Osječani zaslužuju prekid krize

Sučeljavanje kandidata za osječkog gradonačelnika u organizaciji Glasa Slavonije i Slavonskog radija održano je prekjučer u Hotelu Osijek. Od devet pozivu najjačih regionalnih medija istočne Hrvatske odazvalo se osam kandidata: Vladimir Šišljagić (HDSSB-HSS), Anto Đapić (HSP), Biljana Borzan (SDP), Miroslav Škoro (HDZ), Ivan Vrdoljak (HNS-HSU-Zeleni Hrvatske), Tanja Šimundić (Slavonska ravnica), Zlatko Benašić (HSLS) i Zvonimir Boras (Nezavisna lista).

Izuzetak je bio jedino kandidat SDSS-a Milorad Mišković koji je opravdao nedolazak osobnim obvezama, ali i konstatacijom kako njegova lista ima ambicija participirati u radu Gradskog vijeća, ali ne i dati osječkog gradonačelnika. Bilo je to drugo predizborno sučeljavanje u organizaciji ovih dvaju medija, prvo je održano uoči izbora u studenome prošle godine te su, prema već prokušanom receptu, svi kandidati odgovarali na jednaka pitanja voditelja Vinka Pejića i Marija Mihaljevića. Utvrđena su i određena pravila kojima se nastojalo svima osigurati jednak tretman.

Sučeljavanje je proteklo u korektnom okružju, a svi su kandidati nakon službenog dijela pohvalili organizaciju, kako sam tijek i koncept sučeljavanja, tako i ravnopravnost koja je osigurana svakom kandidatu. Osim toga, predsjednik Uprave i glavni urednik Glasa Slavonije, Ivan Šimić i Zoran Jaćimović, pozvali su sve kandidate za gradonačelnika Osijeka na još jedno okupljanje u Hotelu Osijek i to u izbornoj večeri. Većina kandidata odmah je potvrdila “randevu” u nedjelju, 9. ožujka, nešto nakon 22 sata. Tada će, istaknuo je Jaćimović, biti objavljeni prvi neslužbeni rezultati pa će to biti odlična prilika da ih u respektabilnom društvu i ambijentu svi dočekaju zajedno te, naravno, ekskluzivno prokomentiraju za Glas Slavonije i Slavonski radio.

* Svima je poznato zašto smo se našli u situaciji da se u Osijeku u tri mjeseca održavaju drugi gradski izbori. Stoga se nameće pitanje jeste li spremni na kompromis? Također, postoji li netko među kandidatima (strankama) s kojima a priori ne želite surađivati?

ŠIMUNDIĆ: Spremni smo surađivati sa svima. Svaki program koji je za dobrobit grada i građana mi ćemo prihvatiti, bez obzira koja ga stranka nudi. Demokratska stranka slavonske ravnice u prvi plan stavlja grad Osijek i građane Osijeka.

ŠKORO: Hrvatska demokratska zajednica na izbore izlazi sama i očekujemo dobar rezultat. Nakon objave izbornih rezultata 9. ožujka možemo sjesti sa svima za ovim stolom i vidjeti što se može učiniti za naš grad.

BENAŠIĆ: Obveza svih političkih stranaka koje sudjeluju na izborima jest spremnost na kompromis i suradnju nakon izbora. HSLS i ja osobno sa svima ćemo razgovarati o mogućim koalicijskim vezama, odnosno o kreiranju gradske vlade.

ĐAPIĆ: Spremni smo za kompromis. Bit ćemo spremni razgovarati sa svim strankama koje budu participirale u Gradskom vijeću, ali će tu biti i određenog stupnjevanja - ako budemo mogli napraviti vlast sa jednim partnerom, tada će neki biti bliži partneri za razgovore. Ako tako ne bude moguće, razgovarat ćemo i sa drugima. Nema stranke ili pojedinca koji bi nam bili odbojni do te mjere da ne razgovaramo, ali vodit ćemo računa i o tome kako se tko ponašao prema nama u ovoj izbornoj kampanji. Dakle, podvlačimo crtu iz svega što je bilo u prošlim izborima, ali vodit ćemo računa o tome kako se tko prema nama odnosio u ovoj izbornoj kampanji.

VRDOLJAK: Zanimljivo mi je danas čuti kako su svi spremni na kompromis, a prije nepunih dva mjeseca kompromis nije bio ni blizu. Zato sumnjam u iskrenost današnjih izjava. Jasno mi je da je kampanja i da se svi moraju smješkati, ali vidjeli smo kako je to izgledalo nakon prošlih izbora. U Hrvatskoj narodnoj stranci pokazali smo kako se mislimo ponašati i kako volimo svoj grad nakon prošlih izbora. Isto ćemo činiti i sada, ali nam ne pada na pamet raditi kompromis sa strankama ili ljudima koji će se bahato i arogantno ponašati prema svog gradu. Neće, dakle, biti bezuvjetnih razgovora s apsolutno svima nego ćemo se koncentrirati na programe koje ćemo moći uskladiti s potencijalnim koalicijskim partnerima.

