Muzej likovnih umjetnosti Osijek: Završna izložba "Zajednički fotografski narativi"

Muzej likovnih umjetnosti vas poziva na završnu izložbu programske istraživačke platforme Zajednički fotografski narativi, u četvrtak, 3. studenog 2022. u 19:00 sati. Trogodišnji projekt je financiran od strane Zaklade Kultura Nova, dok se osječka izložba ostvaruje uz financiranje Osječko-baranjske županije. Voditeljica projekta u ime Ureda za fotografiju je Sandra Križić Roban, a koordinatorica u ime MLU-a je viša kustosica Valentina Radoš.

Programska platforma Zajednički fotografski narativi kroz tri je godine djelovanja na području moderne i suvremene umjetnosti istraživala medij fotografije i načine kako je fotografija sudjelovala u društvenim promjenama, prikazivala ih i tumačila. S fokusom na fotografiju u privatnim arhivima, kao i u tiskanim medijima, počevši s razdobljem između dva svjetska rata, željeli smo kritički utvrditi okolnosti pojedinih događaja, prepoznati glavne aktere i uspostaviti kriterije evaluacije arhivskog sadržaja. Kritičkim sagledavanjem historiografskih činjenica, aktivno sudjelujemo u stvaranju novih znanja i interpretacija.

Platforma je namijenjena povezivanju raznovrsnih nezavisnih organizacija i institucija na području Republike Hrvatske, kako bi zajedničkim programom i aktivnostima jačali kapacitete i distribuirali rezultate, razbijajući ustaljene hijerarhije među ustanovama u kulturi te utječući na buduća umrežavanja i zajedničke projekte. Tijekom programske djelatnosti platforma u razdoblju od 2020. – 2022. godine, kroz niz radionica, panela, izložbi i predavanja, pokrenuli smo, i nastavljamo, raspravu o ulozi i važnosti fotografije u tiskanim medijima tijekom povijesti sve do danas. Na taj način želimo pozitivno utjecati na produkciju znanja i umjetničkih praksi, kao i na promociju humanističkih i umjetničkih područja kako bi ostvarili pozitivan pomak u odnosu na dosadašnji nedostatak interdisciplinarnih istraživanja medija fotografije.

„Unatoč činjenici što se fotografija na domaćem planu javlja ubrzo nakon njezina otkrića, u nacionalnom, relativno tradicionalno zasnovanom kontekstu nije stekla punopravnu poziciju u odnosu na druge umjetničke medije, a način korištenja u tiskanim izdanjima i znatan utjecaj na društvena događanja i njihovu interpretaciju dosad uglavnom nisu bili istraženi ni predstavljeni javnosti. Na nacionalnom planu fotografija se često smatrala pomoćnim sredstvom u različitim istraživanjima, dok je njezina sposobnost da vizualnim sadržajem pojašnjava određene fenomene i civilizacijska dostignuća (i/ili propuste) polazište okupljanja u projekt Zajednički fotografski narativi. Isti je pokrenut iz potrebe i želje za istraživanjem (te zatim i pisanjem o) povijesti fotografije u Hrvatskoj kroz povijest tiskanih medija u kojima su objavljivani vizualni i tekstualni prilozi o kulturi, industriji, turizmu, urbanizmu i drugim društvenim aspektima.

Fotografija je ključni medij koji pomaže u pojašnjavanju društvenih odnosa i civilizacijskih fenomena. Na temelju takvog uvjerenja, partneri na projektu – Alma Trauber (Gradska galerija Striegl, Sisak), Darko Šimičić (Institut Tomislav Gotovac, Zagreb), Lucija Švob (Kombinat – Riječki kreativni kolektiv, Rijeka), Valentina Radoš (Muzej likovnih umjetnosti, Osijek), Tanja Špoljar (Atelieri Koprivnica) i Tea Hatadi (Gradski muzej Križevci), te nezavisni istraživač Ante Orlović, tijekom protekle tri godine istražili su različite publikacije – dnevne i tjedne lokalne novine, tvorničke novine, specijalizirane časopise, reklamne tvorničke publikacije i razne druge vrste tiskanih izdanja (specijalizirane monografije, turističke vodiče i sl.), promatrajući kako je pomoću fotografije interpretirana svakodnevica, do koje je mjere bila uključena u propagandu i kojim su se vizualnim alatima služili fotografi u sredini koja je tradicionalno “patila” od sindroma lijepih umjetnosti. Kroz ovako postavljen zadatak stekao se uvid u načine kako je fotografija sudjelovala u društvenim promjenama, prikazivala ih i tumačila. Razlike na koje se pritom naišlo velike su, ali ovoga puta naglasak nije bio primarno na estetici, iako je, dakako, i ona važan kriterij koji je uzet u obzir. Više od svega, nastojalo se uočiti do koje mjere fotografija destilira određene društvene prakse, kako prenosi i komentira stvarnost u poslijeratnom razdoblju, osobito u vrijeme sve evidentnijeg propadanja tvornica i odustajanja od socijalističkog modela proizvodnje. Osim toga, odabir fotografija i kolažiranih vizualnih priloga na naslovnicama knjiga, ali i u drugim tiskovinama, iskorišten je kako bi pokazao na koji je način ovaj medij implementiran u grafički dizajn u međuratno vrijeme.

Od svog otkrića, fotografija je smatrana javnim medijem, no tek će u razdoblju između dva svjetska rata nove tiskarske mogućnosti omogućiti reproduciranje većih formata publikacija, pa time i ilustracija u njima te na taj način bolju dostupnost i vidljivost u javnosti. U brojnim medijima – ne samo dnevnim novinama i popularnim časopisima, nego i u specijaliziranim časopisima, katalozima, na naslovnicama knjiga, u publikacijama u kojima se pratio industrijski razvoj, turizam, otkrića s područja kulture i slični sadržaji, uloga fotografije bila je osobito važna. Nerijetko u dogovoru s dizajnerima, fotografija je omogućila promjenu pogleda na svijet, približila je dotad neviđena područja ili oku nevidljive detalje. Korištena je u političke i propagandne svrhe, njome se manipuliralo na razne načine te je posredno utjecala i na razumijevanje povijesnih događaja. Stoga je naša potreba okupljanja i istraživanja objavljene tiskane građe inicirana željom mijenjanja dosadašnjeg znanja o fotografiji te spoznajom o načinima kako je sudjelovala u formiranju društveno-političkih stavova, gradeći pritom ljudsku zajednicu.“ Sandra Križić Roban.

AUTORI/CE ISTRAŽIVANJA I TEKSTOVA:
Tea Hatadi, Gradski muzej Križevci
Sandra Križić Roban, Ured za fotografiju, Zagreb
Ante Orlović, Zadar (nezavisni istraživač / independent researcher)
Valentina Radoš, Muzej likovnih umjetnosti Osijek
Darko Šimičić, Institut Tomislav Gotovac, Zagreb
Tanja Špoljar, Atelieri Koprivnica
Lucija Švob, Kreativni kolektiv Kombinat, Rijeka
Alma Trauber, Gradska galerija Striegl, Sisak
INSERT: Ana Mušćet, Akademija likovnih umjetnosti Zagreb

Završna izložbe projekta Zajednički fotografski narativi može se pogledati u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti u razdoblju od 3. – 25. 11. 2022. te u Gradskoj galeriji Striegl, Sisak od 8. – 31. 12. 2022.