Najave događaja
OŠ Mladost: Obilježavanje završetka mjeseca borbe protiv ovisnosti
13.12.2012. 14:22
Osnovna škola "Mladost" iz Osijeka i Osječka liga za borbu protiv ovisnosti pozivaju vas da Vašim dolaskom uveličate obilježavanje zadnjeg dana u mjesecu borbe protiv ovisnosti.
U petak, 14. prosinca 2012. godine u 11 sati u Osnovnoj školi "Mladost" (Sjenjak 7) Osječka liga za borbu protiv ovisnosti nagradit će prigodnom nagradom najbolji rad – plakat o nepušenju .
U programu igrom protiv nepušenje tijekom Mjeseca borbe protiv ovisnosti (od 15.11. do 15.12.) sudjelovali su svi razredi razredne nastave OŠ "Mladost" (učenici, razrednici, psiholog, ravnatelj) pod vodstvom voditeljice programa/radionice Marte Gubina, mag.prim.educ.
Igrom protiv pušenja - uvod
Skriveno:
Štetni učinci pušenja prvi su puta dokazani prije pedesetak godina. Od donošenja duhana u Europu stavovi prema konzumaciji duhana bili su različiti – od toga da ga se smatralo lijekom za brojne bolesti do toga da se pušenje kažnjavalo. U prvim desetljećima 20. stoljeća postalo je društveno prihvatljivom navikom koja je rezultirala time da u hrvatskoj puši svaka treća osoba. Istraživanje 1999. godine pokazuje da 38% dječaka i 31% djevojčica petnaestogodišnjaka puši. U Hrvatskoj od kardiovaskularnih bolesti, čijem nastanku pušenje znatno pridonosi, umire 52% građana.
Zbog navedenih razloga Osječka liga odlučna je provoditi preventivne aktivnosti s ciljem informiranja učenika, profesora i roditelja o utjecaju pušenja na organizam.
Duhanski dim sadrži preko 4 000 različitih kemijskih sastojaka. Najpoznatiji od njih – nikotin – stvara ovisnost. Organizam se postupno privikava na nikotin. U nepušača već doza od 5 mg uzrokuje simptome akutnog otrovanja, a pojedinačna letalna doza iznosi 40 do 60 mg nikotina. S jednom popušenom cigaretom resorbira se 1,5-2,5mg nikotina, koji se u organizmu relativno brzo razgrađuje pa pušač tijekom dana može konzimirati veće količine nikotina bez znakova otrovanja. Nikotin neposredno u malim dozama potiče, a u velikim inhibira živčane impulse. U središnjem živčanom sustavu nakon početne ekscitacije (dišni centar, vazomotorni centar, centar za povraćanje), porastom doze slijede tremor i konvulzije, a zatim paraliza i smrt.
Djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do povećanja frekvencije srca, stiskanja malih krvnih žila i povišenja krvnog tlaka. Uz navedene učinke, sastojci duhanskog dima inhalirani u pluća prelaze u krvotok i uzrokuju oštećenja na endotelnim stanicama krvnih žila. Smatra ih se aktivatorima pucanja ateroma i sudionicima u trombogenezi.
Pušenje znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, i to posebice srčanog i moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije. Pušenje udvostručuje rizik od umiranja zbog bolesti srca i krvnih žila, a 30 do 40% svih smrti od koronarne bolesti povezuje se s pušenjem.
Za pedesetak sastojaka duhanskog dima, pretežito iz katrana, dokazano je da imaju karcinogeno djelovanje. Danas se smatra da je pušenje glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše.
Duhanski dim sadrži i iritanse koji dovode do pojačanog stvaranja sluzi, oštećenja funkcije cilijarnog epitela i sužavanja bronhiola te do razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Smrtnost od te bolesti šest je puta učestalija u pušača nego u nepušača. Pušenje je ujedno predisponirajući čimbenik za respiratorne infekcije i egzacerbacije astme.
Jedan od štetnih sastojaka duhanskog dima jest i ugljikov monoksid (CO) koji se 200 puta brže veže uz hemoglobin nego kisik. U pušača 10 do 15% hemoglobina može biti vezano s CO, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom, a osobito je štetno za osobe sa srčanim bolestima, posebice anginom pektoris. Ugljikov monoksid povećava propusnost krvnožilnih stijenki za kolesterol i pospješuje stvaranje ateroma te i tako pridonosi razvoju bolesti srca i krvnih žila.
U trudnica koje puše, ugljikov monoksid smanjuje opskrbu ploda kisikom, što nosi rizik za razvoj čeda. Stoga one češće rađaju djecu male porođajne težine, a i iznenadna smrt dojenčeta češća je u djece majki koje puše.
Pušenje znatno utječe i na reproduktivno zdravlje. Ono povećava rizik od neplodnosti. Naime pojedina su istraživanja pokazala da žene koje puše više od 20 cigareta na dan imaju triput
veći rizik od primarne tubarne neplodnosti i veći rizik od izvanmaternične trudnoće. Žene koje puše tijekom trudnoće imaju i veći rizik od prijevremenog porođaja i spontanog pobačaja.
Isto tako žene koje puše imaju češće menstrualne poremećaje (dismenoreja, neredovite menstruacije itd.) te 2 do 3 godine raniji nastup menopauze, a time i raniji prestanak protektivnog učinka estrogena u smislu razvoja osteoporoze i bolesti srca i krvnih žila.
U oba spola pušenje je čimbenik rizika i za ulkusnu bolest.
Duhanski dim štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i prisilno udišu duhanski dim, odnosno izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Rizik od umiranja zbog koronarne bolesti je 25%, a rizik od obolijevanja od raka bronha i pluća je 30-35% veći u nepušača koji su izloženi duhanskom dimu, nego u nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu. U bolesnika s astmom pasivno pušenje izaziva nelagodu pa i izravno astmatični napad.
Udisanje duhanskog dima (pasivno pušenje) u dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije te akutne i kronične upale srednjeg uha. Sindrom iznenadne smrti dojenčadi također je češći u dojenčadi izložene duhanskom dimu.
Duhanski je dim i rizičan po zdravlje na radnom mjestu. Štetni sastojci duhanskog dima (ugljični monoksid, nikotin, policiklički aromatski ugljikovodici, acetaldehid, benzen, akrolein, neki pesticidi, kadmij, krom, olovo itd.) djeluju ne samo kao iritansi, toksini, karcinogeni, mutageni, nego čine organizam osjetljivijim na tvari iz radne okoline. Pušenje pa i zadimljeni prostor, odnosno pasivno pušenje, uz izloženost azbestu, arsenu, niklu, zračenju, nekim organskim spojevima i patogenim organizmima te animalnim i vegetabilnim prašinama na radnom mjestu, povećava rizik od pojavnosti raka.
Simptomi konzumiranja duhana: ubrzani rad srca, povišeni tlak, povećana budnost, opuštajući učinak, bljedilo, kratkoća daha.
Znakovi koji upucuju na zlouporabu: specifičan miris odjeće po duhanskom dimu, zadah, žutilo na prstima i noktima.
Svrha radionice
Svrha radionice za školsku populaciju jest informiranje o štetnim posljedicama konzumiranja duhanskih proizvoda s ciljem zaustavljanja trenda sve niže dobi u kojoj se započinje s konzumiranjem duhanskih proizvoda; radionica je usmjerena psiho-socijalnom osnaživanju školske djece i mladih, učenjem i vježbanjem socijalnih vještina kroz igru, radi odupiranja pritisku vršnjaka i kvalitetnijem odrastanju u uvjetima zahtjeva i izazova svakodnevnog života.
