Za gorivo i cestarinu do Jadrana Slavoncima treba - 2.000 kuna!

Nakon povećanja cijena goriva i najavljenog povećanja cestarine od desetak posto za autoceste kroz Hrvatsku, stanovnici Slavonije i Baranje koji žele ove godine ljetovati na Jadranu prisiljeni su izdvojiti više novca za godišnji odmor ili birati jeftiniju rutu prema moru.

Ako prema Jadranu idu automobilom, kako to čini i većina građana Hrvatske, prosječno popunjenim s tri osobe, najčešće bračni par i jedno dijete, biranjem putova koji isključuju autocestu, uštede se u oba smjera, odlasku i povratku, penju i na vrtoglavih 2.000 kuna.

Primjer koji unatrag nekoliko godine primjenjuje obitelj Vodopija, koja putuje na Korčulu, jasno pokazuje kako se može uštedjeti samo na putovanju na ljetovanje. Iz Osijeka kreću osobnim automobilom koji prosječno troši 7,5 litara benzina na 100 kilometara i obvezno putuju kroz BiH, s obzirom na to da bi ih cestarina za autocestu od Đakova do Splita stajala čak 245 kuna. Uz tu uštedu, putem preko BiH ne mogu voziti više od prosječno 70 km/h pa je i potrošnja goriva znatno manja. Na autocesti bi, zbog brže vožnje koja u praksi često doseže i 150 km/h, potrošili oko 10,5 litara Eurosupera na 100 kilometara na relaciji od Đakova do Splita dugoj 667 kilometara. Prema sadašnjoj cijeni goriva i s obzirom na to da će ona tijekom ljeta sigurno poskupjeti, samo za putovanje do Splita i povratak u Slavoniju potrebno je izdvojiti gotovo 1.300 kuna. Kroz Bosnu i Hercegovinu, pak, automobil ne prelazi potrošnju od sedam litara na 100 kilometara, što je ušteda od gotovo 250 kuna budući da je i put do Splita kroz BiH kraći za oko 120 km.

Malo bogatstvo za trajekt

Tako je samo do trajektne luke u Splitu, na svom putu prema Korčuli, obitelj Vodopija već uštedjela 495 kuna! No, tada tek slijedi pravi primjer uštede. Trajekt od Splita do Vele Luke na Korčuli stoji vrtoglave 432 kune za osobni automobil, plus 48 kuna za svakog putnika, što je u konkretnom primjeru točno 144 kune, a ukupno 576 kuna!

- Kada smo prvi i posljednji put platili taj trajekt, morao sam prvo na obližnji bankomat jer vrlo rijetko netko sa sobom nosi toliko gotovine. Otada putujemo isključivo preko BiH, putem od graničnog prijelaza Slavonski Šamac, prema Mostaru i potom Metkoviću, uđemo na Pelješac i trajektom iz Orebića prijeđemo na Korčulu. Cijena toga trajekta vrlo je niska jer i morska udaljenost iznosi nekoliko stotina metara, te cijenom ne prelazi 60 kuna. Ukupno, od Osijeka do Korčule, putom kroz BiH i trajektom iz Orebića, prijeđemo oko 750 kilometara za oko 11 sati vožnje, uz jedno duže stajanje na janjetini u Jablanici u dolini Neretve. Što se tiče policije, ako se zaustavljanje i dogodi, nikada me kazna nije stajala više od 20 eura. Također, put autocestom i trajektom od Splita ne traje nimalo kraće - zaključuje Darko Vodopija.

Tako se za tročlanu obitelj koja putuje prema Korčuli može zaključiti da opisanim putovanjem u oba smjera, odlasku i povratku, uštedi dva puta po 995 kuna!
Alternativno, zaobilazeći skupi trajekt iz Splita i vozeći autocestom od Đakova do Šestanovca, odnosno Brela nadomak Baške Vode, te potom magistralom do Orebića i trajektom prema Korčuli, ušteda je u jednom smjeru oko 500 kuna, čak i uz činjenicu da je riječ o putu dugom čak 910 kilometara. Također, trajekt iz Splita prema Korčuli ide tek dvaput dnevno, prema Hvaru pet puta dnevno (www.jadrolinija.hr ili 021/338-333) pa svoje putovanje treba dobro isplanirati.

Na godišnjem bez žurbe

Drugi je primjer onaj obitelji Hečko iz Ladimirevaca. Njihova obiteljska kalkulacija putovanja na ljetovanje u Vodice vrlo je jednostavna. Iako im je autocesta na raspolaganju, odlučuju se na putovanje Podravskom magistralom do Kutine, gdje izlaze na cestu prema Petrinji i Sisku, te potom Plitvičkom magistralom prema Zadru i magistralom "uz more" prema Vodicama nadomak Šibenika. Put je to dug 600 kilometara, te ova obitelj uštedi u jednom smjeru oko 300 kuna na cestarini, te oko 180 kuna na manjoj potrošnji goriva.

- Cijena cestarine osnovni je razlog zaobilaženja autoceste. Potom, cijena goriva je drugi razlog zaobilaženja autoceste jer se automobilom na autocesti brže krećemo i trošimo više. Tu je, nadalje, i veći rizik od prometnih čepova kojih ljeti ima napretek te rizik od nesreća jer mnogi automobili na autocesti voze i brže od 200 km/h. Kako vozimo djecu, koja povremeno moraju obavljati nuždu ili im je loše i sl., autocesta nam uopće ne odgovara. Ponekad radi dječjih potreba moramo odmah stati, a na zaustavnim tracima nema hladovine. Uvijek mislimo na sljedeći način - putujemo na godišnji odmor, nikamo nam se ne žuri, a svaka ušteđena kuna na putu znači kvalitetnije provedeno vrijeme na plaži ili večernjim šetnjama - zaključio je Davor Hečko.

Prosječan regres - 1.700 kuna

Prema istraživanju koje je u lipnju na uzorku od 600 ispitanika proveo portal ww.MojPosao, 59 posto ispitanika ne može ići na godišnji odmor u vrijeme kada to želi. Prosječno jedna osoba godišnje iskoristi 23,4 dana godišnjeg odmora, 40 posto godišnjeg odmora ispitanici ne iskoriste, a čak 81 posto ispitanika na odmoru razmišlja o poslu. Gledajući regionalno, zaposlenici u istočnoj Hrvatskoj imaju najviše dana godišnjeg odmora, 24,1, dok najmanje imaju Istrani - 22,9 dana. Kada je u pitanju visina plaće, ispitanici s plaćom nižom od 2.000 kuna imaju prosječno 19,6 dana godišnjeg odmora, dok osobe s plaćom višom od 8.000 kuna imaju prosječno 25,2 dana.

Ispitivanje pokazuje i kako bi više od 16 posto uposlenika između povišice i slobodnih dana u visini povišice radije izabralo slobodne dane. Velika većina ispitanika, 81 posto, godišnji će odmor iskoristiti u dva dijela, samo 15 posto iskoristit će ga jednokratno, a četiri posto ispitanika uopće neće ići na odmor.

Više od polovice ispitanika, oko 52 posto, ne dobiva regres za godišnji odmor, a prosječan iznos regresa onih koji ga dobivaju iznosi 1.716 kuna. Također, 51 posto ispitanika nije zadovoljno brojem dana godišnjeg odmora i željelo bi ih imati više, dok samo dva posto smatra kako ih ima previše.

Savjeti za uštedu goriva
- provjerite tlak u gumama (hladnim) prije polaska jer nedovoljno napumpane gume, osim što se pregrijavaju i troše, povećavaju potrošnju goriva;
- ako možete, prtljagu smjestite unutar automobila jer krovni nosači, koferi, bicikli i slična oprema na krovu značajno povećavaju potrošnju;
- ako temperaturu u unutrašnjosti regulirate otvaranjem prozora, ne otvarajte ih previše jer vrtloženje zraka također povećava potrošnju. Otvorite li ih tek koji centimetar, podtlak će izvlačiti vrućinu iz unutrašnjosti, a neće remetiti aerodinamiku vozila;
- ne forsirajte i ne žurite, jer osim povećanog umora, povećavate i potrošnju, uostalom, na odmoru ste;
- uštedu može donijeti i isključeni klima-uređaj, ali osim neugodne vrućine i vlage, značajno će utjecati na koncentraciju vozača i ne savjetujemo ovaj oblik štednje.

Također, ne preporučamo štednju gašenjem svjetala jer uključena svjetla (iako nisu obvezna) značajno poboljšavaju uočljivost, osobito vrlo popularnih srebrnih i boji asfalta sličnih automobila.

Troškovi putovanja automobilom iz Slavonije:
cestarina Đakovo - Split i natrag 490 kuna
gorivo za cca 1.300 km (Osijek - Split i natrag) 1.260 kuna

Autor: Danijel Đurović/Glas-Slavonije.hr

Anonymous, kako vi štedite na putovanju na ljetovanje? Kojim putevima putujete? Što preporučate?