Najave događaja
Galerija Waldinger: Otvorenje izložbe "Dva grada – dvije rijeke"
20.01.2014. 9:59
[23.01.2014.] U Galeriji Waldinger otvorena izložba "Dva grada – dvije rijeke"
Gradske galerije Osijek pozivaju vas na otvorenje izložbe: Radovan Miščević, "Dva grada – dvije rijeke", u utorak, 21. siječnja 2014., u 19 sati u galeriji Waldinger (Fakultetska 7, Tvrđa, Osijek).
Izložba ostaje otvorena do 29. siječnja 2014.
Radno vrijeme galerije:
utorak - petak 17 - 20h
subota 10 - 13h i 17 - 20h
nedjelja 17 - 20h
O izložbi:
Skriveno:
Duž obala Vardara proteže se obostrano zeleni pojas namjenjen pješaku. Obalno zelenilo pretapa se u tri obalna parka: parku uz Kale, park uz željezničku stanicu i sportski centar. Najviše značenje dano je parku uz Kale, koji je obogaćen plastičnom razvedenosti terena te planiranjem objekata unutar parka – muzeja i izložbenih paviljona.
Od obala zelenila ulazi se u dubinu gradskog centra širokim alejama i bulevarima koji vode pješaka do zone stanovanja i rada, koja se direktno nadovezuje na zelene masive unutar ovih zona. Oblikovanje zelenih površina pretpostavlja upotrebu pretežno autohtonih fitocenološki povezanih materijala, tipičnih za užu i širu regije Skopja i obale Vardara, stoga je rješenje dato u oblicima koji unose u centar grada mahom elemente prirodnog autohtonog krajobraza.
Postoji npr. mogućnost za florističko oblikovanje obala Vardara, gdje bi uz visoke stablašice u travnjaku cvali brojni makovi (Papaver sp), na pozadini domaćeg Baxusa sempervirensa, Syringae i drugog.
Prostorno oblikovanje zelenila centra, uz prirodne odlike terena i dosljednu provedbu zacrtanih smjernica ozelenjavanja, daje u okvirima približnog urbanističkog rješenja mogućnosti za stvaranje humanih ambijenata u centralnom području grada, gdje će uvijek boraviti veliki broj ljudi vezanih za funkcije središta grada.
Osijek 2000: „Grad i njegova rijeka“
Centar suvremene kulture iz Barcelone – Centre de cultura contemporania de Barcelona (CCCB), s dokumentacijskim centrom za javne urbane prostore Europe, koji je zajedno s Institut francais d'architecture Paris (IFA) osnažio pokret „Ponovno oživljavanje Europe“, pozvao Hrvatsku da se svojim primjerima pridruži manifestaciji „Europski urbani javni prostori“.
Hrvatska se odazvala ovom pozivu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture u organizaciji UHA – Udruženja hrvatskih arhitekata, koje je povjereno dr.sc. F. Kritovcu, s izborom 12 primjera iz 10 gradova, među kojima i Osijeka.
Bilo je potrebno zadovoljiti određenim zahtjevnim kriterijima. Primjeru Osijeka, „Grad i njegova rijeka“ autora arh. Radovana Miščevića, CCCB je dodijelio posebno priznanje s ocjenom da ovaj primjer pruža model koji bi mogli slijediti drugi gradovi.
Ideja i koncept modela „rijeka u gradu“ nasuprot modela „grada na rijeci“, zasniva se na humanističko-sociološkoj i ekološkoj osnovi koja integrira povijesne, prirodne i kulturološke vrijednosti grada, kao i temeljnu ideju urbanog razvoja grada Osijeka, u kojoj rijeka Drava postaje kompozicijska osovina, središnji javni urbani prostor, oslobođen pritisaka suvremenog života, mjesto ljudskih susreta i komunikacija, mjesto rekreacije, igara, sporta, odmora, atraktivnih i privlačnih slobodnih prostora u cijelosti prihvaćenih od svojih građana. Danas je Osijek nezamisliv bez svoje rijeke i njezinih obala.
O autoru
Rođen je 9. 12. 1925. U Osijeku završava osnovnu školu i gimnaziju, a paralelno i umjetničku školu prof. Švage-Lešića. Nakon gimnazije 1946. upisuje Tehnički fakultet - Arhitektonski odsjek Sveučilišta u Zagrebu, na kojem 1953.diplomira kod prof. Alfreda Albinija. Za vrijeme studija postaje demonstrator na katedri za projektiranje prof. Zdenka Strižića. Nakon diplome radi kao asistent na katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta do 1959. Istodobno se zapošljava u Urbanističkom institutu SR Hrvatske gdje radi na dužnostima samostalnog planera-projektanta i rukovoditelja stručnog tima za urbanizam i arhitekturu. Završio je specijalistički staž «Prostor i industrijska izgradnja stanova» pod pokroviteljstvom Vlade Republike Francuske 1975. u Parizu.
