Tržnica Osijek: Zeleni četvrtak - Zeleni zimski poglavica
28.11.2018. 8:48
Zeleni četvrtak, 29. studenog 2018. godine na osječkim tržnicama.
Podrijetlom je iz drevne Perzije, pa ga još ponegdje zovu perzijskim povrćem. Od tamo je stoljećima putovao i osvajao svijet: najprije u 6. stoljeću Indiju, pa preko Nepala u 7. stoljeću Kinu, malo poznatim i opasnim putovima potom je stigao u sjevernu Afriku. Saraceni su ga u 9. stoljeću donijeli na Siciliju, pa je od 12. do 14. stoljeća osvajao Španjolsku, Njemačku, Francusku, Englesku i ostale dijelove Europe.
Čuveni arapski ljekarnici slavili su ga kao prvog i najboljeg od zelenog povrća ("poglavicom" zelenolisnog bilja). Obožavala ga je Katarina Medici- francuska kraljica rodom iz Firence - i smatrala ga je najboljim firentinskim povrćem. Medijsku mu je salvu donio mornar Popay, a nama je ovoga Zelenog četvrtka donio toplinu i opravdao našu omiljenu – (eko) zelenu boju.
Špinat – svjež, zelen i domaći, na pragu prave zime i studeni prava je super hrana. Sadrži malo kalorija, obiluje proteinima, a nutricionisti ističu kako je vrlo dobar izvor čak 15 različitih vitamina i minerala neophodnih našem organizmu. Sadrži vitamine A, K, B6, B2, E, željezo, magnezij, kalij, fosfor, te važne bioaktivne komponente kao što su primjerice folati, alfa lipoična kiselina (regulira šećer u krvi), beta-karoten i klorofil (snažni antioksidansi).
Špinat je jeftina namirnica, jednostavna za pripremanje, a smatra se hranom za kosti, kožu, kosu. Istraživanja pokazuju da je izvrstan izbor i pomoć - " hrane kao lijeka" kod dijabetičara. Zahvaljujući visokom sadržaju magnezija koristan je kod problema s visokim krvnim tlakom i srčane aritmije, za pravilan rad metabolizma, kod upala mišića. Vitamin K čini ga korisnim za zdravlje kostiju, a antioksidansi i vitamini skupine B (vitamin E, beta karoten, klorofil) čine ga čuvarem vitalnosti i snažnog imuniteta.
Špinat se može jesti sirov ili termički obrađen. U sirovom obliku (primjerice kao salata od mladog špinata ili sok od špinata) preporučuje se kada je bitno iskoristiti što više beta-karotena, dok je za zdravlje kostiju bolji kuhan budući da se kuhanjem smanjuje razina oksalne kiseline koja sprječava učinkovitu iskoristivost kalcija.
Podrijetlom je iz drevne Perzije, pa ga još ponegdje zovu perzijskim povrćem. Od tamo je stoljećima putovao i osvajao svijet: najprije u 6. stoljeću Indiju, pa preko Nepala u 7. stoljeću Kinu, malo poznatim i opasnim putovima potom je stigao u sjevernu Afriku. Saraceni su ga u 9. stoljeću donijeli na Siciliju, pa je od 12. do 14. stoljeća osvajao Španjolsku, Njemačku, Francusku, Englesku i ostale dijelove Europe.
Čuveni arapski ljekarnici slavili su ga kao prvog i najboljeg od zelenog povrća ("poglavicom" zelenolisnog bilja). Obožavala ga je Katarina Medici- francuska kraljica rodom iz Firence - i smatrala ga je najboljim firentinskim povrćem. Medijsku mu je salvu donio mornar Popay, a nama je ovoga Zelenog četvrtka donio toplinu i opravdao našu omiljenu – (eko) zelenu boju.
Špinat – svjež, zelen i domaći, na pragu prave zime i studeni prava je super hrana. Sadrži malo kalorija, obiluje proteinima, a nutricionisti ističu kako je vrlo dobar izvor čak 15 različitih vitamina i minerala neophodnih našem organizmu. Sadrži vitamine A, K, B6, B2, E, željezo, magnezij, kalij, fosfor, te važne bioaktivne komponente kao što su primjerice folati, alfa lipoična kiselina (regulira šećer u krvi), beta-karoten i klorofil (snažni antioksidansi).
Špinat je jeftina namirnica, jednostavna za pripremanje, a smatra se hranom za kosti, kožu, kosu. Istraživanja pokazuju da je izvrstan izbor i pomoć - " hrane kao lijeka" kod dijabetičara. Zahvaljujući visokom sadržaju magnezija koristan je kod problema s visokim krvnim tlakom i srčane aritmije, za pravilan rad metabolizma, kod upala mišića. Vitamin K čini ga korisnim za zdravlje kostiju, a antioksidansi i vitamini skupine B (vitamin E, beta karoten, klorofil) čine ga čuvarem vitalnosti i snažnog imuniteta.
Špinat se može jesti sirov ili termički obrađen. U sirovom obliku (primjerice kao salata od mladog špinata ili sok od špinata) preporučuje se kada je bitno iskoristiti što više beta-karotena, dok je za zdravlje kostiju bolji kuhan budući da se kuhanjem smanjuje razina oksalne kiseline koja sprječava učinkovitu iskoristivost kalcija.
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (0)