FFOS: Otvoreni četvrtak - "Uspješna ili neuspješna? Povijest jugoslavenske diplomacije"

U četvrtak, 10. veljače 2022., s početkom u 18 sati u sklopu 10. ciklusa Otvorenog četvrtka prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina održat će predavanje pod nazivom „Uspješna ili neuspješna? Povijest jugoslavenske diplomacije“. Predavanje će biti na Filozofskom fakultetu Osijek u Svečanoj dvorani (soba 60, 2. kat).

Mole sve koji planiraju doći da se pridržavaju aktualnih epidemioloških mjera te nose masku. Pri ulasku na fakultet bit će potrebno predočiti COVID-potvrdu. Predavanje je otvoreno za javnost, ali broj posjetitelja ograničen je na 95, stoga se mole svi zainteresirani da dođu nešto ranije kako bi mogli prisustvovati predavanju. Predavanje će se prenositi i preko YouTube-kanala Otvorenog četvrtka, pri čemu će biti omogućeno sudjelovanje u raspravi putem chata. Također, nakon predavanja snimka će biti dostupna na našem YouTube-kanalu.

O predavanju:
Kada je 1948. Vladimir Nazor, u jeku sukoba Josipa Broza Tita i Informbiroa 1948., napisao pjesmu „Osamljeni dub“ (koja za života nije objavljena), opisao je ono što je u alegoriji „Ježeva kućica“ za sve generacije slikovito oslikao i Branko Ćopić. Bio je to trenutak kada je FNRJ bila posve sama, okružena isključivo sovjetskim saveznicama ili satelitima, kada je s dvije zapadne države imala otvorena granična pitanja. Odluka da se zemlja najsličnija Sovjetskom Savezu odmetne, da država u čijem je velikom dijelu Rusija bila popularna, Staljin heroj, propaganda godinama protuzapadna potraži vlastiti put, bila je šokantna za cijeli svijet. I dalje socijalistička, FNRJ je bila nešto posve novo u međunarodnim odnosima. „I mi smo izašli na svjetsku pozornicu. Doduše, s malom materijalnom ulogom, ali onih nekoliko nenabubanih, originalnih rečenica koje režiserima svjetske drame otmemo da iskažemo, ipak odjekuju, makar koliko nas stišavali. Mi smo stvarno istupili u svijet – izvan malog balkanskog i nešto šireg kruga u Evropi, i naše su oči širom otvorene“, pisao je 1953. Milovan Đilas. Sve do kraja Hladnog rata i do kraja jugoslavenske federacije posebnost je ostala trajna.

Diplomacija FNRJ-a/SFRJ-a bila je vjerojatno jedna od najuspješnijih politika Titove Jugoslavije, koja je, uz male kompromise i određene poteze koji su se mogli opisati promašenima (DDR, Izrael), vodila sustavnu, koordiniranu, osmišljenu i, na kraju, razmjerno uspješnu politiku.

Zemlja je postala vodeća u Pokretu nesvrstanih, koji sama stvara, što joj omogućava veliku glasačku mašineriju u Ujedinjenim narodima, osigurava tržište, ali i utjecaj u drugim državama, u komunikaciji sa Zapadom i Istokom. Od države koja je 1948. ostala sama Jugoslavija je postupno normalizirala odnose sa svima: od Kine i SSSR-a do sporazuma sa zapadnim državama. Najočitiji izuzetak bile su susjedne države, poput Bugarske ili Albanije.

Uspješna je, zapravo, diplomatska mreža bila i na samom kraju postojanja države, što je bio još jedan pokazatelj kako je diplomacija velikim dijelom podređena unutarnjopolitičkim odnosima. Kandidatura za članstvo u EEZ-u, široka politika saveza, vrijednosti za koje se zalaže, sve je to bilo nevažno ili nedovoljno da bi se izbjegao sukob, spriječilo stradanje ljudi.

U predavanju će biti naglašene prijelomne točke jugoslavenske diplomacije, kako je hladnoratovski kontekst, dekolonizacija, odredio njezino kretanje i kako je trajno ostala prilagodljiva i pragmatična. Predavač će pokušati pokazati gdje su danas vanjske politike zemalja sljednica i kakva bi mogla biti vanjska politika malih zemalja.

O predavaču:
Tvrtko Jakovina redoviti je profesor svjetske povijesti 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Pohađao je i University of Kansas, bio Fulbright Visiting Researcher na Georgetown Universityu u Washingtonu, usavršavao se na Boston Collegeu. Magistrirao je na Katholieke Universiteit Leuven u Belgiji. Bio je visiting fellow na London School of Economics. Višegodišnji je gost predavač na Istituto per l'Europa Centro-Orientale e Balcanica Sveučilišta u Bologni, a predavao je i na Sveučilištu u Splitu te na više doktorskih programa. Autor je knjiga Socijalizam na američkoj pšenici (2002.), Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Države 1945-1955 (2003.), Treća strana Hladnog rata (2011.), Trenuci katarze.

Prijelomni događaji XX. stoljeća (2013.). Autor je niza članaka o vanjskoj politici Titove Jugoslavije te hrvatskoj i jugoslavenskoj povijesti 20. stoljeća. Knjige su mu nagrađivane državnim nagradama 2004. i 2014., dobitnik je nagrade Kiklop (2013.) i Nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika.