Većina gradova naplaćuje maksimalni porez na potrošnju, 21 grad ga uopće nema

Iako zakon omogućuje gradovima da samostalno odluče o uvođenju poreza na potrošnju, većina ih se i dalje odlučuje za njegovu primjenu po najvišoj stopi od tri posto. Riječ je o porezu koji se naplaćuje na pića u ugostiteljskim objektima, a čini prihod lokalnih proračuna.

Prema podacima Porezne uprave, porez na potrošnju trenutačno ne primjenjuje 21 hrvatski grad. Među njima su i neki veći gradovi poput Zagreba, Osijeka i Velike Gorice, ali i niz manjih sredina. Ove su godine tom se popisu pridružili Vrgorac i Otok, koji su porez u potpunosti ukinuli.

Trend poreznog rasterećenja započeo je još prije nekoliko godina. Sveta Nedelja bila je jedan od prvih gradova koji su se odrekli tog prihoda, a kasnije su isti potez povukli Metković, Bjelovar i Čakovec, uz procijenjeni gubitak od više desetaka tisuća eura godišnje. Unatoč tome, dio gradova odlučio se na suprotan smjer te je nakon privremenih smanjenja vratio stopu na zakonski maksimum.

Razlike među gradovima vidljive su i u visini propisanih stopa. Manji broj gradova primjenjuje porez od jedan ili dva posto, dok se većina zadržala na tri posto. Posebnost je Novalja, jedini grad koji koristi više stopa poreza na potrošnju, a istodobno ima i najniže stope poreza na dohodak u zemlji.

Primjeri poput Samobora, Svete Nedelje i Bjelovara pokazuju da gradovi bez poreza na potrošnju često nastoje biti konkurentni i drugim poreznim politikama. Ipak, praksa je neujednačena, pa se porezna opterećenja u hrvatskim gradovima i dalje značajno razlikuju.


Foto: Osijek031.com/Arhiv