Odgojno – obrazovni ciljevi:
a) učenik treba usvojiti sljedeće činjenično znanje: imenovati štetene utjecaje i posljedice pušenja
b) učenik treba steći sljedeće pomoćne vještine: raspoznati bitno od nebitnog, prenijeti stečeno znanje na druge (vršnjake)
c) tijekom učenja treba ostvariti sljedeće odgojne ciljeve: razvijati učeničku maštu i kreativnost, razvijati suosjećanje prema drugima, poticati učenje kroz igru, poticati suradničke odnose u razredu, bogatiti rječnik, razvijati svijest o štetnim učincima pušenja
d) tijekom učenja učenik treba usvojiti sljedeće pojmove, uvide i generalizacije: pušenje, cigareta, pušačka pluća, bolesti uzrokovane pušenjem...
e) tijekom učenja učenik treba usvojiti sljedeće metakognitivno znanje: razvijanje konvergentnog i divergentnog mišljenja
Pobjednički
Zbog navedenih razloga Osječka liga odlučna je provoditi preventivne aktivnosti s ciljem informiranja učenika, profesora i roditelja o utjecaju pušenja na organizam.
Duhanski dim sadrži preko 4 000 različitih kemijskih sastojaka. Najpoznatiji od njih – nikotin – stvara ovisnost. Organizam se postupno privikava na nikotin. U nepušača već doza od 5 mg uzrokuje simptome akutnog otrovanja, a pojedinačna letalna doza iznosi 40 do 60 mg nikotina. S jednom popušenom cigaretom resorbira se 1,5-2,5mg nikotina, koji se u organizmu relativno brzo razgrađuje pa pušač tijekom dana može konzimirati veće količine nikotina bez znakova otrovanja. Nikotin neposredno u malim dozama potiče, a u velikim inhibira živčane impulse. U središnjem živčanom sustavu nakon početne ekscitacije (dišni centar, vazomotorni centar, centar za povraćanje), porastom doze slijede tremor i konvulzije, a zatim paraliza i smrt.
Djelovanjem nikotina na nadbubrežnu žlijezdu oslobađa se adrenalin i noradrenalin, što dovodi do povećanja frekvencije srca, stiskanja malih krvnih žila i povišenja krvnog tlaka. Uz navedene učinke, sastojci duhanskog dima inhalirani u pluća prelaze u krvotok i uzrokuju oštećenja na endotelnim stanicama krvnih žila. Smatra ih se aktivatorima pucanja ateroma i sudionicima u trombogenezi.
Pušenje znatno povećava rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, i to posebice srčanog i moždanog udara i bolesti periferne cirkulacije. Pušenje udvostručuje rizik od umiranja zbog bolesti srca i krvnih žila, a 30 do 40% svih smrti od koronarne bolesti povezuje se s pušenjem.
Za pedesetak sastojaka duhanskog dima, pretežito iz katrana, dokazano je da imaju karcinogeno djelovanje. Danas se smatra da je pušenje glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše.
Duhanski dim sadrži i iritanse koji dovode do pojačanog stvaranja sluzi, oštećenja funkcije cilijarnog epitela i sužavanja bronhiola te do razvoja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Smrtnost od te bolesti šest je puta učestalija u pušača nego u nepušača. Pušenje je ujedno predisponirajući čimbenik za respiratorne infekcije i egzacerbacije astme.
Jedan od štetnih sastojaka duhanskog dima jest i ugljikov monoksid (CO) koji se 200 puta brže veže uz hemoglobin nego kisik. U pušača 10 do 15% hemoglobina može biti vezano s CO, što znatno smanjuje opskrbu organizma kisikom, a osobito je štetno za osobe sa srčanim bolestima, posebice anginom pektoris. Ugljikov monoksid povećava propusnost krvnožilnih stijenki za kolesterol i pospješuje stvaranje ateroma te i tako pridonosi razvoju bolesti srca i krvnih žila.
U trudnica koje puše, ugljikov monoksid smanjuje opskrbu ploda kisikom, što nosi rizik za razvoj čeda. Stoga one češće rađaju djecu male porođajne težine, a i iznenadna smrt dojenčeta češća je u djece majki koje puše.
