FFOS: EstLab tribina: "Što nam govori Krležina »EVROPA DANAS« (1935/2022)?"

Tribina u organizaciji EstLab-a i FUZ&JA programa popularizacije znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku naziva "Što nam govori Krležina »EVROPA DANAS« (1935/2022)?" održat će se u Maloj vijećnici Filozofskog fakulteta (soba 39, I kat) u utorak, 24. svibnja 2022. godine u 18 sati. Na tribini sudjeluju: filozof i sociolog Tonči Valentić, s Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, te profesori s Filozofskog fakulteta u Osijeku: pjesnik i teoretik Goran Rem, teatrolog Ivan Trojan, te filozof Marijan Krivak.

Što je nama današnjima, Evropa? Ili, možda jasnije, što nam je EUROPA? Osim ideologijske konstrukcije o istoj – a kojom caruju svepremreženi mediji – je li od Evrope/Europe još preostalo nekog »životnog svijeta«?

Jednako kao o Europi danas, pitamo se i što je preostalo od Krležine »Evrope danas«? I… tko je uopće »KRLEŽA«… za nas? Znamo li s njime uspostaviti dijalog, to jest razgovor, a ne znanstveno-akribijsku komunikaciju? Esej Miroslava Krleže »Evropa danas« iz 1935., samo je schlagwort za razgovor o ovome, ne samo hrvatskom (?) i europskom negoli i svjetskom književniku.

»Evropa putuje u gvozdenom, oklopljenom tenku, službeno uvjerena o svom božanskom porijeklu… nikako ne sumnja u svoje nadzemaljske dividende, u svoje bogom blagoslovljene mitraljeze… beskrajan (je) niz takvih Evropa, te nam je jednu Zeus oteo kao bivol, a drugu nam gazi kapitalizam kao pobješnjeli nosorog… ako su Kant i Hitler samo pojave koje traju bez početka u beskrajnom nizu varijacija…« (M. Krleža, »Evropa danas«, 1935.)

Krleža te stravične i najstravičnije 1933. piše Europu danas. Ovaj »esej ne dopušta da tadašnje-današnja ili vremenski ili prostorno ikoja Europa ne zatvori ni jedan snažan gest osvješćenja strasnog negativiteta koji njome hara, a jer navodno ima podrazumijevajućih znanstvenih, kulturnih, filozofskih ili egzistencijsko-ekonomskih prednosti. Uvidno-uvodnim subjektom pa prvosobno monološki, potom dijaloški Krleža Europom osvjetljava njezin zahuktali mrak.« I da… ne samo onako BTW, pitamo se i je li trenutak da demistificiramo Krležino »Osječko predavanje?«; Jesu li se »Krleža i Osijek… mrzili… javno!(?)«

Eto nam schlagworta za razgovor! U sesiji »Dijalogos« EstLaba razgovaramo o mogućem vječnom aktualitetu, ili pak »virtualnoj aktualizaciji« ovih misli za nas u današnjoj EUropi. Je li Krleža proročki nagovijestio našu suvremenost? Da li je on doista, posebice svojim novelističkim, teatarskim i romanesknim opusom »suvremenik Evrope«? Je li Krleža i u svjetskim razmjerima značajan?

Nadalje, pitamo se i o tomu što najznačajniji filozofi misle o Europi. O njezinoj… IDEJI? Edmund Husserl detektira »ideju Europe« (1936) kao umne zajednice. On drži da je kriza duhovnih znanosti proizvela i istovrsni gubitak »istinski ljudskosti« i svrhu postojanja Europe kao »tvorevine povijesnog ljudstva«. Jesu li nam, pak, Jacques Derrida i Jürgen Habermas pomogli u detekciji toga što doista jest Europa? Što to znači da je »ideja Europe« izmakla iz naručja »narodâ i prešla u tijela dvojbene demokratske legitimacije, poput Europskog Vijeća«? Kako shvaćamo Europu i SAD na »simboličkoj razini«? Konačno, možemo li danas uopće razumjeti tezu da je Evropa/Europa filozofska IDEJA?

O svim ovim temama razgovaramo – u utorak, 24. svibnja 2022. – s našim gostom, filozofom i sociologom Tončijem Valentićem s Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu, te s profesorima s Filozofskog fakulteta u Osijeku: pjesnikom i teoretikom, Goranom Remom, teatrologom Ivanom Trojanom, kao i filozofom Marijanom Krivakom.

Gostujući izlagač na tribini Tonči Valentić docent je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije Sociologija kulture, Komunikacijske teorije, Semiotika mode i Kulturna antropologija. Doktorirao je sociologiju na Sveučilištu u Ljubljani. Redovito surađuje u raznim hrvatskim i inozemnim kulturnim časopisima, kao autor i prevoditelj. Objavio je petstotinjak tekstova i četiri knjige: Mnogostruke moderne (2006), Camera Abscondita: Eseji o ontologiji fotografije (2013), Arhipelag suvremene filozofije (2018) i Media Construction of Balkanism (2021).