Litvanski Arvi kupuje zemljište za gradnju tvornice u Slobodnoj zoni
23.06.2008. 2:46
Litvanska tvrtka Arvi, koja već gotovo četiri godine čeka rješavanje vlasničkih odnosa na području Slobodne zone Osijek kako bi kupila zemljište za gradnju tvornice za miješanje mineralnih gnojiva vrijedne više od 15 milijuna eura, napokon je pred zaključenjem kupoprodajnog ugovora. Prošlog su se tjedna u Uredu župana, o prodaji dijela zemljišta u vlasništvu Grada dogovorili zamjenik gradonačelnika Ivan Vrdoljak, predsjednik Gradskog vijeća Anto Đapić i župan Krešimir Bubalo.
Cijena ostaje gotovo ista
Grad će svoj dio od 55 posto zemljišta na kojem je smještena Slobodna zona, prodati Zoni za 111 kuna po četvornome metru, po koliko ga je prošle godine kupio od vlasnika Luke Tranzit, NEXE grupe, uvećan za manipulativne troškove. SZO će za to morati izdvojiti otprilike osam milijuna kuna, za što će se kreditno zadužiti. Za parcelizaciju 71.500 četvornih metara trebat će joj otprilike mjesec dana, tako da će Arvi sa svojih 22.000 m2, koje će platiti oko dva i pol milijuna kuna, moći raspolagati vjerojatno već u rujnu.
Direktor SZO Željko Mandić, očekivao je da će Grad prodati Zoni zemljište i ranije, ali je problem nastupio kada je Anto Đapić najavio mogućnost povećanja prodajne cijene, opravdavajući to porastom cijene zemljišta do koje je u međuvremenu došlo.
- Samo štitim interese Grada i ako Grad po kupovnoj cijeni zemljište proda Zoni, zanima me po kojoj će ga cijeni ona prodati Arviju, sumnjičavo je pitao Đapić.
No, Vrdoljak je tražio da se cijena ne povećava, jer Gradu je u interesu povećanje privredne aktivnosti, otvaranje novih radnih mjesta, te naplata komunalnog doprinosa i prireza iz gospodarskih djelatnosti, a ne zarada na razlici u cijeni nekretnina. Stoga je ona povećana samo za manipulativne troškove, a dogovoreno i osiguranje od eventualne dalje prodaje tog zemljišta.
Radovančević: „Nismo došli kokošariti“
- Svjesni smo da je ta cijena ispod tržišne, ali nismo tu došli kokošariti i preprodavati zemljište, nego graditi i raditi. Odlučimo li otići iz SZO, vratit ćemo zemljište bivšim vlasnicima po istoj cijeni, rekao nam je mr.sc. Stevan Radovančević, projekt menadžer Arvia d.d. i dodao da sada čekaju brzo izdavanje potrebnih dozvola kako bi što prije počeli s izradom glavnog projekta i gradnjom.
- Dok nismo vlasnici zemljišta, nismo bili niti ozbiljni sugovornici s bankama, s izvođačima radova, niti s dobavljačima opreme, pojašnjava Radovančević.
Željko Mandić dodaje:
- Gradu ćemo platiti sedam milijuna kuna komunalnog doprinosa, prireze iz plaća stotinjak zaposlenih, a imat će i koristi od pojačane privredne aktivnosti, pa ne bi trebalo odugovlačiti, smatra direktor SZO-a.
Vrdoljak je istaknuo da će u ugovoru stajati i sigurnosna klauzula, da ako bi SZO to zemljište kasnije prodala za veći iznos, ostvarena razlika će se podijeliti u omjerima u kojima je prethodno bilo i vlasništvo nad prodanim zemljištem.
Višestruka korist
Budući da je iznos transakcije veći od milijun kuna, o tomu mora odlučiti Gradsko vijeće. Ta će tema biti na sjednici Gradskog poglavarstva već u utorak, a 7. srpnja i na Vijeću.
Arvi očekuje da će luka Tranzit za njih pretovarati do 150.000 tona robe godišnje. Najavljuje i produbljivanje korita rijeke Drave radi produženja njezine plovnosti sa sadašnjih 250 na barem 320 dana godišnje. Uposlit će špeditere, prijevoznike, banke…, a takva tvornica ukazivat će budućim investitorima da je tu poželjno ulagati, tako da su pozitivne posljedice te investicije dalekosežne.
- Očekujem da će Slobodna zona imati smisla još barem deset godina, unatoč skorom ulasku Hrvatske u EU, jer ćemo dobiti prijelazno razdoblje, zaključio je Radovančević.
O Arviju
Arvi je osnovan prije 15-tak godina i jedna je od vodećih litvanskih tvrtki, orijentirana isključivo na poljoprivredu. Ima 26 članica, a prošle godine imala je tri tisuće zaposlenih i prihod od 300 milijuna eura. Proizvodi mineralna gnojiva, ima vlastitu šećeranu i tvornicu stočne hrane, desetak farmi purana i tvornicu za preradu purećeg mesa, jednu od najmodernijih kafilerija u Europi, pogon za proizvodnju biodizela, agronomski institut i projektni ured.
