Državni arhiv u Osijeku: Predavanje i rasprava "Gospodarstvo Valpovačkog vlastelinstva 1748. godine"

U srijedu, 29. kolovoza 2018. godine s početkom u 19:00 sati u Državnom arhivu u Osijeku održat će se predavanje i rasprava "Gospodarstvo Valpovačkog vlastelinstva 1748. godine", gost-autor: dr. sc. Milan Vrbanus, viši znanstveni suradnik.

Gospodarski potencijali i uvjeti
Bogatstvo prirode, omeđeno područje, potencijal ljudi, vlastelinska i podanička prava, uređeni odnosi i miran suživot, čine vlastelinstvo mjestom rasta ekonomskih dobara i razvoja društva kroz povijest.

Jedno u nizu predavanja s raspravama
Državni arhiv u Osijeku nastavlja s nizom predavanja svojih istraživača, u pravilu posljednje srijede u mjesecu, koji govore o temama svojih arhivskih istraživanja i o arhivskom gradivu kao izvoru za povijesna istraživanja.

Očuvani arhivski fond Valpovačkog vlastelinstva uglavnom obuhvaća zapise koji su nastajali u okviru vođenja imovinsko pravnih poslova, gospodarstva i financija na vlastelinstvu i kasnijem veleposjedu. Tako je upravo kroz arhivsko gradivo moguće jasno razaznati ustroj, upravu i djelovanje vlastelinstava u širem okruženju te život i rad vlastelina i njihovih podložnika na području istočne Hrvatske u razdoblju od početka 18. stoljeća do 1945. godine.

Autor će u svom izlaganju predstaviti zanimljivo i cjelovito izvješće o gospodarstvu na Valpovačkom vlastelinstvu na temelju dokumenta koji je sastavljen 1748. godine i pokazuje stanje toga vlastelinstva dvadeset i sedam godina nakon što je kralj Karlo III. Valpovačko vlastelinstvo 31. prosinca 1721. godine darovao savjetniku Dvorske komore barunu Petru II. Antunu Hilleprand von Prandau, koji je u upravljanju vlastelinstvom do 1748. godine izmijenio tri upravitelja u nizu: Stjepana Szarkija (1722.-1724.), Venceslava Anneisa (1724.-1736.) i Sebastijana Freudhofera (1736.- 1763.).

Gost-autor: dr. sc. Milan Vrbanus
Rođen je u Osijeku 1. lipnja 1970. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Našicama, a studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1996.), gdje je i 2006. doktorirao. Bio je zaposlen u Zavičajnom muzeju u Našicama (1996. - 1997.), Hrvatskom institutu za povijest (1998. - 31. V. 2008.), a od 1. lipnja 2008. radi u njegovoj Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu, danas u zvanju višeg znanstvenog suradnika.

Proučava ekonomsku povijest slavonskih vlastelinstava u 18. stoljeću, a trenutno je njegov istraživački interes usmjeren u istraživanje povijesti šuma, odnosno procesa pretvaranja slavonskih šuma u obradive površine. Objavio je jednu znanstvenu monografiju (u koautorstvu), četiri knjige arhivskog gradiva (u koautorstvu) te veći broj znanstvenih i stručnih radova iz ekonomske povijest.