Doktorsku disertaciju obranio je 1978. na temu «Procesi i planiranje urbane transformacije metropolitanskih aglomeracija s primjenom na situaciju grada Zagreba».
Predavao je kao izvanredni profesor na Višoj građevinskoj školi u Zagrebu i Osijeku, te na poslijediplomskom studiju Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, gdje postaje mentor i član povjerenstva za obranu magistarskih radova i disertacija. Zvanje znanstvenog savjetnika stekao je 1988. U svojstvu zamjenika direktora Urbanističkog instituta odlazi u mirovinu 1991., ali i dalje do danas aktivno radi na svim područjima društveno – stručnih djelatnosti.
Znanstveno – istraživački rad
U Urbanističkom institutu osniva i vodi Centar za znanstveno istraživački rad. Kontinuirano se bavi znanstvenim radom u okviru kojega se ističe izrada Metodologije urbanog i prostornog planiranja, koju preuzimaju sve planerske institucije u zemlji. Uz objavljivanje rezultata znanstveno-istraživačkog rada i brojnih tekstova u stručnim i znanstvenim časopisima, posebno ističemo studiju «Prema antologiji urbanističkog i prostornog planiranja u Hrvatskoj» objavljenu u časopisu «Arhitektura» br. 214 (1998.), te Studiju i prijedlog osnivanja znanstveno- tehnološkog parka Hrvatske u Zagrebu. Sudjelovao je na izložbama Zagrebačkog salona arhitekture od 1965. do 1985.
Značajnija društvena priznanja
Za uspješan rad i značajan stručni doprinos primio je brojna istaknuta priznanja, od kojih se izdvajaju Orden rada sa zlatnim vijencem za doprinos obnovi grada Skopja, Veliko priznanje Skupštine grada Osijeka i Nagrada grada Zagreba. Posebna priznanja dobiva od Centra suvremene europske kulture u Barceloni za obnovu europskog javnog prostora na primjeru uređenje priobalja u Osijeku, te od OUN-a za Generalni urbanistički plan grada Conakrya u Gvineji.
Značajni prostorni i urbanistički planovi
U sklopu Urbanističkog instituta radio je na brojnim najsloženijim zadacima od kojih se ističu: Generalni urbanistički planovi za gradove Osijek, Vukovar i Pula, te Prostorni plan zagrebačke regije uz istodobnu suradnju na Generalnom urbanističkom planu «Zagreb 2000».
Uspješno je izradio Planove uređenja nacionalnih parkova Plitvička jezera i Brijuni, te Plan obnove i oživljavanja osječke tvrđe. Autor je raznovrsnih urbanističkih i urbanističko-arhitektonskih projekata naselja, gradskih središta i javnih urbanih prostora. Od radova izvan naše zemlje posebno treba naglasiti Generalni urbanistički plan glavnog grada Gvineje i projekt Centra gvinejske
Od obala zelenila ulazi se u dubinu gradskog centra širokim alejama i bulevarima koji vode pješaka do zone stanovanja i rada, koja se direktno nadovezuje na zelene masive unutar ovih zona. Oblikovanje zelenih površina pretpostavlja upotrebu pretežno autohtonih fitocenološki povezanih materijala, tipičnih za užu i širu regije Skopja i obale Vardara, stoga je rješenje dato u oblicima koji unose u centar grada mahom elemente prirodnog autohtonog krajobraza.
Postoji npr. mogućnost za florističko oblikovanje obala Vardara, gdje bi uz visoke stablašice u travnjaku cvali brojni makovi (Papaver sp), na pozadini domaćeg Baxusa sempervirensa, Syringae i drugog.
Prostorno oblikovanje zelenila centra, uz prirodne odlike terena i dosljednu provedbu zacrtanih smjernica ozelenjavanja, daje u okvirima približnog urbanističkog rješenja mogućnosti za stvaranje humanih ambijenata u centralnom području grada, gdje će uvijek boraviti veliki broj ljudi vezanih za funkcije središta grada.
Osijek 2000: „Grad i njegova rijeka“
Centar suvremene kulture iz Barcelone – Centre de cultura contemporania de Barcelona (CCCB), s dokumentacijskim centrom za javne urbane prostore Europe, koji je zajedno s Institut francais d'architecture Paris (IFA) osnažio pokret „Ponovno oživljavanje Europe“, pozvao Hrvatsku da se svojim primjerima pridruži manifestaciji „Europski urbani javni prostori“.
Hrvatska se odazvala ovom pozivu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture u organizaciji UHA – Udruženja hrvatskih arhitekata, koje je povjereno dr.sc. F. Kritovcu, s izborom 12 primjera iz 10 gradova, među kojima i Osijeka.
Bilo je potrebno zadovoljiti određenim zahtjevnim kriterijima. Primjeru Osijeka, „Grad i njegova rijeka“ autora arh. Radovana Miščevića, CCCB je dodijelio posebno priznanje s ocjenom da ovaj primjer pruža model koji bi mogli slijediti drugi gradovi.
Ideja i koncept modela „rijeka u gradu“ nasuprot modela „grada na rijeci“, zasniva se na humanističko-sociološkoj i ekološkoj osnovi koja integrira povijesne, prirodne i kulturološke vrijednosti grada, kao i temeljnu ideju urbanog razvoja grada Osijeka, u kojoj rijeka Drava postaje kompozicijska osovina, središnji javni urbani prostor, oslobođen pritisaka suvremenog života, mjesto ljudskih susreta i komunikacija, mjesto rekreacije, igara, sporta, odmora, atraktivnih i privlačnih slobodnih prostora u cijelosti prihvaćenih od svojih građana. Danas je Osijek nezamisliv bez svoje rijeke i njezinih obala.
O autoru
Rođen je 9. 12. 1925. U Osijeku završava osnovnu školu i gimnaziju, a paralelno i umjetničku školu prof. Švage-Lešića. Nakon gimnazije 1946. upisuje Tehnički fakultet - Arhitektonski odsjek Sveučilišta u Zagrebu, na kojem 1953.diplomira kod prof. Alfreda Albinija. Za vrijeme studija postaje demonstrator na katedri za projektiranje prof. Zdenka Strižića. Nakon diplome radi kao asistent na katedri za urbanizam Arhitektonskog fakulteta do 1959. Istodobno se zapošljava u Urbanističkom institutu SR Hrvatske gdje radi na dužnostima samostalnog planera-projektanta i rukovoditelja stručnog tima za urbanizam i arhitekturu. Završio je specijalistički staž «Prostor i industrijska izgradnja stanova» pod pokroviteljstvom Vlade Republike Francuske 1975. u Parizu.
Doktorsku disertaciju obranio je 1978. na temu «Procesi i planiranje urbane transformacije metropolitanskih aglomeracija s primjenom na situaciju grada Zagreba».
Predavao je kao izvanredni profesor na Višoj građevinskoj školi u Zagrebu i Osijeku, te na poslijediplomskom studiju Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, gdje postaje mentor i član povjerenstva za obranu magistarskih radova i disertacija. Zvanje znanstvenog savjetnika stekao je 1988. U svojstvu zamjenika direktora Urbanističkog instituta odlazi u mirovinu 1991., ali i dalje do danas aktivno radi na svim područjima društveno – stručnih djelatnosti.
Znanstveno – istraživački rad
U Urbanističkom institutu osniva i vodi Centar za znanstveno istraživački rad. Kontinuirano se bavi znanstvenim radom u okviru kojega se ističe izrada Metodologije urbanog i prostornog planiranja, koju preuzimaju sve planerske institucije u zemlji. Uz objavljivanje rezultata znanstveno-istraživačkog rada i brojnih tekstova u stručnim i znanstvenim časopisima, posebno ističemo studiju «Prema antologiji urbanističkog i prostornog planiranja u Hrvatskoj» objavljenu u časopisu «Arhitektura» br. 214 (1998.), te Studiju i prijedlog osnivanja znanstveno- tehnološkog parka Hrvatske u Zagrebu. Sudjelovao je na izložbama Zagrebačkog salona arhitekture od 1965. do 1985.
Značajnija društvena priznanja
Za uspješan rad i značajan stručni doprinos primio je brojna istaknuta priznanja, od kojih se izdvajaju Orden rada sa zlatnim vijencem za doprinos obnovi grada Skopja, Veliko priznanje Skupštine grada Osijeka i Nagrada grada Zagreba. Posebna priznanja dobiva od Centra suvremene europske kulture u Barceloni za obnovu europskog javnog prostora na primjeru uređenje priobalja u Osijeku, te od OUN-a za Generalni urbanistički plan grada Conakrya u Gvineji.
Značajni prostorni i urbanistički planovi
U sklopu Urbanističkog instituta radio je na brojnim najsloženijim zadacima od kojih se ističu: Generalni urbanistički planovi za gradove Osijek, Vukovar i Pula, te Prostorni plan zagrebačke regije uz istodobnu suradnju na Generalnom urbanističkom planu «Zagreb 2000».
Uspješno je izradio Planove uređenja nacionalnih parkova Plitvička jezera i Brijuni, te Plan obnove i oživljavanja osječke tvrđe. Autor je raznovrsnih urbanističkih i urbanističko-arhitektonskih projekata naselja, gradskih središta i javnih urbanih prostora. Od radova izvan naše zemlje posebno treba naglasiti Generalni urbanistički plan glavnog grada Gvineje i projekt Centra gvinejske
[klik za uvećanje]
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (0)
