s Galerija Kazamat: Otvorenje izložbe "Žene minorne spekulacije"
Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
uto 06. 12. 2022.
Advent u Vukovar...
Klizanje u Osije...
Kino Urania [1.-...
Advent u Osijeku...
Advent u Belišću...
sri 07. 12. 2022.
Advent u Vukovar...
Klizanje u Osije...
Kino Urania [1.-...
Advent u Osijeku...
Advent u Belišću...
čet 08. 12. 2022.
Advent u Vukovar...
Klizanje u Osije...
Kino Urania [8.-...
Advent u Osijeku...
Advent u Belišću...
pet 09. 12. 2022.
Advent u Vukovar...
Klizanje u Osije...
Kino Urania [8.-...
Advent u Osijeku...
Advent u Belišću...
sub 10. 12. 2022.
Advent u Vukovar...
Klizanje u Osije...
Kino Urania [8.-...
Advent u Osijeku...
Advent u Belišću...
ned 11. 12. 2022.
Advent u Vukovar...
Klizanje u Osije...
Kino Urania [8.-...
Advent u Osijeku...
Advent u Belišću...
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

U Galeriji Kazamat u Osijeku održat će se otvorenje izložbe “Žene minorne spekulacije” u subotu, 26. studenog 2022., s početkom u 19 sati.

Umjetnica: Nicole Hewitt
Suradnički tim: Ivan Slipčević i Vida Guzmić
Kustosica izložbe: Leila Topić

U sklopu izložbe po prvi put bit će predstavljen i projekt u nastajanju pod nazivom Vremeplovke.

O IZLOŽBI:
Skriveno: 
Projekt Žene minorne spekulacije Nicole Hewitt i njezinog umjetničkog tima sastoji se od multimedijske instalacije, izvedbi sa manipulacijom slike i zvuka u realnom vremenu i ek sperimentalnog filma u trajanju od 60 minuta. U središtu radnje je neolitska figurina kroz koju umjetnica različitima medijima poput filma, videa, poezije, zvuka, glazbe, fotografije ili izgovorenih svjedočanstava upisuje mogućnosti spekulacija o konstrukcijama rodnih narativa odnosno interpretacijskim prešućivanjima povijesti žena.

Zašto? Umjetnica pojašnjava da ne postoji jedna nevidljiva, neispričana, ignorirana povijest žena. Postoje mnoge. Žene minorne spekulacije se bavi poviješću koja nema pisanog traga, u koju su upisani razni diskursi a unutar koje se ideja oko tijela i korporalnosti vežu na rod, ženski rod. Također, Nicole Hewitt tumači da se „minorno“ iz naziva projekta prevodi kao manjinsko. Minorna pozicija je ona koja progovara unutar dominantnog narativa, koristi jezik dominantnog subjekta, a pritom ostaje nesuverena. Dominantni narativ u figurine upisuje atribute plodnost i simbole. Time ta figurina nije to što jest, nego joj je data zadaća da predstavlja nešto drugo. Nicole Hewitt figurinu ne promatra kroz reprezentacijsku optiku, da predstavlja nešto, nego da čini nešto. Međutim, umjetnica je svjesna da su i reprezentacija i proces činjenja – spekulacije.

Neolitske figurine, koje se otprilike 6000 godina opiru čvrstoj i zaključenoj interpretaciji njihovih funkcija i važnosti, dragocjeni su nam putokaz kako ni mi, njihovi suvremeni promatrači, ne bi trebali biti zaključani u samo jednu „pripovijest“, samo jednu interpretaciju. Nicole Hewitt je sažela takvu otvorenost identiteta prema fluidnosti i preobrazbama sljedećom rečenicom: „Osvijestila sam da neolitska figurina nije imenica nego glagol – ona je u stalnoj mijeni i opire se dovršavanju vlastite pripovijesti.“

Projekt Žene minorne spekulacije ima formu otvorenog studija. Zamišljeno je da se projekt tijekom svog izložbenog trajanja transformira, nadograđuje i nadopunjuje, novim tekstovima, kompozicijama i slikama poput multimedijskog laboratorija. To se postiže izvedbama uživo u kojima Nicole Hewitt i suradnički tim manipulira zvukom, glazbom, glasom i slikama u realnom vremenu.

