Državni arhiv Osijek: Otvorenje gostujuće izložbe iz Državnog arhiva u Gospiću "Dr. Ante Starčević – Otac Domovine 1823. - 2023."

Slijedom ovogodišnje vrijedne obljetnice 200. godina od rođenja „Oca Domovine“ Ante Starčevića "Dr. Ante Starčević – Otac Domovine 1823. - 2023.", Državni arhiv u Osijeku ugostit će prigodnu izložbu Državnog arhiva u Gospiću. Otvaranje gostujuće izložbe i predstavljanje odabranih publikacija Državnog arhiva u Gospiću u petak 29. rujna 2023. u 12:00 sati, u dvorani DAOS (K. Firingera 1).

---

Iz Uvoda kataloga izložbe:
„ (…) Tragovi djelovanja Ante Starčevića zabilježeni su kroz arhivsko gradivo, objavljena djela, tiskovine, ilustracije, fotografije i grafike koje pripadaju dobu u kojemu je živio i stvarao, 19. stoljeću, vremenu oblikovanja ideje nacionalnih država. Rukopisna i materijalna ostavština Ante Starčevića i danas je razasuta u više arhivskih, knjižničarskih, muzejskih i drugih ustanova. Ova izložba retrospektivno obuhvaća život, djelovanje i odjeke naslijeđa Ante Starčevića služeći se dostupnim izvorima iz gradiva Hrvatskog državnog arhiva, Državnog arhiva u Gospiću, privatne zbirke gosp. Ante Meštrovića, fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja, dostupne knjižnične građe i mrežnih izvora. Ovdje zastupljeni arhivski izvori pronađeni su u više od 40 fondova i zbirki i knjižnoj građi koja obuhvaća desetke primjeraka pohranjenih u knjižničnim fundusima te kao takvi predstavljaju ipak samo autorski odabir.

Kako je i uobičajeno prikazati život od početaka, tako i ovaj pregled počinje pogledom u prostor Like, u vrijeme Starčevićeva rođenja, članova njegove uže obitelji obilježene vojno-krajiškim sustavom. Obiteljsko porijeklo je nedvojbeno oblikovalo mladu osobu, a svjedočanstva o tomu nalazimo u zapisima članova njegove šire obitelji. Djetinjstvo i rano školovanje te poticaj strica mu, svećenika Šime Starčevića, odredili su u bitnome njegov životni put i obrazovanje u Zagrebu i Pešti.

Našavši se svjedokom nastanka narodnih pokreta u Europi, postaje vatrenim pristašom ilirizma i bana Jelačića. Mladenačke radove objavio je 1840-ih u preporodnim publikacijama kao što su Danica, Zora dalmatinska, Neven i drugima. Svoje je filološke vještine prikazao u transkripciji glagoljskog rukopisa, a književni rad u pisanju drama i pjesama.

Ipak je najpoznatiji Starčevićev javni politički rad koji započinje izborom za velikog bilježnika Riječke županije, a nastavlja se dugogodišnjim zastupničkim mandatima u Hrvatskom saboru. Ogledi o političkom djelovanju, govori, interpelacije, rasprave, satire, članci u pravaškim glasilima i objavljene publikacije zastupljeni su u nevelikoj rukopisnoj ostavštini Ante Starčevića koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, u gradivu fondova Sabora, Hrvatske dvorske kancelarije, Predsjedništva Zemaljske vlade, Riječke županije, Namjesničkog vijeća, Kraljevske akademije znanosti, ali i raznim osobnim i obiteljskim fondovima, te brojnim zbirkama koje grafikom i slikom ilustriraju sa Starčevićevim djelovanjem povezan prostor i osobe. Starčevićevo je djelovanje poredano uglavnom kronološkim slijedom, od prvih istupa ispred Riječke skupštine, djelovanja u Saboru do javnih istupa koji će ga utamničiti u dva navrata. Značajna pažnja posvećena je prikazu okolnosti u stranačkom i parlamentarnom prostoru, trajno obilježenom nadmetanjima, suprotstavljanjima opcija i pokušajima iznalaženja najboljeg puta za ostvarenje pozicije hrvatskog naroda u raznim zajednicama. Osnivač Stranke prava i njegovi sljedbenici, osim u slikama, predstavljeni su kroz programatske spise, djelovanje u parlamentarnim okvirima, publicističku i izdavačku djelatnost.

(…)
Ovoj izložbi, ostvarenoj suradnjom dviju arhivskih ustanova, želja je pridružiti se obilježavanju velike obljetnice rođenja Ante Starčevića u kraju iz kojega je potekao i pružiti javnosti pogled u isječke njegova života i djelovanja.“

Autorice:
Katarina Mataija, Ivana Nikšić Šulentić (Državni arhiv u Gospiću)
Diana Mikšić (Hrvatski državni arhiv)