Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



Na gornjogradskoj tržnici odnedavno lako možete prepoznati domaći proizvod. Prodaje se na štandovima pokrivenim žutim stolnjacima sa znakom Proizvodi hrvatskog seljaka, što je i naziv projekta Udruge hrvatskih tržnica, kojeg podupiru Zajednica udruga hrvatskih povrćara i Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS). I prodavači su u prepoznatljivim majicama, kapama i pregačama, sa certifikatom kojim se jamči da proizvodi na štandu dolaze upravo iz hrvatskih vrtova i da su uzgojeni na ekološki prihvatljiv način.

Svaka čast realizatorima! Možda se i moja baka, vjerojatno najstarija prodavačica na donjogradskoj tržnici, u svojoj 87. godini vrati proizvodnji povrća. Na tržnici je svaki dan već više od pedeset godina. Nedavno su novinari pisali o njoj, no nisu našli nikoga tko bi im potvrdio taj podatak, jer osim nje više nitko živ tu nije stajao 1957. godine. Posljednjih desetak godina prodaje cvijeće.
- Nije više kao nekad, kaže mi, sve nam kupce odvukoše ovi veliki trgovački centri.

Vozimo na njihovu hranu

Uz sve domaće nedaće, snašla nas je i ova s globalnim poskupljenjem hrane. Zbog povećanja svjetske populacije, sve učestalijih i težih vremenskih nepogoda, povećanja cijena goriva i uporabe prehrambenih biljaka za proizvodnju biogoriva, najsiromašniji u svijetu više si ne mogu priuštiti osnovne namirnice. U protekle tri godine cijene hrane su udvostručene. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, žitarice su u ožujku u odnosu na isti lanjski mjesec poskupjele 106,5 posto. Svježe povrće je pojeftinilo 9,5 posto, ali je cijena svježeg ili rashlađenog porasla 46,3 posto.

Stanovnici bogatijih zemalja EU-a troše na hranu oko 12 posto plaće, Hrvati oko 40 posto, a u zemljama u razvoju na hranu odlazi i do 75 posto prihoda domaćinstava. U odnosu na zemlje EU-a puno smo osjetljiviji na krize povezane s hranom, jer je ona već sada u nas znatno skuplja nego u zemljama regije, uz prosječnu plaću koja jedva doseže trećinu plaće stanovnika EU-a.

Nije teško pogoditi koga će nestašica najviše pogoditi. Bogati će se, uz nešto skuplju hranu, voziti na gorivo nastalo iz hrane za siromašne. Jedan od razloga je odredba prema kojoj bi EU do 2020. godine najmanje 10 posto potrošene energije trebala dobivati i obnovljivih izvora, a što se uglavnom odnosi na bioenergiju. Možda ipak prevlada glas razuma. Jedan od njih je onaj Jeana Zieglera, donedavnog posebnog izvjestitelja UN-a, koji je uporabu hrane za proizvodnju biogoriva nazvao zločinom protiv čovječnosti.

Kriza dobra za zdravlje

Olakotna okolnost za nas u Osječko-baranjskoj županiji, jest što smo prikupili zalihe oko struka za teške dane. Možda će nam umjerenija prehrana smanjiti učestalost raka debelog crijeva, u čemu prednjačimo u odnosu na druge županije. Ta je vrsta karcinoma na drugome mjestu po učestalosti, odmah iza raka pluća. Vodimo i po učestalosti kardiovaskularnih bolesti, što su dobrim dijelom posljedica činjenice da su Osječani među najdebljima u Hrvatskoj.

No, ne donose krize uvijek samo loše vijesti. Dobar je primjer Kuba, koja je proživjela ozbiljne nestašice hrane od 1991. do 1995. godine. Stanovnici su trošili 1.800 kalorija dnevno i pješačili ili vozili biciklom. Postotak pretilih pao je s 15 na 7 posto, što je smanjilo učestalost diabetesa za oko 51 posto, koronarnih arterijskih bolesti za oko 35 posto i srčanih udara za 20 posto.

Vlast je slast

Bez političara koje krasi skromnost, čovječnost i iskrenost, svijet će teško izići na kraj s globalnim problemom gladi, korupcije i nezaposlenosti. Jedan od takvih, bivši slovenski predsjednik, dr. Janez Drnovšek, napustio nas je nedavno. Pamtit će se riječi dobrog čovjeka Janeza:
- Bavite se problemima ljudi i zajednice, a ne svojim veličinama, tiranijom, oružjem, kršenjem ljudskih prava i vladavinom divljeg kapitalizma, koji podjednako uništava ljude i prirodu.

Posljednjih mjeseci svijetla točka je i naš predsjednik Mesić, iako mu neki zamjeraju da se u posljednje vrijeme petlja u sve. Ovaj put pogodio je u sridu. Poziv Vladi da „promijeni sadašnji štetan ekonomski model i oslobodi Hrvatsku okova petnaestogodišnje ekonomske politike koja pogoduje uvozu i trgovini, umjesto proizvodnji i izvozu“, pozitivan je pomak.

Ukazivanje na probleme, početak je njihova rješavanja. No, Predsjednik nam ih ne može riješiti sam. Osobe zadužene za njihovo rješavanje imaju ime, prezime, mandate i obveze koje rado preuzimaju. A mi smo ti koji im za to dajemo ovlasti.

Autor: Doc.dr.sc. Boris Antunović


 Stranica prilagođena ispisu
Re: Ex chatedra: Zarađujemo trećinu zapadnoeuropske plaće, a
06-02-2008 09:01:23 am :: Callistemon
A dok se osobe zaduzene za rjesavanje problema ne dozovu pameti i razumu (ili ne izaberemo pametnije i razumnije) ostaje nam štedjeti - trošiti manje i osobito bacati manje. Ako još uračunamo zdravstvene razloge štednje i racionalnosti na hrani, lakše će pasti!

BTW, sto kažu žute pregače i kapice - da li im je taj certifikat donio veći promet? Tko uostalom kontrolira porijeklo hrane koju oni prodaju i mare li osječani za porijeklo hrane ili je cijena presudna?!?!
06-02-2008 12:22:04 pm :: Leteci mungos
Hmmm... recimo da se u EU zaradjuje 100 necega. Dakle, oni trose 12 necega na hranu.

U HR se zaradjuje trecina od onoga u EU. Dakle, 33 necega. 40% od 33 je 13.2 necega. 13.2 / 12 = 1.1

Dakle, kod nas je hrana skuplja 10 posto nego u Europi.

Malo drugacije zvuci kad se taj odnos prikaze ovako, a ne kao sto se naslovom pokusava sugerirati, zar ne?!
06-02-2008 11:25:13 pm :: Goran Flauder
Leteci mungos je napisao/la (Pogledaj post): › Hmmm... recimo da se u EU zaradjuje 100 necega. Dakle, oni trose 12 necega na hranu.

U HR se zaradjuje trecina od onoga u EU. Dakle, 33 necega. 40% od 33 je 13.2 necega. 13.2 / 12 = 1.1

Dakle, kod nas je hrana skuplja 10 posto nego u Europi.

Malo drugacije zvuci kad se taj odnos prikaze ovako, a ne kao sto se naslovom pokusava sugerirati, zar ne?!


A što se to netočno naslovom pokušava sugerirati? I što to nakon ove mudre računice malo drugačije zvuči?
Da nam je hrana skuplja nego u EU za deset posto, a plaće niže za dvije trećine, baš kao što si izračunao i kao što stoji u naslovu.
06-03-2008 06:11:20 am :: Leteci mungos
Goran Flauder je napisao/la: › A što se to netočno naslovom pokušava sugerirati?
Netocna je jedino podvala koju pokusavas progurati da je negdje u mom tekstu receno da je izneseno u naslovu "netocno".

Citat: › I što to nakon ove mudre računice malo drugačije zvuči?
Optimisticnije bi zvucao naslov "Podjednake cijene hrane u Hrvatskoj i EU".
06-03-2008 09:17:29 pm :: mvarga
Leteci mungos je napisao/la (Pogledaj post): › Optimisticnije bi zvucao naslov "Podjednake cijene hrane u Hrvatskoj i EU".
Mungos postaje glavni urednik. Predlaže naslove i provjerava navode.
Dakle Autor ima pravo napisati što želi ukoliko se potpiše. Za objavu je odgovoran urednik. A ti nisi ni jedno ni drugo.

Kad su rusi bili u komunizmu bio je zgodan vic. Utrkuju se ruski i američki trkači i ameri stignu prvi.
Pišu Ameri: Amerika prva, Rusija zadnja.
A pišu rusi: Rusi izvrsni drugi, Ameri predzadnji.

Dakle istina je, optimističije zvuči što si ti rekao. Cijene hrane, cijene goriva, cijene telefona i automobila su podjednake kao i u Europi. Znači li to da nas to ne opterećuje puno više od prosječnog europljanina?
06-03-2008 09:58:43 pm :: Goran Flauder
Leteci mungos je napisao/la (Pogledaj post): ›
Goran Flauder je napisao/la: › A što se to netočno naslovom pokušava sugerirati?
Netocna je jedino podvala koju pokusavas progurati da je negdje u mom tekstu receno da je izneseno u naslovu "netocno".

