Knjige na dobrom glasu: Europski strip – mali dio bogate GISKO kolekcije

U Europi se strip isprva razvijao većinom pod američkim utjecajem, napose između dvaju svjetskih ratova, razdoblju obilježenom preuzimanjem američkih franšiznih i serijalnih stripova, (npr. francuski časopis Le Journal de Mickey, 1934–40), no tijekom vremena izgradila se autohtona tradicija stripa, pogotovo nakon pokretanja domaćih časopisa. I dok je britanski strip ostao blizak američkoj tradiciji (npr. Dan Dare, Pilot of the Future Franka Hampsona, 1950–67; Modesty Blaise scenarista Petera O’Donnella i crtača Jima Holdawaya, 1963–2002), a od 1980-ih dao je vodeće anglofone scenariste poput Alana Moorea i Warrena Ellisa (Transmetropolitan, s američkim crtačem Darickom Robertsonom, 1997–2002), europski je umjetnički standard stripa postavila francusko-belgijska tradicija (franc. bande dessinée: crtane vrpce), koja se izgradila oko časopisa Le Journal de Spirou (pokrenut 1938) i Le Journal de Tintin (1946–93) te poslije Pilote (1959–89) i alternativni Métal hurlant (1974–87., u američkoj inačici Heavy Metal). Premda također komercijalne naravi, mahom je njegovala autorsku i umjetničku tradiciju.

CORTO MALTESE – HUGO PRATT
Corto Maltese je izmišljeni lik, mornar-pustolov kojeg je stvorio talijanski crtač stripova Hugo Pratt. Corto Maltese, šutljiv kapetan, putovao je početkom 20. stoljeća (1900-1920.). On je "skitnica sa zlatnim srcem", tolerantan i sućutan prema slabijima. Rođen je u Valletti 10. srpnja 1887. kao sin britanskog mornara iz Cornwalla i ciganske vještice s Gibraltara. Kad je u djetinjstvu shvatio da ima prekratku liniju života na dlanu, sâm je urezao dulju, čime je pokazao da sâm bira svoju sudbinu. Iako ne odustaje od nepristranog stava, Corto nagonski podržava oštećene i potlačene. Corto Maltese utjelovljuje autorovu skeptičnost prema nacionalnim, ideološkim i vjerskim podjelama. Corto prijateljuje s ljudima iz svih društvenih slojeva, uključujući ruskog ubojicu Rasputina, britanskog baštinika Tristana Bantama, vudu-svećenicu Zlatoustu i češkog akademika Jeremiju Steinera. Također poznaje i susreće razne povijesne ličnosti, poput Jacka Londona, Ernesta Hemingwaya, Hermanna Hessea, Butcha Cassidyja, ruskog bijelog generala Romana von Ungen-Sternberga i Turčina Enver-Pašu. Njegovi ga znanci jako poštuju, kao npr. Staljin, koji ga je oslobodio od uhićenja kad mu je prijetilo smaknuće na granici Turske i Armenije. Klasik.

SVAGDANJA BORBA – MANU LARCENET
Manu Larcenet je, uz Lewisa Trondheima i Joanna Sfara, najistaknutiji predstavnik revolucionarnog novog vala strip autora koji su učmalom francuskom stripu udahnuli prijeko potreban dašak svježine, uzbudljivosti i aktualnosti. Svagdanja borba, njegovo najznačajnije i najpoznatije djelo, dobitnik Grand Prixa festivala u Angoulemeu, priča je o suvremenom čovjeku u suvremenom svijetu, mladom fotografu koji je upao u životnu i kreativnu krizu. Nezadovoljan svojim radom, opterećen porijeklom i odnosom s roditeljima, te pritisnut sve češćim napadajima tjeskobe, izlaz pronalazi u selidbi u provinciju. Nova okolina i novi ljudi mu donose nove poticaje, ali ubrzo shvaća kako život ipak nije tako jednostavan, jer ljudi se mogu promijeniti, a i nitkovi ponekad mogu imati dušu. Potka ove potresne i dirljive drame o odrastanju, životnim odlukama, ljudskim odnosima i osjećajima je slika suvremene Francuske, njenog društva, politike i povijesti. Svi se ti elementi, u kombinaciji sa izvanrednim crtežom i prekrasnim kolorom, stapaju u jedno izuzetno kompleksno i duboko djelo, no ipak ispričano na iznenađujuće jednostavan i pristupačan način. Jednom riječju; genijalno!

SINOVI EL TOPA – ALEJANDRO JODOROWSKI, JOSE LADRONN
Na sušnom Zapadu El Topo je bio razbojnik koji je, otvorivši svoje srce, postao svetac sposoban činiti velika čuda. S dvije različite žene dobio je dva sina. Kajin prokleti, zlokobna silueta u crnoj koži koja luta pustinjom, zakleo se da će ubiti oca, kojem nikad nije oprostio. Ali ne mogavši zadovoljiti svoju žeđ za osvetom, odlučio se okomiti na svog polubrata Abela. A na ovom Divljem zapadu, punom mistike, oni koji ga putem budu susreli, postat će njegove kolateralne žrtve... Ranih 1970-ih, točno u ponoć tijekom jednog filmskog festivala, čuveni par John Lennon i Yoko Ono prikazao je El Topo Alejandra Jodorowskog. Kritičari i najveće rock-zvijezde tog vremena taj su film odmah počeli hvaliti te je on iznjedrio trend Midnight Movies i postao pravi kult među filmofilima diljem svijeta. Ni danas nije izgubio svoj sjaj i status mitskog djela. Gotovo pola stoljeća poslije Alejandro Jodorowsky odlučio je ispričati ostatak... u stripu. Zahvaljujući virtuoznom stilu Joséa Ladrönna, on nam donosi alegorijski i nadrealistički vestern u kojem je, kao što to često biva kod tog briljantnog čileanskog stvaratelja, žanr u službi dubljih filozofskih i duhovnih promišljanja. Sinovi El Topa slučaj su bez presedana u svijetu stripa i kinematografije te jedinstveno djelo vlastite vrste – koje se može cijeniti neovisno o upućenosti u originalni film – a kreativni intenzitet njegova autora ne prestaje zadivljavati.

MI, MRTVI – DARKO MACAN, IGOR KORDEJ
Crna smrt, koja je sredinom četrnaestog stoljeća poharala Europu, ostavila je taj kontinent napučen živim mrtvacima. Gotovo sedam stoljeća poslije, Manco, princ carstva Inka, jedne od dviju preostalih svjetskih sila, polazi onamo u potragu za izvorom vječne mladosti, potragu koja će ga provesti cijelim svijetom, toliko drukčijim od našega i toliko istim … MI, MRTVI Darka Macana i Igora Kordeja crnohumorna je laka tragedija prekrasno znojnog crteža i blistavih boja. Izvorno je objavljena na francuskom tržištu i dosad je prevedena na više jezika, a možda ju je najbolje sažeo njezin prvi urednik nazvavši je "pravim romanom za ova zabrinuta vremena". S obzirom na kraj, a da ga ne odajemo, iskreno se nadamo i željno iščekujemo nastavak.

BASTIEN VIVES – SESTRA
Ljeto u Bretanji. Trinaestogodišnji Antoine i njegov mlađi brat provode duge praznike u obiteljskoj kući. Na programu je lov na rakove, Pokemoni i kule od pijeska. Ali, iznenadni dolazak šesnaestogodišnje Helene, kćeri obiteljske prijateljice, izmijenit će ratni plan. Susret dvoje mladih ubrzo budi uzbuđenje, želju i zbunjenost… Sestra nije hvalospjev "zelenom raju djetinjih ljubavi" što ga je opjevao Baudelaire. U odnosima mladih ljudi novog doba, na društvenim mrežama i u izazovnim video uradcima na internetu, nema ničeg platonskog, no sve je to još uvijek prožeto određenom nevinošću. Helene preuzima inicijativu, postaje prijatelj, osoba od povjerenja i zaštitnica, ne toliko ljubav, koliko starija sestra, zvijezda, nebesko tijelo čija privlačnost Antoinea nježno odvlači od djetinjstva. Ova intimna priča o ljubavi dvoje tinejdžera će nerijetko biti opisana kao očaravajuća, a u planu je, ponovno, da se ova priča iskoristi kao predložak za igrani film.


Tekst: Dino Radmilović, mag. informatologije