ŠIŠLJAGIĆ: Moram podsjetiti da HDSSB nije zagovarao izbore, kao i da smo na početku ove krize vlasti upozoravali da se može dogoditi upravo ova situacija. Nikome ne zatvaramo vrata, sa svima želimo sjesti za stol i razgovarati o programima za grad Osijek. Nikoga ne isključujemo jer bi bilo pogubno za grad i građane da doživimo još jedne izvanredne izbore. Spremni smo na razgovor, spremni smo na dogovor, no o rezultatima izbora ovisit će tko, kako i na koji će način sjesti za stol i dogovarati. Dakle, volja građana mora se poštovati.

BORAS: Kao najmlađa politička opcija spremni smo razgovarati sa svima koji će participirati u radu Gradskog vijeća. Upravo zbog toga i nastupamo na ovim izborima - kako bi se konačno mogla formirati vlast u našem gradu. Mi smo nezavisna lista, lista poduzetnika, imamo svoje ideje i smatramo da, kao što smo uredili vlastite tvrtke koje uspješno posluju, isto možemo učiniti i s gradom. Smatram da imamo pravo, ali i obavezu sudjelovati u gradskoj vlasti.

BORZAN: Koliko je SDP spreman za kompromis pokazalo je postizborno razdoblje nakon 25. studenoga kada smo predložili da formiramo vladu u kojoj će participirati sve stranke koje su ušle u Gradsko vijeće nakon tih izbora. Stoga sada slušati da gospodin Đapić spominje razgovor sa svima, a tada su se upravo oni isključili iz razgovora - i HDZ se držao po strani - zvuči mi malo čudno. Naše ponašanje tada najbolje je jamstvo za ono kako ćemo se ponašati i u budućnosti. Dakle, nema nekakvih obećanja za koja ćemo se kasnije praviti ludi.

Poligon za redovne izbore

* Nova gradska vlast imat će mnogo obaveza, mnogo problema za rješavanje, ali i dosta novaca u gradskoj blagajni. Što se realno može napraviti tijekom ovog mandata i jesu li ovi izbori samo poligon političkih stranaka za redovne izbore 2009.?

ŠKORO: Svaki su izbori poligon političkih stranaka za nekakve sljedeće izbore. U Osijeku se to događa toliko često - može se dogoditi opet za nekoliko mjeseci. Slušajući sve ovo, izgleda da u Osijeku teče med i mlijeko, pa ne znam zbog čega uopće imamo ove izbore i trošimo novce. Međutim, postoje dugoročni i kratkoročni projekti. Dugoročno gledano, postoji bezbroj stvari - od prometne infrastrukture do problema nezaposlenih - koje se ne mogu riješiti čarobnim štapićem preko noći, koje se moraju rješavati u dogovoru sa stručnjacima. Kratkoročno, moramo završiti započete projekte, a svi projekti koje započnemo moraju imati datum završetka.

BENAŠIĆ: Godinu dana je kratako razdoblje. Treba prije svega osigurati završetak postojećih projekata koji su, na žalost, zapeli iz raznih razloga; možda zato što su počeli u nezgodno vrijeme, a nisu pripremljeni na odgovarajući način. Ne treba u tih godinu dana raditi na nekakvim značajnim projektima koje u vremenskom i financijskom smislu nije moguće realizirati. Realno je, primjerice, omogućiti smanjenje cijena komunalnih usluga.

ĐAPIĆ: Mislim da će pobjednik ovih izbora biti i pobjednik sljedećih izbora. Kratko ću navesti ono što se može napraviti u ovih godinu dana, a to su i projekti za koja smo dali javna jamstva. To je, prije svega, produžetak tramvajske pruge od Bosutskog naselja do Bikare, potpora obiteljima za novorođenu djecu od 4.000 kuna te uskrsnice i božićnice umirovljenicima. Namjeravamo završiti projekte koji su prekinuti zbog krize vlasti.

VRDOLJAK: Mi imamo više izbora za Gradsko vijeće nego izbora za miss u ovom gradu, što je nevjerojatno. Dakle, u ovih godinu dana sigurno ćemo osigurati financiranje redovnim studentima, osnovat ćemo “Osječki parking i promet d.o.o.” koji ima šest mjeseci za izradu strategije razvoja prometa i parkiranja. Osim toga, napunit ćemo gospodarsku zonu u Tenji i početi puniti Jug. Dat ćemo, ne samo deklarativno, pomoć umirovljenicima za Uskrs i Božić te revidirati ugovor za odlagalište otpada u Antunovcu. Moram, također, podsjetiti da je u posljednjih dvije godine HNS davao amandmane u Gradskom vijeću za odobravanje 1.000 kuna pomoći novoređenčadi, ali tadašnja je vlast te amandmane odbila. Sada se, izgleda, natječemo, a kako ti isti sada daju 4.000, ja bih ovdje mogao ponuditi 6.000 kuna!

