da to nije kažnjivo, stoga napiše i jedan svoj grafit. No kada bi zid bio bez grafita, šanse za novim natpis bile bi manje", zaključuje Lulić.

Autor: Goran Milanović/Glas-Slavonije.hr