Citat: › I što to nakon ove mudre računice malo drugačije zvuči?
Optimisticnije bi zvucao naslov "Podjednake cijene hrane u Hrvatskoj i EU".


Jesi li pokušao tezgariti na misama u crkvi? Tamo ljudi dolaze po malo optimizma. Što se pak medija tiče, tekstovi ispod takvih naslova sigurno bi zaintrigirali mnoge i portal bi dobio cijelu vojsku novih posjetitelja. Zato, javi mi se radi dogovora oko suradnje, ali ipak provjeri, bi li ti isplativije bilo raditi u crkvi ili možda u dječjem kazalištu. Jednostavno ti svaka rečenica zrači optimizmom. Da se čovjek smrzne.
06-04-2008 06:21:32 am :: Leteci mungos
Goran Flauder je napisao/la: › Jesi li pokušao tezgariti na misama u crkvi? Tamo ljudi dolaze po malo optimizma.
Tamo ljudi dolaze po malo dogme ili opsjene. Optimizam (bilo koji) se ipak treba temeljiti na necem racionalnom, objasnjivom i argumentiranom.

Citat: › Što se pak medija tiče, ....
IMHO, sto se medija tice - njihov posao ne bi trebao biti sirenje dogmi. Vecu slicnost vidim izmedju dogmatskog poimanja uloge medija i crkve (dogmatske po definiciji), nego izmedju slobodne citateljske interpretacije i crkve.

P.S. Ona moja racunica nije imala neko skriveno znacenje, skriveni motiv, niti je trebala opovrgnuti misljenje koje je autor pokusao prenijeti u kolumni, vec se radilo o znatizelji. Pukoj znatizelji s kritickim odmakom na procitano i razmisljanju "na glas" ("na tipkovnicu"). Smije li se to ciniti, a da se ne dobije etiketa "crkvenog tezgarosa"?

@mvarga, lijepo si to rekao, ali ne mislis li da je "ruskija" metoda ona koja zabranjuje ukazivanje na postojanje alternative? No, dobro si primjetio da drugacije zvuci onaj alternativni naslov. Za ovu temu to i nije nesto jako bitno, ali dobro bi bilo kad bi se ljudi zapitali postoji li alternativni naslov, postoji li alternativni sadrzaj svakog teksta kojeg procitaju.
06-04-2008 06:58:42 am :: DonQuijote
Leteci mungos je napisao/la: ›
Hmmm... recimo da se u EU zaradjuje 100 necega. Dakle, oni trose 12 necega na hranu.

U HR se zaradjuje trecina od onoga u EU. Dakle, 33 necega. 40% od 33 je 13.2 necega. 13.2 / 12 = 1.1

Dakle, kod nas je hrana skuplja 10 posto nego u Europi.

Malo drugacije zvuci kad se taj odnos prikaze ovako, a ne kao sto se naslovom pokusava sugerirati, zar ne?!

Leteci mungos je napisao/la: ›
Optimisticnije bi zvucao naslov "Podjednake cijene hrane u Hrvatskoj i EU".

da, optimističnije bi zvučao, ali u kontekstu puno netočnije, jer za život "malog" čovjeka nije bitno je li cijena nečega manja, jednaka ili veća od one negdje drugdje, bitniji je omjer te cijene u odnosu na plaću. a tada je to u ovom slučaju 12% prema 40%. a to jest strašna razlika.
06-04-2008 07:07:42 am :: Leteci mungos
DonQuijote je napisao/la: › da, optimističnije bi zvučao, ali u kontekstu puno netočnije,
Netocije?! Cini mi se da su oba izracuna podjednako tocna. Otkad to kontekst odlucuje sto je "tocno"? Vjerujes u postojanje paralelnih i "kontekstualnih" istina i cinjenicnih stanja stvari?

Citat: › a to jest stašna razlika.
Potpuno se slazem s tobom da zvuci drugacije, dapace, upravo je to i bila moja osnovna teza.