ŠIŠLJAGIĆ: U godini dana mandata može se mnogo napraviti. HDSSB ima svoj program iz 2005. godine - započeli smo brojne projekte koje treba dovršiti, ali i otvoriti nove. Treba ići na izmjenu generalnog urbanističkog plana (GUP) i donijeti novu odluku o komunalnom redu kako bi se spriječio i zaustavio nered u gradu. Treba riješiti prometni kolaps, nastaviti širenje tramvajske mreže prema Donjem gradu i Jugu 2, kao i prema Višnjevcu i Josipovcu. Treba, naravno, povesti računa i o prigradskim naseljima u koje je do sada malo ulagano - ali smo i za njih povećali izdvajanja iz gradske blagajne sa jedan na tri posto. Osijek ima mnogo socijalno ugroženih, među njima i umirovljenike kojima ćemo osigurati uskrsnice.

BORAS: Pobjednik ovih svakako će dobiti dobru poziciju za izbore iduće godine. Međutim, izvršna vlast u gradu Osijeku isključivo je poligon kojim se novci građana moraju preusmjeravati u investicije koje se moraju raditi korektno, u skladu s troškovnicima i bez probijanja planova. Gospodina Đapića bih upitao što to znači dati jamstvo građanima? Temljem čega dajte jamstvo? Kada privatne tvrtke ili građani daju jamstva, tada jamče svojom ili imovinom tvrtke.

BORZAN: Ono što se može u godinu dana građanima realno obećati jest hitna izmjena GUP-a kako bi se konačno napravio red u gradnji, da se zna gdje su zone stambenih naselja, gdje obiteljske kuće. Moguće je i pokretanje rada poduzetničkih zona. Nitko nije istaknuo, a građani su nam tijekom akcije za prošle izbore, kao jedan od najvećih problema, istaknuli uništene nogostupe.

ŠIMUNDIĆ: Prioritet je završetak postojećih projekata, no i u godinu dana može se mnogo toga napraviti. U programu Stranke ravnice kao prioritet ističemo rješavanje situacije deponija u Antunovcu. Smatramo da je potrebno hitno pronaći adekvatan prostor za odlaganje komunalnog otpada i sagraditi spalionicu sa svom potrebnom tehnologijom.

ŠKORO: (replika) Ne treba koristiti vatrogasne metode, sve to skupa nalikuje na karitativnu djelatnost - “dat ćemo ovima 50, ovima 100, ovima 200” - ljudima treba omogućiti trajno rješenje njihovih problema. Kad je u pitanju promet, treba riješiti trajnu povezanost istok-zapad.

Najproblemi - promet i nezaposlenost
* Koji je najveći problem Osijeka i kako ga riješiti?

BENAŠIĆ - Velikih problema ima više, no ja ću istaknuti promet. Promet u Osijeku ozbiljan je problem. Kako promet kroz središte grada, odnosno na komunikaciji istok-zapad, tako i u rubnim dijelovima jer Višnjevac, Josipovac i neka druga naselja u gradu Osijeku još uvijek nemaju osiguranu temeljnu cestovnu infrastrukuru.

ĐAPIĆ: Najveći problem je nezaposlenost. Ne može ga riješiti samo Gradska uprava, to je složen problem u čije se rješavanje mora uključiti i nacionalna politika. Grad sa svoje strane može pojačati razvoj gospodarskih zona, kako bi se otvarala nova radna mjesta, ali i popunjavao proračun.

VRDOLJAK: Evo konačno, da se ja i gospodin Đapić složimo! Nezaposlenost je, naravno, uz obrazovanje najveći problem. Moramo razmišljati o budućnosti Osijeka, ulagati u jednosmjensku, kasnije cjelodnevnu nastavu. Moramo osigurati financiranje besplatnog prijevoza za srednjoškolce te financiranje studija našim studentima. Nakon toga kroz poslovne zone i investitore, koji nas danas zaobilaze u stotinama kilometara, osigurati tim istim obrazovanim Osječanima da ostanu u našem gradu i da ga razvijaju. Ne želim da naša prosječna plaća bude 65 posto od zagrebačke, želim da budemo 120 posto od Zagreba!

ŠIŠLJAGIĆ - Dosta je problema, počevši od prometa, komunale, potrebe za novijim GUP-om..., ali najveći je zaostatak u razvitku za ostalim dijelovima države. Dakle, gospodarstvo. Osijek je prvo poharao rat, pa pretvorba i privatizacija. Međutim, od 2005. ulagali smo u gospodarstvo, u otvaranje poduzetničkih zona. Osijek 2005. nije imao ni jednu zonu, a danas ih ima pet - dvije od tih zona su popunjene. Rezultati su dobri, iako ne i zadovoljavajući. I dalje treba ulagati u gospodarske zone.

BORAS: Zapravo je najveći problem kako uopće sastaviti vlast u gradu Osijeku! No, šalu na stranu. Slažem se da se u Osijeku treba zaposliti što više ljudi, ali ne samo zaposliti, nego omogućiti im da redovito primaju plaće. Znači, ponuditi im pomoć pravne službe grada Osijeka u rješavanju društvenih ugovora, kako se ne bi ponovno dogodilo ono što se dogodilo u Slobodnoj zoni, da stotine žena moraju na birou tražiti pomoć od 800 ili 1.000 kuna kako bi preživjele mjesec.