Uz projekt Žene minorne spekulacije, po prvi će put biti predstavljen i projekt u nastajanju pod nazivom Vremeplovke, čiji će dio materijala biti snimljen i u Osijeku, u Galeriji Kazamat za vrijeme trajanja ove izložbe.

Izložba je suradnja umjetnice Nicole Hewitt sa sound umjetnikom i snimateljem Ivanom Slipčevićem i novomedijskom umjetnicom Vidom Guzmić.
Kustosica izložbe je Leila Topić.

UMJETNICA
NICOLE HEWITT

Rođena je 1965. u Londonu. Vizualna je umjetnica koja se bavi filmom, videom, instalacijama, performansom i tekstom. Hewitt je diplomirala Fine Art Media na Slade School of Art gdje je obranila i doktorat 2013. s radnjom koja je istraživala odnos između filma, narativa, plesa, povijesti i političke retorike. Hewittini radovi bave se memorijom, mikro povijestima i narativima te njihovim posredovanjem kroz tehnologije prikaza i očuvanja.

Hewitt od 2016. kroz razne iteracije multimedijskog projekta Žene Minorne Spekulacije istražuje neolitske figurine jugoistočne Europe, od Hrvatske preko Dunava pa sve do Crnog mora. Projekt se u spekulativnoj formi bavi memorijom, poviješću, duhovima spekuliranja gdje stvarni i nestvarni objekti materijalne kulture proizvode zbunjenost i halucinacije o javnom sjećanju i tehnologijama memorije, a narativ se plete kroz minorne povijesti, minorne narative, minorne fragmente. Kroz petogodišnji period Hewitt i ekipa stalnih suradnika-ica skupljali su materijale u obliku slike, filma, videa, zvuka i teksta, koji se bave ostacima kao dokaznom materijalu, pejzažom kao svjedokom, isprepletenim biografijama arheologa, njihovih objekata i subjekata istraživanja (figurine, sazviježđa, cement, keramika, glazba, tračevi) koji se pojavljuju unutar vremenskog razmaka od 6000 godina unaprijed i unazad.

Hewitt je od 2017. članica kolektiva Zvukospjevi, suosnivačica je umjetničke organizacije Studio Pangolin. Predaje na Odsjeku za Animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a kao vanjska suradnica predavala je na Department of Visual Cultures, Goldsmiths College od 2009. – 2011. i na The Cass School of Fine Art od 2014. – 2015. London Metropolitan University. Izlagala je u Black box MSU, Galeriji 90/60/90; Museums Quartier Vienna; Nicole Hewitt, Galerija Nova, Zagreb; Urban Festival, Zagreb; Spaport Biennial Banja Luka; Women With Vision, Walker Art Centre, Minneapolis; Insert, Retrospective of Croatian Video Art, MSU, Zagreb; Here Tomorrow, MSU Zagreb / nastupala na Sonic Acts Academy-Amsterdam, MMSU Rijeka; Nevidljiva Savičenta – Savičenta; Perforacije – Zagreb, Izlog suvremenog zvuka, Zagreb. Filmovi su joj prikazivani na međunarodnim festivalima Hiroshima International Festival of Animation, International Documentary Film Festival Amsterdam, Festival of New Film Split, Rencontres Internationales Paris/Berlin/Madrid, International Film Festival Rotterdam, EMAF, New Media Festival Seoul, Mumbai International Film Festival, Montreal International Festival of New Cinema and New Media, etc. Retrospektive filmova, videa i animacija održane su na Holland International Animation Film Festival Utrecht (2007) and ANIMATEKA (2006). Živi i radi u Zagrebu.

KUSTOSICA
LEILA TOPIĆ
Rođena je 1972. u Zagrebu. Diplomirala je Povijest umjetnosti i Komparativnu književnost pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku studija surađivala je kao nezavisna kustosica na brojnim izložbenim projektima poput projekta Sanje Iveković “Tražim broj svoje majke” za Documentu 11, u Kasselu, projektu Sanje Iveković „Nevidljiva skulptura“ u austrijskom Rorbachu, ciklusu izložbi pod nazivom “Neprilagođeni” u koncepciji Tihomira Milovca predstavljenih u Moskvi, Skopju i Berlinu ili u „Pilotu 04“ za zagrebački Muzej suvremene umjetnosti. Organizirala je samostalne izložbe umjetnika poput Renate Poljak, Željka Kipkea, Miroslawa Balke (u suradnji s Brankom Franceschijem), Jasenka Rasola ili Igora Kuduza odnosno grupne izložbe poput „Video galerije“ u javnom prostoru, „Femisfere“ u Poreču, „5+ - izložba nagrađivanih studenata ALU“ u Gliptoteci HAZU-a, „Povratak u budućnost – 40 godina Galerije SC“, u Galeriji Studentskog centra ili „Sustav koordinata - suvremena ruska umjetnost“ (zajedno s Tihomirom Milovcem) u zagrebačkom MSU.