Konzumenti informacija ne bi trebali nekriticki konzumirati bilo koje naslove ili se uplitati u ovakve zamke izracuna, jer bi onda mogli pomisliti i da "fleksibilizacija trzista rada" i "reforma i liberalizacija energetskog sektora" predstavljaju nesto od cega ce imati koristi.
06-04-2008 07:46:09 am :: chaknoris
Wink
06-04-2008 07:51:00 am :: DonQuijote
Leteci mungos je napisao/la: ›
DonQuijote je napisao/la: › da, optimističnije bi zvučao, ali u kontekstu puno netočnije,
Netocije?! Cini mi se da su oba izracuna podjednako tocna. Otkad to kontekst odlucuje sto je "tocno"? Vjerujes u postojanje paralelnih i "kontekstualnih" istina i cinjenicnih stanja stvari?

oba izračuna jesu matematički točna, to je neosporno, no nebitna je njihova usporedba na način koji predlažeš, jer to realno ne govori ništa. ti podatci postaju bitni kad se stave u odnos s drugim relevantnim podatcima, u neki koordinatni sustav, jer sami za sebe, "u vakuumu", nemaju neku težinu.
06-04-2008 08:01:52 am :: Leteci mungos
DonQuijote je napisao/la: › oba izračuna jesu matematički točna, to je neosporno, no nebitna je njihova usporedba na način koji predlažeš, jer to realno ne govori ništa.
Kako ne govori?!

Citat: › ti podatci postaju bitni kad se stave u odnos s drugim relevantnim podatcima, u neki koordinatni sustav, jer sami za sebe, "u vakuumu", nemaju neku težinu.
Hm, zanimljivo stajaliste. Primjenimo ga na npr. slucaj zrtava nekog zlocina.

Imamo zrtve zlocina. Imamo kontekst obrane neke drzave od agresije. Imamo i "istinu" koja kaze da se "u obrani ne mogu pociniti zlocini". Postoje li onda te zrtve ili plivaju "u vakuumu", odnosno "nemaju tezinu"?

Odredjivanje istine prema kontekstu je glavno orudje manipulatora.

P.S. Udaljili smo se od teme, chuck nas vraca "on the track". IMHO, cijene zitarica i hrane vjerojatno rastu jer se proracuni kojekakvih organizacija napokon zele otarasiti tereta subvencija.

Nafta je pokazala da je globalizacija dovela do toga da se se cijenom bilo cega na globalnoj razini moze manipulirati koliko se zeli. Godinama su stvarana sidrista moci globalne kontrole, a nafta je samo prvi, a vjerojatno ne i jedini slucaj gdje ce se ta sidrista upregnuti u profitno uzde.

Postoji li realan, odnosno trzisno objasnjiv razlog za ovoliko poskupljenje nafte unazad nekoliko mjeseci? Rat, blabla, iscrpljeni izvoru - obicni medijski bullshit.

Bas kao sto je i medijski bullshit da je hrana odjednom pocela poskupljivati jer se probudio apetit kineskoj srednjoj klasi. To me podsjeca na 1991. i cijenu RAM-a koja je skocila na 150 DEM/MB jer je negdje na Dalekom istoku "izgorilo skladiste", a navodno (tj. zapravo) je neka zagrebacka firma uvezla toliku kolicinu RAM-a da je imala potpunu kontrolu nad malim prodavacima i cijenom na (tada potpuno nerazivjenom) trzistu koje nije moglo reagirati dovoljno brzo.
06-04-2008 08:10:28 am :: DonQuijote
Leteci mungos je napisao/la: › Hm, zanimljivo stajaliste. Primjenimo ga na npr. slucaj zrtava nekog zlocina.

Imamo zrtve zlocina. Imamo kontekst obrane neke drzave od agresije. Imamo i "istinu" koja kaze da se "u obrani ne mogu pociniti zlocini". Postoje li onda te zrtve ili plivaju "u vakuumu", odnosno "nemaju tezinu"?

ovo je neprimjenjivo kao usporedba s prvim primjerom, jer je u prvom slučaju kontekst promjenjiva varijabla (mjesečni prihod "kod nas" i "kod njih" je različit), a u drugome nije (obrambeni rat je obrambeni rat, i "kod nas" i "kod njih").
06-04-2008 08:15:43 am :: Leteci mungos
DonQuijote je napisao/la: › a u drugome nije (obrambeni rat je obrambeni rat, i "kod nas" i "kod njih").
Dakle, agresori idu u "obrambeni rat"? Sad se udaljvamo i od ove usporedbe... ;-)

Kako god, ne vidim kako bi "promjenjivost" kontekstualne varijable mogla utjecati na istinu, ako sam kontekst, kao rezultat svih ukljucenih varijabli ne bi trebao imati.





Srednjeazijski ovčar –...
Štenci spremni za nove...
- Na prodaju plavi i m...
Pomeranac štenci u pon...

Moj profil

Korisničko ime:
Lozinka:


Zaboravljena lozinka
Novi korisnik!

Posjetitelji

Ukupno online:284

Registrirani online (): Nitko


Objektiv031

Advent u Osijeku