Arheološki muzej: Predstavljanje Nacrta prijedloga Strategije prostornog razvoja RH do 2030.

U utorak, 7. srpnja 2015. s početkom u 11.00 sati u Arheološkom muzeju u Osijeku, Trg Svetog Trojstva 2, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš predstavit će nacrt prijedloga najvažnijeg strateškog dokumenta za prostorni razvoj Hrvatske do 2030.

Nacrt prijedloga Strategije prostornog razvoja RH dokument je Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj. Ovo je prvi dokument strateške razine nakon 18 godina. Trenutno važeća Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske usvojena je 1997. Uz ministricu o dokument će govoriti i ravnateljica Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj Irena Matković.

Predložena Strategija promišlja nove pristupe daljnjoj afirmaciji temeljnih, identitetskih vrijednosti hrvatskog prostora s posebnim naglaskom na kriterije i modele njegovog održivog korištenja u cilju općeg razvoja Hrvatske. Tekst Nacrta dostupan je na mgipu.hr.

Kao najveći izazovi u budućem prostornom planiranju Hrvatske nameću se: negativna demografska kretanja, neuravnotežen razvoj urbanih i ruralnih sredina te sve češće dramatične posljedice klimatskih promjena. Promijenjenu demografsku sliku karakterizira pad ukupnog broja stanovnika, neprekidna prirodna depopulacija, pojačano starenje, disbalansi u dobnoj strukturi stanovništva i povećanje migracija u inozemstvo. U urbanom sustavu Hrvatske ističu se četiri urbane aglomeracije; Zagreb, Split, Osijek i Rijeka, prevladavaju mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Ruralni prostor Hrvatske karakteriziraju negativni demografski, gospodarski i opći razvojni trendovi. U Hrvatskoj, kao i u Europi, jedan od najvažnijih zajedničkih izazova ruralnih područja jest njihov nedovoljni kapacitet za stvaranje visokokvalitetnih i dugoročno održivih radnih mjesta u čemu zaostaju za urbanim područjima. Utjecaj klimatskih promjena na sve ljudske aktivnosti već je duže vrijeme nezaobilazno pitanje i za stručna i politička tijela prilikom donošenja odluka o budućem prostornom razvoju. Potencijalna rješenja imaju dva predznaka; jednima se nastoji spriječiti odnosno umanjiti negativne posljedice a drugima se nastojimo prilagoditi trenutnoj situaciji na koju ne možemo utjecati.

Hrvatska je prema točnim satelitskim podacima izgrađena oko 6,5 posto, u što je uključena i prometna i ostala infrastruktura izvan naselja. Izrazito veliki prostorni potencijal i bogatu biološku i krajobraznu raznolikost koje smo baštinili moramo i dalje čuvati od neprimjerenih intervencija koja neminovno umanjuju vrijednost prostora i kvalitetu života te nanose trajnu štetu okolišu i prirodi. Strategija naglašava potrebu razboritog korištenja prostora potičući unapređivanje kvalitete već korištenog. Urbanom preobrazbom napuštenim prostorima, kakve nalazimo u gotovo svim hrvatskim gradovima, daje se nova namjena i mijenja se zatečeno tkivo. Na mjestu napuštenih ili zastarjelih industrijskih kompleksa i tvorničkih pogona mogu se planirati novi javni sadržaji, neka druga gospodarska aktivnost, smještajni kapaciteti i turistička infrastruktura, stanovanje itd. Nova kvaliteta prostora može se postići i urbanom sanacijom koja podrazumijeva bolje uređenje postojećih prostora, kvalitetnija infrastrukturna rješenja, bolju opremljenost javnim sadržajima i zelenim površinama, nova oblikovna rješenja, itd.

Strategija se posebno bavi pitanjima ublažavanja negativnih demografskih procesa u ruralnom prostoru, ističe važnost unapređenja urbano-ruralnih poveznica što obuhvaća bolju povezanost u prometnom, gospodarskom, kulturnom i svakom drugom smislu. Potiče prije svega srednje velike i male gradove na bolju interakciju i otvaranje prema okolnom ruralnom prostoru. Posebna je pozornost posvećena jačanju sposobnosti prilagodbe klimatskim promjenama, ali i dinamičnim društveno-ekonomskim promjenama te novim razvojnim tendencijama. Te promjene zahvaćaju sve sastavnice društva. Aktivna prilagodba uvjetima poslovanja podrazumijeva i prilagođavanje novim poduzetničkim koncepcijama koje su u sve većoj mjeri okrenute poslovanju u digitalnom svijetu, a u fizičkom prostoru zahtijevaju nove tipove prostora podržane prostornim planovima (npr. coworking prostori – umrežavanje različitih profesionalaca u zajedničkom prostoru, klasteri, novi smještajni tipovi: difuzni hotel/ integralni hotel, ili novi koncepti mješovitog korištenja).

Zato je potrebno razvijati društvo koje će biti fleksibilno i spremno prihvaćati nove izazove, čemu i ova Strategija teži.

Javno savjetovanje provodi se od 15. lipnja do 14. srpnja 2015. Sva stručna i zainteresirana javnost može se očitovati, osim na javnim predstavljanjima, i pisano do 14. srpnja 2015. na adresu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ulica Republike Austrije 20, 10000 Zagreb ili preko e-obrasca objavljenog na: mgipu.hr/default.aspx?id=29884.