FFOS: Razgovor s temom "Od Traktata do jezičnih igara: "Slučaj Wittgenstein"

Razgovor s temom "Od Traktata do jezičnih igara: »Slučaj Wittgenstein« – gost prof. dr. sc. Kristijan Krkač, kojim će prigodno obilježiti 100. godišnjicu objave njemačko-engleskog izdanja Tractatusa logico-philosophicusa Ludwiga Wittgensteina. Razgovor će se održati u Maloj vijećnici Filozofskog fakulteta (soba 39, I kat), u utorak, 15. ožujka 2022. godine s početkom u 18 sati. U razgovoru s gostom Kristijanom Krkačem, profesorom filozofije sa Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment i čovjekom koji je dobar dio svog života odvojio upravo za proučavanje Ludwiga Wittgensteina, sudjeluju Marijan Krivak i Boris Bosančić.

O Tractatusu logico-philosophicusu i Filozofskim istraživanjima austrijskog filozofa Ludwiga Wittgensteina razgovaramo s prof. dr. sc. Kristijanom Krkačem, profesorom filozofije sa Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment, čovjekom koji je dobar dio svog života odvojio upravo za proučavanje Ludwiga Wittgensteina. Uključuje to knjige, članke, javne nastupe… Ima li Wittgenstein, danas, važnost za tzv. »filozofiju znanosti«? Ili je on, zapravo, nositelj onog poetsko-umjetničkog nadahnuća koji nam otkriva najveće blago našeg bitka – jezik!?

O Tractatusu logico-philosophicusu… Početak je to jedne od najuzbudljivijih epizoda u povijesti filozofije (i ne samo) 20. stoljeća. Tekst nastajao u rovovima I. svjetskog rata, a svjetlo dana – u dvojezičnom, englesko/njemačkom izdanju – ugledao prije točno stotinu godina, danas je kultnog statusa. Zbog čega nam je (i) danas važan Tractatus logico-philosophicus? Po čemu ovaj, jedva 100 kartica dugačak zapis ulazi u povijest tzv. »Zapadne« filozofije, ali i kulturne baštine? Zbog svoje originalnosti, ali i po svojoj nesumnjivoj genijalnosti. Naime, pisan je bez ikakve znanstveno-verifikacijske akribije, nema u njemu fusnota i referiranja na filozofe i tzv. »povijest filozofije«…

Deset godina nakon ovog spisa nije prozborio niti ispisao ništa u/o filozofiji. Rekli bi, s pravom. Jer, Ludwig Wittgenstein bio je u krivu ako je mislio logikom i slikom opisati svijet. Tek posthumno nam, u punom obujmu, dostupna Filozofska istraživanja razotkrit će ovu donkihotovsku avanturu. Svijet se, zapravo, sastoji od obiteljskih sličnosti, pravila govora, Lebensforma i, last but least, »jezičnih igara«. Radi se o – kulturi. O njezinoj semiotici…