BORZAN: Ispitivanja javnog mijenja u Osijeku govore da je nezaposlenost najveći problem, i ja to respektiram. No upravo mi je gospodin Boras “oteo” ono što sam htjela reći - naš je najveći problem što nemamo vlast. Možemo imati prekrasne projekte, obećati brda i doline, ali ako će Osječani uporno davati povjerenje onima koji će se posvađati, koji će dovesti grad u krizu, ništa od toga nećemo realizirati.
ŠIMUNDIĆ: - Moram se složiti da je nezaposlenost i dalje najveći problem u Osijeku. Mora se poticati ekonomski i gospodarski razvoj, industrija i proizvodnja. Moramo, također, zadržati mladi kadar u Osijeku te mu pružiti mogućnost zapošljavanja u struci, a ne da mora prihvatiti bilo koje radno mjesto kako bi si osigurao kakvu-takvu egzistenciju.

ŠKORO: - Kao najveći problem vidim jedno generalno nepovjerenje građana prema političarima i politici općenito. Imam rješenje za taj problem - da građani 9. ožujka iziđu na izbore i ukažu povjerenje stranci koja nikada nije bila na vlasti u Osijeku i meni kao kandidatu za gradonačelnika Osijeka; HDZ-u, stranki koja je pokrenula Hrvatsku, smanjila nezaposlenost i učinila jako mnogo toga dobroga za naše građane. Ako je znala za Hrvatsku, znat će i za grad Osijek.
BORAS: Slažem se s gospodinom Škorom da građani nemaju povjerenja u političare. Stoga i pozivam da glasuju za Nezavisnu listu, listu ljudi koji su lišeni svake politike, listu broj 7.

VRDOLJAK: Ukratko - ne dao nam Bog da razvijaju i pokreću Osijek kako su pokretali Hrvatsku; s inflacijom koja nas šamara i nelikvidnošću koja se pojavljuje sa svim negativnostima koje su došle prije izbora; i ne dao nam Bog da nastavimo započeto u ovom gradu, s blatom, gužvama, svađama i aferma!

* Kako ojačati gospodarstvo Osijeka?

VRDOLJAK: Privatni sam poduzetnik koji je dvije i pol godine tražio zemljište u Osijeku za svoju upravu i gdje ću zaposliti 20-30 mladih inženjera. Nisam dobio nikakvu pomoć od Grada Osijeka, nego sam privatnim linijama tražio poduzetnike koji su prodavali po enormnim cijenama. Ako mi osiguramo poslovne zone gdje će biti jeftino zemljište, ako ćemo imati modele koji funkcioniraju u županijama i gradovima koji su svoju nezaposlenost sveli daleko ispod prosjeka RH i dijela Europe, riješit ćemo probleme.

ŠIŠLJAGIĆ: Započeli smo rješavati gospodarske probleme smanjenjem broja od više od 2.000 ljudi na birou. U dvije godine otvoreno je pet poduzetničkih zona, a osiguranjem zemljišta za Slobodnu zonu ona je postala najbolja u Hrvatskoj. Osim toga, nužno je donijeti olakšice za gospodarstvenike u smislu smanjenja komunalnog doprinosa, ali i smanjenje cijene zemljišta.

BORAS: Ja kao poduzetnik imam priliku raditi u Slavonskom Brodu veliki projekt s inozemnim partnerima, gdje je na vlasti koalicija SDP-HSP. Dakle, sve se može dogovoriti i riješiti. Za industrijske zone treba formirati cijenu zemljišta tako da bude najniža, a tamo gdje idu mladi stručnjaci da cijena bude sljedeća po visini. Na mjestima gdje će biti trgovine i gdje će se zaposliti najmanji broj ljudi, cijena treba biti najviša.

BORZAN: Svi se slažemo da gospodarske zone mogu smanjiti nezaposlenost, ali podsjetila bih da kada je SDP s liberalima bio na vlasti da smo imali iz gradskog proračuna kredite za žene poduzetnike, za mlade poduzetnike... za ugroženije kategorije koje se teže snalaze na tom tržištu. No, to je ukinuto.
ŠIMUNDIĆ: Kada smo govorili što je najveći problem u Osijeku, ja sam istaknula, između ostaloga, nezaposlenost. I sada naglašavam da bi se otvaranjem poslovnih zona i poticanjem poduzetništva definitivno smanjio broj nezaposlenih.

ŠKORO: Meni ne zvuči dobro floskula - ugledati se na druge u cijelosti. U bivšoj državi, u Beogradu je odlučeno da svaka republika mora imati svoju željezaru. Ne znači da ne treba razvijati one stvari za koje treba imati komparativne prednosti. Ne treba zaboraviti da je Osijek, povijesno gledano, obrtnički i sajamski grad, a s druge strane Osijek se nalazi u Slavoniji, a Slavonija treba biti žitnica koja hrani cijelu Hrvatsku i šire. Nažalost, još je mnogo zemljišta minirano, ali mislim da je poljoprivreda jedan od segmenata koji treba razvijati uz činjenicu da je obrtništvo u tradiciji Osijeka.

