Za dvije godine Osijek obilježava 200 godina proglašenja slobodnim i kraljevskim gradom

“Budući da su naši vjerni građani i stanovnici sadašnjih triju komorskih općina Osijeka, koji se nalazi u Virovitičkoj županiji, jednoglasno zamolili Naše veličanstvo poniznim molbama, da se udostojimo ranije gradske općine naše Komore podići na slobodni i kraljevski grad kraljevine te ga primiti iubrojiti među ostale slobodne i kraljevske gradove naše Ugarske kraljevine, milostivo uvažismo premnoge i vrlo korisne Nama mile i drage usluge i zasluge koje su nam iskazali građani i stanovnici spomenutih naših komorskih općina Osijeka”.

Ovo je tekst uvodnog dijela Diplome slobodnog kraljevskog grada Osijeka, od 24. ožujka 1809. godine, kojom austrijski car Franjo I. daje na znanje da je Osijek proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Tekst je s latinskog jezika preveo dr. Stjepan Sršan.

Osijek je slobodnim i kraljevskim gradom proglašen 28. kolovoza 1809. godine. To znači da bi za dvije godine naš grad trebao slaviti značajnu obljetnicu - 200 godina od proglašenja slobodnim kraljevskim gradom. Taj značajni događaj zbio se nedugo nakon što su tri gradske općine Tvrđa, Gornji i Donji grad ujedinjene u jednu cjelinu - grad Osijek, a to se dogodilo 2. prosinca 1786. godine i zato taj dan slavimo kao Dan grada Osijeka. Za prvog gradonačelnika izabran je Hrvat Franjo Blažić, trgovac i stanovnik starogradske jezgre unutar Tvrđave. Nova gradska uprava ujedinjenoga grada smještena je u zgradi Magistrata grada i Tvrđave Osijek, a danas se u toj zgradi nalazi Muzej Slavonije.

Vratimo se povelji, jer povelja, statut, diploma, kako god nazvali dokument, kojim je Osijek proglašen slobodnim kraljevskim gradom, iznimno je važan političko-pravni akt i jedan od najznačajnijih povijesno-pravnih dokumenata grada Osijeka. Ukupno sadrži 25 članaka, a u njezinom prvom i drugom članku regulirana su prvenstveno politička prava i politički status grada i njegovih građana. Međutim, uz prava i zasluge, nekadašnji stanovnici Osijeka za taj su privilegij morali platiti skupu cijenu carskoj Komorskoj blagajni u Beču:

“Građani i stanovnici Osijeka imadu platiti za zemlje, prava i prerogative ukupnu otkupnu svotu 183.723 forinti i 20 krajcara u ime podijeljenih povlastica”, stoji dalje u tekstu povelje.

Kako izgleda povelja možemo vidjeti na fotografiji, a detaljno je opisuje Božo Plevnik u knjizi “Stari Osijek”:

“U sredini povelje nalazi se crtež gradskog grba oko kojega je zlatnim slovima ispisan natpis Sigillum liberae regiae que civitatis Eszekiensis 1809. ili Pečat slobodnog i kraljevskog grada Osijeka 1809. Nad grbom, pod kraljevskim baldahinom nalaze se grbovi Hrvatske, Dalmacije i Ugarske, koje kao da pridržava sa svake strane po jedan anđeo koji svira u trubu. Pod grbom je prikazana alegorija Osijeka gdje kleči i predaje goruće srce Sv. Mihajlu koji stoji pred njom. Čitav taj prizor zajedno s grbom naslikan je krasnim, izvrsno sačuvanim i još danas svježim bojama”.

A što je taj status značio za Osijek i njegovu budućnost zapisao je u katalogu izložbe koja je priređena u povodu 180. obljetnice toga važnost događaja prof. Tihomir Stojčić:

- Status slobodnog kraljevskog grada s kojim je Osijek ušao u period zadnjih 40 godina feudalizma u Hrvatskoj i Austriji, omogućio je brži razvoj naprednijih, kapitalističkih ekonomskih i društvenih odnosa, mada se radi o jednom feudalnom pravnom aktu i feudalnom društvenom statusu grada i njegovih građana. To je omogućilo da grad u novo razdoblje intenzivnog razvoja uđe s dobro organiziranom gradskom upravom, financijski i poslovno osposobljenom vlastitom buržoazijom i radništvom, kojima je predstojala teška konkurentska borba sa stranim kapitalom u drugoj polovini 19. stoljeća.

Iznimno vrijedan dokument zahtijeva hitnu restauraciju

Iako se radi o iznimno vrijednom dokumentu iz bogate kulturno-povijesne baštine grada, Diploma o proglašenju Osijeka slobodnim i kraljevskim gradom danas je u prilično lošem stanju i zahtijeva hitnu restauraciju, jer joj u suprotnom prijeti propadanje, ističe Ante Grubišić, viši kustos u Povijesnom odjelu Muzeja Slavonije.

Osim toga, smatra naš sugovornik, za dvije godine predstoji nam značajna obljetnica, obilježavanje 200 godina slobodnog kraljevskog grada Osijeka, a do tog bi vremena povelju o proglašenju trebalo restaurirati. Na naš komentar da još ima dovoljno vremena za to, kustos Grubišić kaže da nema mnogo vremena, jer restauracija je dugotrajan proces. Pokazao nam je povelju grada Karlovca, kao primjer kako može lijepo izgledati taj dokument.

- Uz restauraciju, trebalo bi napraviti i replike povelje, koje bi gradonačelnik Osijeka darivao važnim gostima i prijateljima grada, smatra kustos Grubišić.

Autorica: Vesna Latinović/Glas-Slavonije.hr