Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
čet 28. 03. 2024.
Državna cesta DC...
GISKO: Izložba p...
GISKO: Izložba r...
GISKO: Izložba s...
Proljetni dani D...
pet 29. 03. 2024.
Državna cesta DC...
GISKO: Izložba p...
GISKO: Izložba r...
GISKO: Izložba s...
Proljetni dani D...
sub 30. 03. 2024.
Državna cesta DC...
Motozeke stižu u...
GISKO: Izložba r...
Poziv izlagačima...
Proljetni dani D...
ned 31. 03. 2024.
Državna cesta DC...
Uskoro kreće lje...
GISKO: Izložba r...
pon 01. 04. 2024.
Državna cesta DC...
GISKO: Izložba k...
DOKKICA: Klubić ...
uto 02. 04. 2024.
Državna cesta DC...
GISKO: Izložba k...
GISKO: Proljetni...
9. Proljeće u Do...
Club Oxygene: Mi...
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



Odličan multimedijalni performans grupe Gorgona Nova posvećen Juliju Kniferu


Muzej likovnih umjetnosti poziva vas na glazbeni performans i predavanje u sklopu izložbe "JULIJE KNIFER (1924.-2004.) Bez kompromisa - Uncompromising" u povodu obilježavanja rođendana Julija Knifera 23. travnja 2015. s početkom u 18.00.

U 18.00 GORGONA NOVA i Performans KNIFER, ICH LIEBE DICH!!!
U 19.00 Predavanje prof. dr. Sc. Zvonko Maković: ČITANJE KNIFERA - DNEVNICI, ANTIDNEVNICI

O performansu:
GORGONA NOVA je multimedijska art skupina iz Zagreba koja je osnovana 2009.godine na 50. godišnjicu osnivanja umjetničke grupe GORGONA koju su činili sjajni, ponajbolji hrvatski umjetnici 20.stoljeća: kipar Ivan Kožarić, slikari Julije Knifer, Josip Vaništa, Đuro Seder, teoretičari umjetnosti Dimitirije Bašičević Mangelos, Radoslav Putar i Matko Meštrović te arhitekt Miljenko Horvat.

GORGONA NOVA je prve dvije godine svog djelovanja radila i pripremala se u potpunoj tajnosti da bi u javnosti svoje prvo pojavljivanje najavila za Noć muzeja 27.1.2012.u dvorani GORGONA u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu performansom Gorgona u Gorgoni!

Performans Gorgona u Gorgoni! multimedijski je projekt koji se sastoji do filma, rock gitarističkog noisa te govorne izvedbe tekstova grupe Gorgona iz šezdesetih.

Grupa GORGONA NOVA svojim djelovanjem spaja u praksi tako česte, a u teoriji, u nas, tako često osporavane točke u kojoj se dodiruju i/ili spajaju suvremena umjetnost i popularna kultura te svojom reinkarnacijom gorgonaške ideje i gorgonaškog duha te citatima njihove misli i djela ne samo da reinterpretira, ali i nadograđuje njihovo djelo, već i daje hommage kako grogonaškom duhu tako i samim tim velikanima domaćeg i svjetskog arta.

Grupu GORGONA NOVA čine: JULIJE JEVSCH tekstovi, glas, MARIJAN KNIF gitara, noice, JO KOZH-klavijature, IVO SEDD-violina, RADOSLAVA BASCH - slikanje, sprey, DIMITRIJA PUTT film, kamera,

GORGONA NOVA projekt zamišljen je kao work in progress u kojem će se u narednim godinama povećavati broj članova nukleusa Odijela art rock bend, pojedinačnim „odlaskom“ članova GORGONE, sve do formiranja klasične postave banda (gitara, bubanj, bas, saksofon, violina, vox) koji će profunkcionirati-makar i daleke 2020.(!?) kao klasičan rock sastav unutar cijelog multimedijskog projekta GORGONA NOVA

O predavanju:

Skriveno: 
ČITANJE KNIFERA - DNEVNICI, ANTIDNEVNICI
“Nisam slikao da bi te slike služile drugome, te su slike služile meni. Zbog toga i nemam logičan opus u smislu razvoja. Moje je slikarstvo u neku ruku način mojega ponašanja” zapisao je u svojim dnevničkim zapisima umjetnik Julije Knifer. I nastavio: “Moj odnos prema umjetnosti bio je odnos čovjeka prema umjetnosti, a ne umjetnika prema umjetnosti”. Riječ je o tisućama ispisanih stranica koje su ostale iza njega, zvao ih je „Antidnevnici“ ili “Banalni dnevnici”. Ne zna se kada je prvi put je napisao dnevnik, no 1991. spominje kako čita svoje zapise iz 1956., a za sada su te najranije bilježnice zagubljene. Bile su mu tada 32 godine, a pisao je, baš kao što je i crtao, sve do svoje smrti, 2004. Svoje je misli često zapisivao i više puta na dan. Uz njih je uvijek stajalo i točno vrijeme, bio je precizan, svaki je trenutak bio podijeljen na sate i minute primjerice: “10:25 Osjećam se psihički i fizički loše. Opet se ne mogu smiriti i zaboraviti na sve brige. Osjećam se jadno. I to upravo sada kada bih morao najviše raditi”. Neprekidno sumnja u smisao vlastitih djela, to se provlači kroz sve bilježnice kroz desetljeća: “Radit ću do kraja, no ne znam koliko to ima smisla” piše, dodajući i kako ga rad spašava od osjećaja besmisla koji je kod njega često bio prisutan. Opsesivno je, također, bilježio postupak rada, navodeći u bilježnicama često i prirodu materijala, platna, boje, papira, olovke, postupke kojima je slikao i crtao... Uvijek je pisao u školskim bilježnicama. U početku zapisuje urednim rukopisom i kemijskom olovkom. Kasnije,dnevnici postaju višebojni, a intimne misli počinje bilježiti u obliku meandra, oblika koji je obilježio njegovu umjetnost. Misli se u tom slučaju teže prate, jer od kraja 90-ih i osobito posjednjih godina razbija sintaksu, piše fragmentarno, rahlim, dezintegriranim rečenicama. U dnevnicima se čita i kako je nastao meandar, jedan od najvažnijih likovnih oblika u novijoj hrvatskoj povijesti umjetnosti. Naime, u prosincu 1959., za Knifera je “završavala burna i uzbudljiva godina”. Počeo je intenzivno raditi, osobito mnogo crtati. Imao je osjećaj, bilježio je, da se vraća u razdoblje od deset godina ranije, ali da “istodobno stremi naprijed”. U njegovim skicama već je ranije postojao meandar, no tijekom proljeća 1960. ponovno dolazi do ovog oblika: “Boje su se manje-više izjednačavale u sivilu, dok na kraju nije ostala samo crna. U roku od nekoliko mjeseci došao sam takoreći do kraja, tj. do crno-bijele slike, do meandra”. Na jednom mjestu Kniferovih Antidnevnika stoji slijedeća misao: “Meni je apsurd veoma važna komponenta u djelovanju. Apsurd je oblik slobode”. Kniferu je bila iznimno bliska literatura apsurda i njegovo pismo nevjerojatno liči tekstovima Samuela Becketta. U tim svojim zapisima, baš kao i u slikarstvu, sumnja je glavni pokretač Kniferova djela, a na jednom. Zvonko Maković




 Stranica prilagođena ispisu