Pušenje znatno utječe i na reproduktivno zdravlje. Ono povećava rizik od neplodnosti. Naime pojedina su istraživanja pokazala da žene koje puše više od 20 cigareta na dan imaju triput
veći rizik od primarne tubarne neplodnosti i veći rizik od izvanmaternične trudnoće. Žene koje puše tijekom trudnoće imaju i veći rizik od prijevremenog porođaja i spontanog pobačaja.
Isto tako žene koje puše imaju češće menstrualne poremećaje (dismenoreja, neredovite menstruacije itd.) te 2 do 3 godine raniji nastup menopauze, a time i raniji prestanak protektivnog učinka estrogena u smislu razvoja osteoporoze i bolesti srca i krvnih žila.
U oba spola pušenje je čimbenik rizika i za ulkusnu bolest.
Duhanski dim štetno utječe i na nepušače koji borave u zadimljenom prostoru i prisilno udišu duhanski dim, odnosno izloženi su tzv. pasivnom pušenju. Rizik od umiranja zbog koronarne bolesti je 25%, a rizik od obolijevanja od raka bronha i pluća je 30-35% veći u nepušača koji su izloženi duhanskom dimu, nego u nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu. U bolesnika s astmom pasivno pušenje izaziva nelagodu pa i izravno astmatični napad.
Udisanje duhanskog dima (pasivno pušenje) u dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije te akutne i kronične upale srednjeg uha. Sindrom iznenadne smrti dojenčadi također je češći u dojenčadi izložene duhanskom dimu.
Duhanski je dim i rizičan po zdravlje na radnom mjestu. Štetni sastojci duhanskog dima (ugljični monoksid, nikotin, policiklički aromatski ugljikovodici, acetaldehid, benzen, akrolein, neki pesticidi, kadmij, krom, olovo itd.) djeluju ne samo kao iritansi, toksini, karcinogeni, mutageni, nego čine organizam osjetljivijim na tvari iz radne okoline. Pušenje pa i zadimljeni prostor, odnosno pasivno pušenje, uz izloženost azbestu, arsenu, niklu, zračenju, nekim organskim spojevima i patogenim organizmima te animalnim i vegetabilnim prašinama na radnom mjestu, povećava rizik od pojavnosti raka.
Simptomi konzumiranja duhana: ubrzani rad srca, povišeni tlak, povećana budnost, opuštajući učinak, bljedilo, kratkoća daha.
Znakovi koji upucuju na zlouporabu: specifičan miris odjeće po duhanskom dimu, zadah, žutilo na prstima i noktima.
Svrha radionice
Svrha radionice za školsku populaciju jest informiranje o štetnim posljedicama konzumiranja duhanskih proizvoda s ciljem zaustavljanja trenda sve niže dobi u kojoj se započinje s konzumiranjem duhanskih proizvoda; radionica je usmjerena psiho-socijalnom osnaživanju školske djece i mladih, učenjem i vježbanjem socijalnih vještina kroz igru, radi odupiranja pritisku vršnjaka i kvalitetnijem odrastanju u uvjetima zahtjeva i izazova svakodnevnog života.
Odgojno – obrazovni ciljevi:
a) učenik treba usvojiti sljedeće činjenično znanje: imenovati štetene utjecaje i posljedice pušenja
b) učenik treba steći sljedeće pomoćne vještine: raspoznati bitno od nebitnog, prenijeti stečeno znanje na druge (vršnjake)
c) tijekom učenja treba ostvariti sljedeće odgojne ciljeve: razvijati učeničku maštu i kreativnost, razvijati suosjećanje prema drugima, poticati učenje kroz igru, poticati suradničke odnose u razredu, bogatiti rječnik, razvijati svijest o štetnim učincima pušenja
d) tijekom učenja učenik treba usvojiti sljedeće pojmove, uvide i generalizacije: pušenje, cigareta, pušačka pluća, bolesti uzrokovane pušenjem...
e) tijekom učenja učenik treba usvojiti sljedeće metakognitivno znanje: razvijanje konvergentnog i divergentnog mišljenja
Pobjednički
Objavio: Redakcija 031 |
Komentari (0)
