s Filozofski fakultet Osijek: Tribina povodom Međunarodnog dana tolerancije
Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
sri 08. 12. 2021.
Advent u Belišću...
Advent u Orahovi...
Advent u Valpovu...
Plesni klub &quo...
Udruga studenata...
čet 09. 12. 2021.
Advent u Belišću...
Advent u Orahovi...
Advent u Valpovu...
Plesni klub &quo...
Udruga studenata...
pet 10. 12. 2021.
Advent u Belišću...
Advent u Orahovi...
Advent u Valpovu...
Plesni klub &quo...
Udruga studenata...
sub 11. 12. 2021.
Advent u Belišću...
Advent u Orahovi...
Advent u Valpovu...
Plesni klub &quo...
Udruga studenata...
ned 12. 12. 2021.
Advent u Belišću...
Advent u Orahovi...
Advent u Valpovu...
Plesni klub &quo...
Udruga studenata...
pon 13. 12. 2021.
Advent u Belišću...
Advent u Orahovi...
Advent u Valpovu...
Plesni klub &quo...
Udruga studenata...
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Jeste li znali da je 1995., prema Deklaraciji o načelima tolerancije UNESCO-a, Opća skupština Ujedinjenih naroda definirala toleranciju ne samo kao moralnu dužnost već i kao pravnu i političku obvezu za pojedinca, društvene skupine i države? Tako su od 1996. sve članice UN-a pozvane da svake godine 16. studenoga obilježavaju dan poštovanja i uvažavanja drugačijih – Međunarodni dan tolerancije.

Povodom tog dana, pozivamo vas na tribinu Otvorenog uma – fakultet jednakih različitosti, koja će se održati u utorak, 16. studenog 2021., u 11:55 sati u Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta. Program se održava u sklopu Tjedna filozofije!

Sudionici tribine:
izv. prof. dr. sc. Ana Kurtović
izv. prof. dr. sc. Željko Pavić
Nikica Torbica, DKolektiv – organizacija za društveni razvoj
Ivana Šojat, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Grada Osijeka

Moderatorica: Sara Grbešić

O toleranciji kažu:

Ukratko se predstavljam kao profesor povijesti, youth worker i aktivist. Moj me je kompleksni identitet - koji obuhvaća i pripadnost nacionalnoj manjini - već od nižih razreda osnovne škole naučio što su to diskriminacija i nasilje te kakav utjecaj one može imati na osobe koje ih iskuse. Stoga ne čudi da sam svoj profesionalni život usmjerio borbi za ljudska prava i promicanju demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva koje se bori protiv takvih pojava u društvu. Danas sam voditelj Društvenog ateljea - prostora koji upravo kroz aktivno građanstvo želi stvoriti jednu sigurnu i inkluzivnu zajednicu.

Za mene tolerancija nije samo pasivna - one nije tu samo da trpi. Za mene tolerancija ima i aktivno značenje - u vidu uvažavanja različitosti. Ne gradimo samo zajednicu koja različitosti tretira kroz status qou, nego koja ih doista poznaje i promišlja kako ih ugraditi u jedan širi identitet zajednice, zajednice u kojoj se svi osjećaju sigurni i u kojoj osobe slobodno izražavaju te svoje različitosti dok god one ne ugrožavaju druge. Kao i sve velike ideje - i ovu je lakše proklamirati, nego živjeti. No, bitno je o njoj promišljati i na njoj ustrajati
. Nikica Torbica

Ivana Šojat, rockerica, darkerica, grliteljica i zaštitnica stabala, pasa, nejakih, svih živih, pasionirana čitateljica crnih kronika i analitičarka psihoza rodila se u Osijeku, u najluđem i najkraćem mjesecu, 1971. Premda je u književnost koraknula poezijom, do sad je objavila šest romana, dva romana za mlade, pet zbirki poezije, tri zbirke kratkih priča, zbirku eseja i dvije slikovnice za djecu. Valjda u želji da o svijetu dozna što je moguće više, sudjelovala je u ratu, glačala rublje za druge, bila sudski tumač u Belgiji, vozila se u tenku, naučila jahati konje, penjala se po brdima, učila mačevanje, vrtlarenje, veslanje, pecanje, kopala po arhivima, družila se s travarima, biciklom zalazila u ritove, pjevala u rock-grupama, ali i opernom zboru HNK u Osijeku.

