Muzej likovnih umjetnosti Osijek: Stručno vodstvo kroz postav izložbe budimskog slikara Matije Žeravića (1702. – 1771.)

U četvrtak. 29. srpnja 2021., kustos Ivan Roth održat će stručno vodstvo kroz postav izložbe budimskog slikara Matije Žeravića (1702 – 1771). Vodstvo će započeti u 19 sati, a ulaz je slobodan za sve zainteresirane.

Izložba je prenesena iz Gradskog muzeja Subotica s kojim Muzej likovnih umjetnosti duži niz godina bilježi vrlo ugodnu suradnju u razmjeni izložbenog programa. Autorica izložbe je Zsuzsanna Korhecz Papp, restauratorica i muzejska savjetnica Gradskog muzeja Subotica, čiji je dugogodišnji rad na istraživanju lika i djela Matije Žeravića rezultirao izložbom kojom su, po prvi puta, objedinjeni i prezentirani život i djelo ovog kasnobaroknog slikara hrvatskog porijekla s budimskom adresom.

Djelovanje Matije Žeravića obilježilo je slikarstvo kasnoga baroka franjevačke provincije sv. Ivana Kapistrana. Rođen je u Budimu, gdje provodi cijeli život, u obitelji oca Hrvata (kravat), po struci krojača, Grgura Žeravića. Dio Budima u kojem su živjeli (Wasserstadt / Vizivaros), bio je dominantno naseljen slavenskim stanovništvom pod dušobrižništvom bosanskih franjevaca, lokalno zvanih Illyri. Matija Žeravić je za njihovu crkvu Rana sv. Franje i naslikao jednu oltarnu palu, a koliko je lokalno bio cijenjen svjedoči i njegov grob u istoj crkvi s hvalospjevnim epitafom. Njegovu vrlo produktivnu djelatnost autorica izložbe konačno okuplja na jednome mjestu; njime se u struci uopće malo tko bavio, a ukoliko i jest slabe su bile mogućnosti pronalaska paralela i objedinjavanja opusa. Razlog tomu je, prije svega, raspršenost njegovih djela u Mađarskoj, Baranji, Slavoniji i Vojvodini te činjenica da je znatan dio njegova opusa nije sačuvan. Kao mladi slikar prvo radi u suradnji s drugim majstorima, u prvom redu sa Sebastianom Stettnerom i Ignatiusom Gultzom, potom Johannesom Alberthauserom, Casparom Landtrachtingerom i Janom Fridrichom Schulzom.
Izložbom u osječkom muzeju prezentirano je desetak Žeravićevih djela štafelajnog slikarstva iz Osijeka, Sombora, Livna, Dunaföldvára i Budimpešte kojima su pridruženi prikazi njegovih zidnih oslika kaštela Ráday u Pécelu i crkvi bosanskih franjevaca u Budimpešti. Dodatni doprinos poznavanju Žeravićeva opusa dao je i segment o restauraciji pojedinih slika koju je osobno uradila upravo autorica izložbe Zsuzsanna Korhecz Papp.