BENAŠIĆ: Mora se reći da je Osijek bio i industrijsko središte ovog dijela Europe, a sada to nije. Poduzetničke zone treba razvijati, komunalno opremati i stvarati preduvjete za dolazak atraktivnih djelatnosti. Bila bi zanimljiva i proizvodnja koju treba stimulirati kroz razne mjere komunalnog doprinosa i poreza, a ne smijemo zaboraviti znanje kao jedan od temeljnih preduvjeta koji će pospješiti i zapošljavanje i razvoj poduzetničkih zona.

ĐAPIĆ: Jačanje poduzetničkih zona je pokušaj dovođenja investitora. Izuzetno je važno razviti i nastaviti suradnju između Grada i Županije, bez obzira koja bude politička vlast, te stvaranje dobrih odnosa s hrvatskom Vladom kako bi se intervencijama, kreditnim linijama i jačim djelovanjem HBOR-a na ovom području stvarale pretpostavke da se te naše zone maksimaliziraju.

VRDOLJAK: Na zemljištu koje ide poduzetnicima Grad ne treba zaraditi, nego na ljudima koji proizvode na tom zemljištu. Zanima me zašto su kolege koji su saborski zastupnici dozvolili da mi nemamo Sunčani Hvar u formi IPK ili da imamo najveću stopu nezaposlenosti u RH.

ŠKORO: Gospodin Benašić je spomenuo Osijek kao industrijski grad. Nažalost, čini mi se da gradski oci koji su bili na vlasti 15-16 godina nisu imali puno razumijevanja. Pa tako nema ni Frigisa, ni Tekosa, ni LIO-a, ni Litokartona itd. Ali, bilo je puno razumijevanja za razvijanje šoping centara i trgovine tuđim dobrima. Nadam se da će buduća vlast imati više razumijevanja upravo za ovakve probleme.

ŠIMUNDIĆ: Gospodin Škoro je rekao da smo bili zlatna žitnica koja je mogla prehraniti Hrvatsku. Više nismo u toj situaciji. Trebamo izgraditi nove temelje za razvitak poljoprivrede, jer tek tada možemo očekivati neke pomake i rezultate od poljoprivrede u Slavoniji i Baranji.

ŠIŠLJAGIĆ: Slobodna zona u Osijeku najbolja je u Hrvatskoj, poduzetnički inkubator je bio najbolji u Hrvatskoj. Otvorili smo pet zona, a u izradi su olakšice za gospodarstvenike. Gospodine Škoro, Vaša stranka obnaša vlast pet godina. Silne smo amandmane dali u interesu grada i Slavonije i Baranje, a sve je vaša stranka odbila u Saboru.

ŠKORO: Gospodine Šišljagiću, Vi ste bili član naše stranke nekoliko godina.
ŠIŠLJAGIĆ: Zato sam i izašao, jer ste odbijali sve.
BORZAN: Zna se tko je uništio osječke firme. Bio je to HDZ tada na čelu s Branimirom Glavašem, koji je danas u HDSSB-u. Teško je sada reći tko je tu odgovoran i da li Vi predstavljate taj HDZ ili HDSSSB. Osječani koji žive ovdje od rata vrlo dobro znaju tko je uništio osječke firme i zašto danas imamo čisti zrak u Osijeku.

Zaustaviti odlazak visokoobrazovanih

* Dok je s jedne strane više od 13.000 Osječana bez osnovne naobrazbe, visokoobrazovani kadrovi napuštaju grad. Kako jednima pomoći, a druge zadržati?

ŠIŠLJAGIĆ: U dječje vrtiće je u posljednje dvije, tri godine uloženo 30 milijuna kuna, nove osnovne škole se grade u Osijeku, završavaju se u Sarvašu i Uskim njivama. U kampus se ulaže 440 milijuna kuna. Osijek ima sveučilište s 11 fakulteta. Ali, ono što je temeljno - treba otvoriti radna mjesta i te ljude platiti. Nedopustivo je da je u Osijeku plaća visokoobrazovanih nekoliko puta manja nego što je u Zagrebu, Istri ili drugim dijelovima RH.

BORAS: Važno je organizirati jednosmjensku nastavu, renovirati vrtiće i škole, neke izmjestiti. Ne znam što nam je trebala sportska dvorana sa 6.000 mjesta koja će biti popunjena jednom. Za te se novce moglo napraviti nekoliko dvorana diljem grada.

BORZAN: Treba djelovati koordinirano, i od strane Vlade i gradske vlasti, jer dok se ne prepozna važnost tog problema nećemo krenuti dalje. U Osijeku imamo problem već od vrtića. Recimo, ako imate ljude koji rade do kasno popodne i nemaju gdje ostaviti djecu, već to je problem, a kamoli organizacija jednosmjenske nastave.

ŠIMUNDIĆ: Smatram da bi se trebalo, što se tiče tih 13.000 ljudi, napraviti nekakav sustav gdje bismo im pružili mogućnost obrazovanja, gdje bi se oni mogli snaći i naći posao.