U opusu ima i 67 prevedenih knjiga. S francuskoga i engleskoga jezika. Trenutno živi, radi i širi granice spoznaje.

Ovoj „opuštenoj“ varijanti biografije svakako bih pridodala vrlo važnu nit koja se tematski provlači kroza sva moja književna djela: svi junaci mojih novela i romana uvijek progovaraju iz manjinskog rakursa, uvijek su to poniženi, povrijeđeni, duševno ranjeni.

Čak i kad pišem o takozvanim „velikim temama“ o njima govorim kroz naraciju „malih“ koje je povijest okrznula. Uz povijesne teme, moja najveća preokupacija svakako su obiteljski odnosi, odnosno obiteljsko, verbalno, psihičko ili fizičko nasilje i posljedice tog nasilja na mikrokozmose od kojih je stvarnosno sazdan ovaj „veliki“ svijet.
Temeljni poriv mi je rušenje predrasuda najčešće proizašlih iz tradicijom „naučenih“ animoziteta, iz straha od svega što slabo poznajemo, ili nimalo ne poznajemo, iz oholosti stava kako je okvir vlastitog svjetonazora jedini ispravan i prihvatljiv
. Ivana Šojat

Tolerancija je negativna vrlina, sposobnost da prihvatimo legitimnost postojanja onoga što nam se ne sviđa, pa čak i onoga što mrzimo. U svakom slučaju, tolerancija nas ne obvezuje da mijenjamo mišljenje o onome što nam se ne sviđa, odnosno nije napad na našu slobodu mišljenja i savjesti. Tolerancija čak nužno i ne znači pokušati razumjeti drukčije vrijednosti i načine života, iako je to svakako poželjno za sposobnost razvijanja tolerancije.

Radim istraživanja u području slobode religije, a to je upravo područje u kojemu se netolerancija vrlo često pretvarala u vjerske sukobe i ratove. Zanima me kako izgraditi toleranciju u području u kojemu i samo postojanje drugoga može predstavljati simboličku prijetnju koja rađa netoleranciju i sukobe. Nadalje, u današnjim neizbježno multikulturnim društvima neizbježno je promišljati pitanje tolerancije ako želimo osigurat poštovanje demokratskih normi i život u društvima bez razornih sukoba. Mene osobno intrigira kako to da netolerancija postoji tako često, unatoč tome što norma tolerancije proizlazi iz načela liberalno-demokratskog poretka, a ova su načela upravo ono što bi trebala izabrati svaka razumna osoba
. Željko Pavić

Moje područje interesa je klinička psihologija, pa mi je tema tolerancije bliska u tom kontekstu. Pitanja stigmatizacije i negativnih stavova prema pripadnicima ranjivih skupina, osobito osobama sa psihičkim smetnjama, ali i osobama s invaliditetom u širem smislu. U novije vrijeme, interesantne su mi i teme odnosa negativnih stavova i same dobrobiti pojedinca, odnosno negativni učinci netolerancije, negativnih stavova, stigmatizacije na osobe na koje se ti stavovi odnose, ali i na osobe koje imaju takve stavove.
Za mene tolerancija prvenstveno uključuje jednu otvorenost uma, ljubav prema različitosti i prepoznavanje činjenice da u samoj različitosti među ljudima leži velika vrijednost. Tolerancija je za mene neodvojiva od empatije, humanosti, uljudnosti i zapravo svih tekovina suvremenog civiliziranog društva
. Ana Kurtović





 Stranica prilagođena ispisu




Bolesti kardiovaskul...
Na prodaju mužjak dobe...
Odgajivačnica BLACK PE...
U ponudi dve crne zenk...

Moj profil

Korisničko ime:
Lozinka:


Zaboravljena lozinka
Novi korisnik!

Posjetitelji

Ukupno online:124

Registrirani online (): Nitko