Autorica je brojnih predgovora samostalnim i grupnim izložbama te ko-autorica monografije o Galeriji Studentski centar (zajedno s Darkom Glavanom). Od 2006. radi kao kustosica u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti a od 2008. voditeljica je Zbirke medijske umjetnosti, Zbirke fotografija i Zbirke filma i videa. Od tada je realizirala brojne samostalne i grupne izložbe poput „Stvari drugačije“, „Krivo srastanje“, „5,5 na Richterovoj ljestvici“, „Unutar strukture - dijalog s Ivanom Piceljom“, „Kradljivci vremena“ (s Jasminkom Babić) te brojne samostalne izložbe poput one Zlatana Vehabovića, Renate Poljak, Damira Žižića i Kristijana Kožula, Oliviera Menanteaua, Žarka Vijatovića, Bojana Gagića, Ane Opalić, Rogera Ballena, SofijeSilvije, Javiera Arcea, Olivera Kosacka, Lorena Živkovića Kuljiša, Vide Meić ili Željka Kipkea.

Aktivna je članica i predavačica Centra za ženske studije od 2002. Doktorska je kandidatkinja beogradskog Fakulteta za medije i komunikaciju. Živi i radi u Zagrebu.

SURADNICI
VIDA GUZMIĆ
Rođena je 1986. u Zagrebu, magistrira Nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2012. Polaznica edukacijskog programa Ženskih studija i programa Kustoske platforme 2012/13. Izlaže od 2009. u Hrvatskoj i inozemstvu, rezidentica na V2_Summersessions Test Lab, V2_Institute for unstable media u Rotterdamu 2016 i KulturKontakt Austria u Beču 2017. Polaznica WHW akademije u Zagrebu 2018/19, i Home Workspace programa, Ashkal Alwan, u Beirutu 2019/20. Djeluje kao samostalna umjetnica i u mnogim suradničkim i angažiranim projektima. Od 2012-2018 članica je kolektiva Prostor je taktika (PIT). Organizira i vodi radionice kroz Studio Pangolin, umjetničke organizacije čija je članica od 2013. Dio je nedavno formiranog kolektiva Zvukospjevi (s Nicole Hewitt i Ivanom Slipčevićem). Živi i radi u Zagrebu. Kroz medij videa, animacije, teksta, slike preuzima i/ili oblikuje narative vođene osobnim iskustvom, tuđim ili bliskim. Putem bilježenja rutina, inspiriranih umjetničkim ili neumjetničkim, u kontekstu svakodnevice, propituje ograničenja individualnih, intimnih stanja i djelovanja unutar konstruiranih pojedinačnih i kolektivnih identiteta.

IVAN SLIPČEVIĆ
Ivan Slipčević rođen je u Zagrebu 1979. godine. Diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti, smjer Filmsko i TV snimanje. Predaje na Odsjeku za animirani film i nove medije, ALU, glazbenik u projektu zvukbroda i direktor fotografije na filmovima, umjetničkim projektima i performansima. Od 2016. surađuje s Vidom Guzmić i Nicole Hewitt u projektu Zvukospjevi.


Izložbu podržavaju Grad Osijek i Ministarstvo kulture i medija RH.
RADNO VRIJEME GALERIJE KAZAMAT:
srijeda, četvrtak i petak od 17 do 20 sati
subota i nedjelja od 10 do 13 sati

Izložba ostaje otvorena do 16. prosinca 2022. godine.

Izložbu je moguće pogledati u radnom vremenu galerije ili izvan radnog vremena uz prethodnu najavu.

Ulaz na izložbu je slobodan.


 Stranica prilagođena ispisu