ŠKORO: Na razini države je pokrenut program koji se zove društvo znanja, a stopa izdvajanja za znanost i obrazovanje raste brže nego stopa državnog proračuna. Treba napraviti sinergiju gradske vlasti s Vladom RH i stvoriti preduvjete da se ljudi kvalitetno obrazuju. Problem koji imamo u gospodarstvu je dvojak - to je činjenica da mladi ljudi nemaju gdje kvalitetno obavljati svoju stručnu praksu jer nema gospodarskih objekata gdje se to može napraviti, a kada završe školu nemaju mogućnosti zapošljavanja jer nema dovoljno radnih mjesta.

BENAŠIĆ: Što je starije - kokoš ili jaje? To je pitanje koje se vječno nameće. Dakle, više radnih mjesta - bogatije društvo - više novca za obrazovanje. Mislim da je nužna koordinirana akcija na svim razinama, od nacionalne, preko županijske do gradske. Potrebno je znatno više novca za obrazovanje nego što smo do sada izdvajali.

ĐAPIĆ: U vašem su pitanju dva problema. Jedan je način obrazovanja od vrtića do visokog školskog sustava koji je u procesu koji će ići stalno bolje. Dakle, sad možemo govoriti o jednosmjenskoj nastavi, o jačem intenzitetu obrazovanja u vrtiću i školama... Puno veći problem je 13.000 ljudi koji nemaju osnovnu naobrazbu. No, ono što grad ne može riješiti sam, tu Vlada ima programe. Tu bi se aparatom prisile moglo nešto učiniti, ali ne možeš tjerati čovjeka ako se ne želi školovati.

Bez straha od regionalizma
* Regionalizam se čini kao neizbježna budućnost. Kako spriječiti animozitet drugih slavonskih gradova prema Osijeku kada jednom postane središte regije?

BORAS: Regionalizam ne može biti loša stvar. Trebamo naučiti poštovati tuđe, a voljeti svoje, kako u okviru domovine tako i u okviru grada i županije. Imamo za našim stolom četiri saborska zastupnika (Škoro, Đapić, Borzan, Šišljagić) koji mogu biti jak osječki lobi koji bi se zalagao da Osijek u okvirima RH postane jak kao grad.

BORZAN: SDP je kao stranka formiran po regionalnom principu. Imamo regionalne savjete, program za državne izbore bio je stvaranje 4 regije i 4 industrije. Logično je da u Slavoniji imamo slične interese. Razlika je između SDP-a i drugih u tome što se mi ne inatimo prema Zagrebu, centralnoj vlasti i sl.

ŠIMUNDIĆ: Regionalna smo stranka i samim tim se u našem programu nalaze rješenja za boljitak Slavonije i Baranje. Ne vidim zašto bi netko imao averziju, ako želimo Slavoncima i Baranjcima boljitak, gospodarski i ekonomski razvitak i da postanemo što smo bili prije - žitnica

ŠKORO: Grad Osijek zaslužuje da bude jači nego što je sada. Činjenica je da sve ono što vodi boljitku treba podržavati. Međutim, činjenica je da treba osporavati sve što bi narušavalo nacionalni korpus i teritorij RH.

BENAŠIĆ: Ne treba imati straha od regionalizma, niti bi trebalo biti nekih animoziteta prema toj ideji. Dapače, to je dobra ideja temeljena na kulturološkim i povijesnim razlikama u načinu života pojedinih krajeva. Na tim razlikama treba tražiti prostor za suradnju, a upravo na tom modelu Osijek ima šansu i priliku za daljnji razvoj.

ĐAPIĆ: HSP ima politički program integralne Hrvatske, međutim upravo zbog programa je ključno da sve regije budu ravnopravne, da se ravnomjerno razvijaju. Središnja hrvatska politika mora omogućiti da Osijek i cijela Slavonija i Baranja ne budu tretirani na način kako su do sada bili tretirana. To se može napraviti suradnjom sa središnjom vlašću i jačanjem pozicija u parlamentu i vladi. Sam regionalizam nije negativna pojava dok god ne zalazi u područje autonomaštva.

VRDOLJAK: Danas je Hrvatska integralna država i sve je u centru moći. Ne znam je li se gospodin Đapić za to zalagao ili je to odradio sam HDZ, ali mi danas imamo centar moći u koji se slijeva 92 posto proračuna, dakle svih sredstava koje daju građani Hrvatske. Osijek je centar regije Slavonije i Baranje, uvijek je bio i uvijek će biti - nema razvijene Hrvatske bez razvijene Slavonije. Međutim, Osijek, prema meni, mora biti centar EU regije.

ŠIŠLJAGIĆ: Hrvatska je zaista visoko centralizirana država sa središtem u Zagrebu. Mi smo prije tri godine tražili regionalizaciju Hrvatske, s time da bi Slavonija i Baranja bila jedna regija s pet županija. Dakle, drago mi je što je HDZ u ove tri godine promijenio mišljenje, jer je jasno da nema ulaska u EU bez regionalizacije Hrvatske. Drago mi je što se prije nekoliko mjeseci u parlamentarnoj kampanji toj ideji pridužio i SDP, koji se organizirao prihvaćajući program HDSSB-a. Regionalizacija ne znači samo jačanje Osijeka nego ravnomjerni razvoj regije Slavonije i Baranje.

