Muzej Slavonije Osijek: Besplatno stručno vodstvo za posjetitelje u izložbi "U redu za ples"

U četvrtak, 9. lipnja 2022. s početkom u 19:00 sati u Muzeju Slavonije održat će se besplatno stručno vodstvo za posjetitelje u izložbi "U redu za ples". Posjetitelje će kroz izložbu provesti autorica Gabrijela Odobašić kustosica odjela Umjetničkog obrta.

---

U Muzeju Slavonije otvorena je izložba „U redu za ples. Zbirka plesnih redova u Muzeju Slavonije“ autorice Gabrijele Odobašić. Izložba posjetitelje približava naizgled jednostavnom, nezamijećenom umjetničkom predmetu nazvanom plesni red.

Definicija plesnog reda određena je funkcijom. Tumači ga se kao galanterijski proizvod namijenjen sudionicima plesne svečanosti, najčešće damama, koji sadrži neophodne informacije o plesu: naziv događaja, vrijeme i mjesto održavanja, organizator i red plesova. Veličinom je manjih dimenzija i pripada grupi predmeta od luksuznog papira (njem. Luxuspapier). U hrvatskom jeziku uobičajen je izraz plesni red. Na njemačkom govornom području upotrebljava se nekoliko izraza koji podrazumijevaju plesni red: Tanzordnung, Ballspende i Damenspende. Plesni red izvorno potječe od izraza Tanzordnung koji označava jednostavnu kartu ili knjižicu s redom plesova. Ballspende ili
Damenspende predstavlja spoj knjižice s redom plesova i odgovarajućeg originalnog privjeska kao modnog dodatka. Sam izraz govori da je namijenjen ženskoj osobi.

Taj oku dopadljiv, pomalo zanemaren predmet umjetničkog obrta smatra se blagom galantnog doba u habsburškoj kulturnoj povijesti. Karakteristični su za područje Habsburške Monarhije tijekom 19. i u prvoj četvrtini 20. stoljeća. Javljaju se na bečkom dvoru pa se smatraju habsburškim izumom koji se nakon održavanja Bečkog kongresa 1814./1815. godine proširio cijelom Europom. Povijest uporabe prvotno se veže uz dvostruku funkciju – zamišljeni su za pohranjivanje i upisivanje pravila o plesu, poput malih notesa, te kao suveniri ili uspomene.

Izdvajanjem iz Zbirke modnog pribora i Zbirke varia nastala je neobična i bogata Zbirka plesnih redova, spomenara i straničnika u Odjelu umjetničkog obrta Muzeja Slavonije. Među njima, brojem je najveća kolekcija plesnih redova. Ona daje kvalitetan pregled razvoja ovih neobičnih umjetničkih galanterija. U cjelini zbirke može se pratiti pregled od najranijih primjera iz prve polovice 19. stoljeća do jednostavnih, plošnih plesnih redova iz 1920-ih i 1930-ih godina. Zbirka je bogato zastupljena „historicističkim draguljima“ iz vremena između 1880. i 1900. godine te plesnim redovima sofisticiranih secesijskih motiva.

Prvi primjeri bile su manje knjižice ili papirnate plesne karte (Tanzkarte) na preklop koje su posjedovali podjednako i žene i muškarci. Obilježje darivanja zadržalo se kod plesnog reda, ali je funkcija upisivanja reda plesova i potpisivanja plesnih partnera postala najvažnijom. Plesni se red pojavio iz ljupke nužnosti. Najstariji poznati plesni redovi datiraju u vrijeme bidermajera. Kako bi se izbjegao nesporazum oko poziva na ples, partner se morao na vrijeme upisati u plesni red i tako „rezervirati“ svoj ples. Za upis je služila mala olovka koju je plesni partner ili imao uz sebe ili je bila pričvršćena uz knjižicu. Na plesnim redovima namijenjenim damama nalazila se alkica kojom se predmet vješao za pojas haljine. Plesna večer u osnovi je bila podijeljena u dva dijela – prije i nakon stanke. Takav raspored pratio je otisnuti plesni red. Plesovi su morali biti jasno utvrđeni, a uz svaki ples ostavljena je prazna linija za upis imena.

Ovisno o naručitelju, aranžmani plesnog reda bili su opsegom od jednog lista do formata knjižice. Od sredine 19. stoljeća plesni red postaje galanterijski proizvod i obvezatni ženski modni dodatak za ples.

Vrhunac u vješto osmišljenim i umjetnički oblikovanim predmetima ostvaren je u Beču između 1880. i 1900. godine kada plesni redovi postaju vrijedni minijaturni ručni radovi specijaliziranih obrta.

Remek-djela u izradi modela stvarao je bečki proizvođač August Klein, a u Budimpešti József Morzsányi. Izrađuju se od finog materijala u raznovrsnim i maštovitim oblicima. Izgled plesnog reda ovisio je o financijskoj moći organizatora ili o njegovoj vještini privlačenja donatora koji bi se tako reklamirali. Tako je plesni red doživio razvoj od „obične“ knjižice do prestižnog suvenira i minijaturne rukotvorine. Na kraju 19. stoljeća svrha plesnog reda proširila se s funkcionalne uporabe na predstavljanje i promidžbu organizatora.

Plesni redovi primjenjuju se i početkom 20. stoljeća sve do Prvoga svjetskog rata, ali ih pod utjecajem secesijskog stila odlikuje nova estetska vrijednost. Naglasak se stavlja na jednostavan dizajn i plošnost pa secesijski plesni redovi djeluju elegantno i sofisticirano, za razliku od prethodnih historicističkih plesnih redova, materijalom bogatih i oblikovno maštovitih (gotovo kičastih). Nakon Prvoga svjetskog rata ponovno se organiziraju plesne večeri, ali djelomično izostaje podjela plesnih redova. Koriste se
usputno na pojedinim plesovima i predstavljaju tek blijedu sliku svojih dragocjenih prethodnika.

Zlatno doba završilo je prije Prvoga svjetskog rata.

Kako plesni redovi svjedoče o građanskom načinu života druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća, tako je izložba proširena i obogaćena građanskom plesnom, večernjom odjećom te modnim dodatcima tog vremena. S obzirom na to da su većinom prikupljeni u lokalnoj zajednici, važni su za usporedbu umjetničkih dosega i naručiteljske moći pojedinaca i društva općenito, a u lokalnoj, osječkoj sredini kao dragocjeni trag u otkrivanju kulturne povijesti grada. Posebnost izložbi daju fotografije Osječana i Osječanki u plesnoj i pokladnoj odjeći, ženski portreti, prikazi zgrada u kojima su bile plesne dvorane te sitni tisak s pozivnicama i obavijestima o održavanju plesne večeri.

U sklopu izložbe organiziramo tematske edukativne aktivnosti poput predavanja ili radionica za djecu i odrasle.

Izložbu prate katalog i tematske legende na hrvatskom i engleskom jeziku, a može se razgledati do prosinca 2022. godine, od utorka do subote u vremenu od 10:00 do 18:00 sati