Piše: Goran Flauder
Foto: Goran Flauder (na slici: mr. sc. Stevan Radovančević)
Cijena ostaje gotovo ista
Grad će svoj dio od 55 posto zemljišta na kojem je smještena Slobodna zona, prodati Zoni za 111 kuna po četvornome metru, po koliko ga je prošle godine kupio od vlasnika Luke Tranzit, NEXE grupe, uvećan za manipulativne troškove. SZO će za to morati izdvojiti otprilike osam milijuna kuna, za što će se kreditno zadužiti. Za parcelizaciju 71.500 četvornih metara trebat će joj otprilike mjesec dana, tako da će Arvi sa svojih 22.000 m2, koje će platiti oko dva i pol milijuna kuna, moći raspolagati vjerojatno već u rujnu.
Direktor SZO Željko Mandić, očekivao je da će Grad prodati Zoni zemljište i ranije, ali je problem nastupio kada je Anto Đapić najavio mogućnost povećanja prodajne cijene, opravdavajući to porastom cijene zemljišta do koje je u međuvremenu došlo.
- Samo štitim interese Grada i ako Grad po kupovnoj cijeni zemljište proda Zoni, zanima me po kojoj će ga cijeni ona prodati Arviju, sumnjičavo je pitao Đapić.
No, Vrdoljak je tražio da se cijena ne povećava, jer Gradu je u interesu povećanje privredne aktivnosti, otvaranje novih radnih mjesta, te naplata komunalnog doprinosa i prireza iz gospodarskih djelatnosti, a ne zarada na razlici u cijeni nekretnina. Stoga je ona povećana samo za manipulativne troškove, a dogovoreno i osiguranje od eventualne dalje prodaje tog zemljišta.
Radovančević: „Nismo došli kokošariti“
- Svjesni smo da je ta cijena ispod tržišne, ali nismo tu došli kokošariti i preprodavati zemljište, nego graditi i raditi. Odlučimo li otići iz SZO, vratit ćemo zemljište bivšim vlasnicima po istoj cijeni, rekao nam je mr.sc. Stevan Radovančević, projekt menadžer Arvia d.d. i dodao da sada čekaju brzo izdavanje potrebnih dozvola kako bi što prije počeli s izradom glavnog projekta i gradnjom.
- Dok nismo vlasnici zemljišta, nismo bili niti ozbiljni sugovornici s bankama, s izvođačima radova, niti s dobavljačima opreme, pojašnjava Radovančević.
Željko Mandić dodaje:
- Gradu ćemo platiti sedam milijuna kuna komunalnog doprinosa, prireze iz plaća stotinjak zaposlenih, a imat će i koristi od pojačane privredne aktivnosti, pa ne bi trebalo odugovlačiti, smatra direktor SZO-a.
Vrdoljak je istaknuo da će u ugovoru stajati i sigurnosna klauzula, da ako bi SZO to zemljište kasnije prodala za veći iznos, ostvarena razlika će se podijeliti u omjerima u kojima je prethodno bilo i vlasništvo nad prodanim zemljištem.
Višestruka korist
Budući da je iznos transakcije veći od milijun kuna, o tomu mora odlučiti Gradsko vijeće. Ta će tema biti na sjednici Gradskog poglavarstva već u utorak, a 7. srpnja i na Vijeću.
Arvi očekuje da će luka Tranzit za njih pretovarati do 150.000 tona robe godišnje. Najavljuje i produbljivanje korita rijeke Drave radi produženja njezine plovnosti sa sadašnjih 250 na barem 320 dana godišnje. Uposlit će špeditere, prijevoznike, banke…, a takva tvornica ukazivat će budućim investitorima da je tu poželjno ulagati, tako da su pozitivne posljedice te investicije dalekosežne.
- Očekujem da će Slobodna zona imati smisla još barem deset godina, unatoč skorom ulasku Hrvatske u EU, jer ćemo dobiti prijelazno razdoblje, zaključio je Radovančević.
O Arviju
Arvi je osnovan prije 15-tak godina i jedna je od vodećih litvanskih tvrtki, orijentirana isključivo na poljoprivredu. Ima 26 članica, a prošle godine imala je tri tisuće zaposlenih i prihod od 300 milijuna eura. Proizvodi mineralna gnojiva, ima vlastitu šećeranu i tvornicu stočne hrane, desetak farmi purana i tvornicu za preradu purećeg mesa, jednu od najmodernijih kafilerija u Europi, pogon za proizvodnju biodizela, agronomski institut i projektni ured.
Piše: Goran Flauder
Foto: Goran Flauder (na slici: mr. sc. Stevan Radovančević)
Objavio: Goran Flauder |
Komentari (21)
Čekamo na neka ulaganja u gospodarstvo i sda kada je vrdoljak taj posao i ozbiljno shavtio opet đapić se miješa to je vjerovatno razlog zašto nitko nije ništa ni uložio dok su on i Šiljo to vodili grad,.
Nevjerovatno da ljudi čekaju 4 godine a sda u par mjeseci nove vlasti se sve riješi neka mi to netko objasni. Nije istina da to nije se moglo ranije riješti samo izgleda pitanje volje i rada (možda je netko reketeario i tražio paru koju ovi nisu htjeli dati pa su ih stopirali!