ŠKORO: Ispada da je za sve što se događa ovdje kriva centralna vlast, pogotovo kada je u pitanju regionalizacija Hrvatske. Međutim, centralna vlast stvara okvir u kojemu lokalne vlasti, ovisno o svojim sposobnostima, mogu stvarati preduvjete da određeni projekti realiziraju. Pogledajte Istru ili Varaždinsku županiju - to su mjesta gdje se nešto kvalitetno razvilo zahvaljujući inicijativi s terena i ljudi koji su tamo na vlasti.

BENAŠIĆ: Hrvatska je upravo tragično metropolizirana. To se mora mijenjati. Prije svega, decentralizacijom financijskih sredstava. Izjednačavanje golemih razlika u razvijenosti između pojedinih regija mora i dalje ostati obveza središnje države, ali sigurno da će država bolje funkcionirati decentralizacijom.

BORAS: Uskoro ćemo "Slavonikom" biti na 20 minuta udaljeni od Slavonskog Broda. Kako nama, tako će i svim investitorima do tamo biti potrebno samo 20 minuta. Moramo uspostaviti vlast jer strani investitor neće nominalno prepoznati Osijek kao centar regije - on će ići tamo gdje se događaju investicije.

Pješice ili tramvajem do Bikare

BENAŠIĆ: Podržavam ideju nastavka gradnje tramvajske pruge, međutim teško da će gospodin Đapić moći prošetati do Bikare u godini dana, a kamoli sagraditi tramvajsku prugu.

BORZAN: Gospodine Đapiću, tramvajska pruga do Bikare potpuno je nerealno obećanje za mandat od godinu dana. Predlažem da HSP poput HDZ-a 2000. izradi jamstvene kartice (s kojih nije ispunio gotovo ništa) tako da do sljedećih izbora možemo sve obećanja imati napismeno.

ĐAPIĆ: Ako jamstva ne ispunimo, bit ćemo kažnjeni već na izborima u svibnju 2009. godine. Prema tome, jamčimo svojom kompetentnošću, sposobnošću i znanjem. Naše je gradsko poglavarstvo prvi put nakon 40 godina proširilo tramvajsku mrežu i dovelo prugu do Bosutskog naselja - to je jamstvo da ćemo napraviti i ovu dionicu. Gospodine Benašiću, premda je velika ruta od Bosutskog naselja do Bikare, ja ću proći njome pješice, a proći će i tramvajska pruga.

Tko prepisuje čije ideje

BORZAN: HSP-ov je pad započeo u cijeloj Hrvatskoj pa možda u Osijeku i završi.

ĐAPIĆ: Ako želimo sa svima surađivati, bit ću gradonačelnik svih Osječana i svih nazočnih ovdje pa nema razloga da u pozitivnoj atmosferi dobre programe ne prihvatimo. Bit ću spreman prihvatiti dobre projekte i ostalih kolegica i kolega.

VRDOLJAK: U posljednje dvije godine imao sam amandmane koji su odbijani. Nekoliko je stvari jasno u ovom gradu što treba riješiti. Tko sjedne morat će rješavati to jer će imati sredstava, a ja ne vidim projekte koje bih direktno prepisao s brojevima, obvezama, rezultatima... Koncentrirao sam se na projekte HNS-a, HSU-a i Zelenih, i to ćemo izvršiti, ali da bismo nekog prepisivali, taj treba biti bolji i sposobniji, a nisam siguran da sam to vidio u kampanji.

ŠIŠLJAGIĆ: Naravno da smo spremni prihvatiti svaku ideju i projekt za Osijek. Moram ponoviti da smo 2005. jasno istakli naš program i da je program kroz dvije i pol godine vidljiv. Želimo završiti stare i otvoriti nove projekte. Ali što je loše u tome da se preslikava program HDSSB-a. Mi kažemo - mijenjajmo GUP, drugi kažu - mijenjajmo. Mi kažemo - dajmo uskrsnice, drugi daju božićnice i sl.

BORAS: Naše je stajalište da svi zajedno znaju sve. Svakako treba prihvatiti svaki program za ovaj grad, isključivo ako je po pitanju struke relevantan i da ga struka provodi. U Gradskom poglavarstvu trebaju biti zaposleni stručnjaci bez političke podobnosti.

BORZAN: Kada se pogledaju programi svih stranaka, onda se dobiva dojam da svi prepisuju od svih. Mislim da se radi o tome da živimo u istom gradu. Ne može HDSSB tvrditi da je ideja o promjeni GUP-a njihova jer svi znamo da se GUP mora mijenjati. Dakle, kod nas se još nije dogodilo da se prihvati amandman oporbe. Recimo, tramvaj do Bikare nije nešto što mislim da se može provesti u godinu dana, i to ne bih prihvatila, ali SDP bi sigurno bio sklon prihvatiti bilo koji amandman koji je izvodiv.

ŠIMUNDIĆ: Demokratska stranka slavonske ravnice ima kvalitetne projekte i kvalificirane osobe koje bi to mogle realizirati, provesti i osigurati bolji život i budućnost. Naravno da bih svaki program i projekt koji bi pridonio ekonomskom i gospodarskom napretku podržala, bez obzira koja bi ih stranka stavila na raspolaganje.

