Šećerana 30 posto repe kupuje u Vojvodini

Umjesto na planiranih 10.000 hektara, osječka je šećerana Kandit Premijer s domaćim proizvođačima ugovorila sjetvu šećerne repe na samo 7.000 hektara, pa za preradu može računati s tek 70-tak posto potrebnih količina domaće repe. Zbog toga će ostatak od 180.000 tona, koliko bolji proizvođači proizvedu na tri tisuće hektara, nastojati ugovoriti s proizvođačima u Vojvodini.

- Svake godine preradimo pomalo repe iz susjednih zemalja. Prošle godine smo je uvezli iz Mađarske, jer je cijena bila najniža, ali ove je godine znatno viša, pa ćemo vidjeti pošto će biti u Vojvodini. Ako ne prihvate našu cijenu, preradit ćemo samo sirovinu s domaćih 7.000 ha, kaže nam Miroslav Kos, direktor Sirovinskog sektora Kandit Premijera i dodaje:
- Nikada nismo imali težu godinu za ugovaranje proizvodnje šećerne repe. Niti u jednoj poljoprivrednoj kulturi ne treba toliko znanja, muke, napora i ulaganja kao kod repe. Velikim proizvođačima isplativo je sijati i druge kulture koje su dobile na cijeni, naročito kukuruz i zarađivati uz manje truda i rizika, ali bi Vlada morala poticajima uskladiti te odnose, kako domaća industrija šećera, ulja i slično ne bi zapala u teškoće.



Nekad se 70 posto repe u Osijeku prerađivalo s polja Belja, Vupika ili IPK ratarstva, danas Novog agrara, a sada su mali proizvođači preuzeli primat. Šećerana Kandit Premijer nudi im sjeme po prošlogodišnjim cijenama, sva zaštitna sredstva uz rabat od 50 posto, a gnojivo uz šestpostotni rabat i – sve na kredit bez kamata. Oni to vrate u finalnom proizvodu. Uza sve te stimulacije, država potiče proizvodnju repe s tri tisuće kuna po toni, a ove godine najavljuje se povećanje na 4.000 kuna, pa su uvjeti uzgoja repe puno su bolji nego lani. Međutim, niti to nije bilo dovoljno da zainteresira proizvođače.

Bude li se smanjila proizvodnja repe, nakon ulaska u EU neće se moći povećavati zasijane površine. Kako se u EU stimulira jeftinija proizvodnja šećera iz trske, doći će do zatvaranja hrvatskih šećerana kao što se to dogodilo u Mađarskoj, gdje je od 11 ostala samo jedna, ili u Italiji, gdje ih je od 19 ostalo šest. Zbog toga se i cijena šećera u EU smanjuje i do 2010. godine past će na 404 eura za tonu.

- Poslije 2.010 godine doći će do nestašice šećera u Europi i povećanja cijene, pa će se ponovno tražiti šećer iz repe. Mi ćemo to izdržati, jer smo ratnih godina imali proizvodnju manju od 50 posto, a 1991. godine uopće nismo prerađivali repu, pa smo preživjeli. Zato, tko preživi sljedeće dvije sezone, bit će mu puno lakše, zaključuje Miroslav Kos.

Autor: Goran Flauder