HNK: premijerna glazbena pretplata mjuzikla 'Jalta, Jalta'

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku u četvrtak 3. prosinca 2009. održat će se premijerna glazbena pretplata mjuzikla "Jalta, Jalta", s početkom u 20 sati.

Počinje stvar od briljantne Grgićeve ideje, vjerojatno jedinstvene u glazbeno-scenskoj literaturi: da jedan općepoznati povijesni trenutak strahotnog drugog svjetskog rata učini ishodištem britkoj, ali i sentimentalno-toploj glazbenoj komediji. Jalta, golubica bijela, ljepotica Krima, grad gdje su se suočile tri velesile, inspirirao je Grgića za jednostavnu, ljudsku viziju trojice sobara i jedne žene koji simbolički upućuju optimistički pogled u daljinu budućnosti, tražeći, ali i znajući oazu livade mira, odakle se može priželjkivati bratstvo "pravih ljudi", očito u smislu onih "ljudi nazbilj" u koje je vjerovao još stari pjesnik dubrovačke renesanse Marin Držić. Grgić je svoj libreto protkao srdačnim humorom, zasnovanim ne na kalamburima nego na izvrsno ocrtanim karakterima likova i tipova (sjajno diferencirana tri sobara: Rus, Englez i Amerikanac; zbor detektiva, djevuške iz baleta na radnim akcijama itd.), da bi stvorio i tri središnje emotivne točke: Grišinu pjesmu o Jalti, ariju "Što će biti sutra" Nine Filipovne i veliki finale "Neka cijeli svijet". I tu su se prvenstveno sreli autor teksta i glazbe, jer Alfi Kabiljo je na sasvim izniman način osjetio prije svega ta tri prizora i nadogradio ih glazbom koja ne iznevjerava ni jednoga časa "laki" idiom mjuzikla, da bi ipak snažnim emotivnim nabojem narastala do neposrednosti kazivanja kakve popularne verističke opere. Jer ta glazba je stopostotno- scenska i zato također efikasna: svojevrsni slavenski "dert" pjesme o Jalti, unutrašnja melodička i ritmička napetost Ninine pjesme, te himničnost finala djela sasvim su iznimni skladateljski dometi ne samo u omjeru vedre glazbene pozornice (...) A pored spomenutih triju odlomaka djelo obiluje duhovitom, iskričavom glazbom na svakom koraku, glazbom saobraznom svježini mladosti ili podsmješljivom iskustvu starijih, jednostavnim, svakodnevnim zanosima i razočaranjima, i kroz sve to glazbom nade i optimizma. Kabiljo je skladatelj neposredan i inventivan koji pomno dorađuje zamisao u skladu s tekstovnom ili scenskom situacijom, uspješan i u drugim djelima - a da je napisao i samo "Jaltu", bilo bi to dovoljno za čitavu jednu karijeru. (Nenad Turkalj)

HNK