ŠKORO: Sve stranke imaju takve programe da ih de facto možemo svi skupa supotpisati. Važno je tko će imati prigodu obnašati vlast. Važno je kome se može dati kredibilitet i kome se može vjerovati. Što se tiče pitanja da li bismo prihvatili tuđe mišljenje i savjet: moj pokojni ćaća uvijek je rekao da više znaju čovjek i magarac pa ću zasigurno poslušati.

BENAŠIĆ: Bez sumnje da ne treba biti pretjerano samouvjeren, samoživ i samodostatan. Vjerojatno treba konzultirati mišljenje drugih i sigurno da svi zajedno, i vladajući i opozicija, mogu dati kvalitetnije rješenje. Mislim da u ovom trenutku vjerojatno sva silna obećanja koja se daju uoči izbora možda neće biti relevantni projekti o kojima ćemo razgovrati, ali kada se stabilizira proračun i gradska vlada, vjerojatno ćemo o tome moći razgovarati.

* Kako riješiti prometne probleme Osijeka?

BORZAN: Problem prometa u Osijeku je sve veći, s obzirom na to da ima sve više automobila. U SDP-ovom programu predviđena je gradnja još dva traka južne zaobilaznice, izmještanje prometa na jedan trak na lijevoj strani Drave, uvođenje sustava jednosmjernih ulica kroz centar kako bi se skratilo putovanje. Važno je i pitanje prometa u mirovanju, koji se u Osijeku može riješiti gradnjom nadzemnih i podzemnih garaža na rubovima centra te demotiviranjem vozača da ulaze u centar.

ŠIMUNDIĆ: Unutar Osijeka postoje određena prometna čvorišta na kojima se moraju izgraditi kružni tokovi. Time bi došlo do olakšanja protoka u smjeru od istoka prema zapadu. Osim toga, zalažem se uvođenje sustava jednosmjernih ulica. Prihode od naplate parkinga treba uložiti u izgradnju i održavanje cesta.

ŠKORO: Duboko vjerujem da je prelazak prometa na lijevu obalu tehnički vrlo zahtjevan projekt. Gradnja jednog mosta košta stotine milijuna eura. Moje je mišljenje, a nadam se da ću dobiti potporu stručnjaka i buduće gradske vlasti, da u dogovoru s Vladom, HŽ-om i Hrvatskim cestama izmjestimo željeznički koridor koji ide iz Bizovca u smjeru istoka i da tom trasom povučemo modernu prometnicu; da joj damo ime prvog hrvatskog predsjednika i tramvajsku prugu koja bi povezala istočni i zapadni dio grada. Čepinsku trebamo riješiti kružnim tokom, a koridor 5C izmjestiti.

BENAŠIĆ: Osijek je desetljećima građen na način da se razvukao na više od 20 kilometara duž Drave. Stoga je problem povezivanja istoka i zapada iznimno velik. Moramo taj problem dati stručnjacima jer u promet se svi razumijemo kao i u nogomet.

ĐAPIĆ: Poglavarstvo je naručilo studiju prometa na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu u kontekstu postojeće situacije, ali za dugoročno rješavanje probleme mora se ići na gradnju sjeverne obilaznice, širenje tramvajske mreže te denivelacije na Mandićevoj i Vukovarskoj ulici.

VRDOLJAK: Podsjetit ću gospodina Đapića na njegov intervju nakon što je postao gradonačelnik. Tada je obećao da će početkom 2006. početi radovi na južnoj obilaznici. Složit ćemo se da se danas treba raditi strategija za sljedećih 10 godina, da treba demotivirati ljude da ulaze u centar grada automobilima, kao i da novce koji danas idu u privatne džepove treba usmjeriti u investicijski kapital, gradnje podzemne i nadzemne garaže. Osim toga, zaustavimo rezanje stabala u Gundulićevoj, Divaltovoj, Vinkovačkoj... jer za četiri metra asfalta koji dobijemo možemo naći i drugačije rješenje.

ŠIŠLJAGIĆ: Treba napraviti drugi trak južne obilaznice, promijeniti GUP, osigurati sjevernu obilaznicu s lijeve obale Drave, napraviti podzemne garaže. Osigurati realizaciju projekta gradnje ceste u smjeru istok-zapad sjeverno od sadašnje željezničke pruge na rubu grada, te, za što smo već tražili sredstva, osigurati izmještanje željezničkog koridora 5C iz grada. Ako već prolazi gradom, tada napraviti denivelaciju. Također, uz gradnju biciklističkih staza te širenje tramvajske mreže, rasteretit će se promet.

BORAS: Slažem se oko pitanja južne zaobilaznice, kao i izmještanja, odnosno denivilacije trase željezničkog koridora 5C. No, pitam se zbog čega brojni kamioni i dalje prometuju Trpmirovom? Zato što se nitko nije sjetio staviti znak zabrane prometa za vozila teža od 5 tona.

Autori: Mario Mihaljević, Dijana Pavlović, Danijel Đurović/Glas-Slavonije.hr
Foto: toni