Najave događaja
Galerija Waldinger: izložba grafika Oskara Kokoschke
16.04.2009. 14:28
Gradske galerije Osijek, Galerija Waldinger, Fakultetska 7 (Tvrđa), u subotu 18. travnja 2009. predstavljaju izložbu grafika Oskara Kokoschke. Otvorenje počinje u 12 sati.
Izložba je otvorena do 17. svibnja 2009., a radno vrijeme Galerije Waldinger je od utorka do nedjelje u vremenu od 10 do 14 sati i od 17 do 20 sati.
Više o izložbi...
Od moderne k antici
S grafičkim opusom Oskara Kokoschke osječka se publika upoznala još 1978. godine na retrospektivnoj izložbi grafika održanoj u Galeriji likovnih umjetnosti Osijek. Ovom izložbom nastavljamo kontinuitet susreta s grafičkim ostvarenjima ovog slavnog austrijskog umjetnika koji je rođen 1886. godine u Pöchlarnu, gradiću na obali Dunava u Donjoj Austriji, iz kojeg nam i dolaze djela predstavljena na ovoj izložbi. Riječ je o grafikama koje se čuvaju u, obnovljenoj i preuređenoj autorovoj rodnoj kući, Dokumentacijskom centru Kokoschka Haus Pöchlarn ustanovi utemeljenoj 1973. godine.
Do gostovanja ove izložbe u Osijeku došlo je suradnjom na međunarodnom izložbenom projektu Meeting Point - Arad Biennial 2007 u kojem su sudjelovali umjetnici iz četiriju zemalja: Rumunjske, Mađarske, Češke i Hrvatske suradnjom gradova Arada, Pečuha, Plzena i Osijeka. Izložba je, u suženom izboru, gostovala i u Pöchlarnu, koji je za uzvrat i u naš grad poslao ovu zanimljivu izložbu koja obuhvaća grafike iz nekoliko Kokoschkinih ciklusa nastalih u drugoj polovici 20. stoljeća, najvećim dijelom, u vremenskom rasponu od 1961. do 1965. godine.
Najstariji izloženi ciklus, Hellas, nastao je 1961. godine na jesenskom putovanju po Grčkoj gdje je Kokoschka posjetio Atenu, Spartu, Delfe i druga mjesta značajna za razvoj antičke civilizacije pri čemu je sredozemni ambijent, prepun ruina klasične antičke arhitekture, na njega ostavio iznimno dubok dojam, kao i djela sačuvana u atenskom Nacionalnom arheološkom muzeju. Tom su prigodom nastale brojne skice grčkih hramova i drugih antičkih spomenika, na litografskom papiru, koje su kasnije, tehnikom litografije, umnožene u većem broju primjeraka. Humanistički duh antike gotovo je u potpunosti zaokupio Kokoschkino stvaralaštvo šezdesetih godina i nije ga napuštao do kraja života. Ovaj ciklus objavljen je 1964. godine.
Nakon Hellasa kronološki slijedi ciklus Apulija koji je nastao 1963. godine na proputovanju južno talijanskom pokrajinom Apulijom prepunom tragova antičke prošlosti. Impresije s ovog putovanja urodile su ciklusom istoimenog naziva koji se sastoji od dvadeset litografija. U djelima ovoga ciklusa Kokoschka je prikazao jaki kontrast neposredne svakodnevice s antičkim motivima.
Nadahnuće antičkim motivima, civilizacijom i njezinim sačuvanim materijalnim tragovima pobudilo je u Kokoschkinoj nutrini novi ciklus. Ciklus Odisej. Riječ je o ciklusu koji je nadahnut jednim od najslavnijih junaka grčke mitologije kojeg odlikuju junaštvo, postojanost i lukavstvo. Junakom koji je svojim nebrojenim herojskim djelima nadahnuo brojne likovne i književne stvaratelje. Među ostalima i Oskara Kokoschku koji mu posvećuje ciklus, od gotovo pedeset, grafičkih djela nastao u vremenskom rasponu od 1963. do 1965. godine. Kokoschka nam, Odisejem, ne ilustrira samo Homerov herojski ep nego se i sam s njime poistovjećuje.
Premda je nakon Beča, autor stvarao i u mnogim drugim europskim gradovima i metropolama od Dresdena i Berlina, preko Pariza i Praga do Londona zadržao je ekspresionistički način izražavanja kojeg karakterizira estetika ružnoće iza koje se krije strah, tjeskoba i osamljenost. Sudbina Kokoschkinih radova u doba nacizma bila je slična sudbini djela drugih autora modernog izričaja. Bila su proglašavana degeneričnima i uklanjana iz muzejskih zbirki.
U pismu povodom otvorenja prve poslijeratne retrospektivne izložbe u Londonu 1948. godine Kokoschka piše kustosu izložbe da je trećina njegovih djela izgubljena u ratu te naglašava: nikada nisam namjeravao zabavljati suvremenike opsjenarskim trikovima nadajući se da će me priznati kao originalnog. Jednostavno sam želio oko sebe stvoriti svoj svijet u kojem mogu preživjeti sve veće razaranje koje bi obuhvatilo cijeli svijet. Ako taj moj svijet preživi mene, to bolje. Ali ja ne mogu corriger la fortune. … Razvoj unutarnjeg života nikada se neće moći unijeti u neku znanstvenu formulu, ma koliko stručnjaci i znanstvenici duše pokušavali. Život duše izražava čovjek u svojoj umjetnosti. Tajna duše je kao tajna zatvorenih vrata. Kada ih otvorite, uvijek vidite nešto što prije toga ondje nije bilo.
Ovim autorovim, davno napisanim, riječima prepuštamo Osječanima ponovni pogled na dio Kokoschkinog grafičkog opusa s nadom da do sljedeće izložbe njegovih radova u našem gradu neće opet proteći gotovo trećina stoljeća.
Grgur Marko Ivanković
Izložba je otvorena do 17. svibnja 2009., a radno vrijeme Galerije Waldinger je od utorka do nedjelje u vremenu od 10 do 14 sati i od 17 do 20 sati.
Više o izložbi...
Od moderne k antici
S grafičkim opusom Oskara Kokoschke osječka se publika upoznala još 1978. godine na retrospektivnoj izložbi grafika održanoj u Galeriji likovnih umjetnosti Osijek. Ovom izložbom nastavljamo kontinuitet susreta s grafičkim ostvarenjima ovog slavnog austrijskog umjetnika koji je rođen 1886. godine u Pöchlarnu, gradiću na obali Dunava u Donjoj Austriji, iz kojeg nam i dolaze djela predstavljena na ovoj izložbi. Riječ je o grafikama koje se čuvaju u, obnovljenoj i preuređenoj autorovoj rodnoj kući, Dokumentacijskom centru Kokoschka Haus Pöchlarn ustanovi utemeljenoj 1973. godine.
Do gostovanja ove izložbe u Osijeku došlo je suradnjom na međunarodnom izložbenom projektu Meeting Point - Arad Biennial 2007 u kojem su sudjelovali umjetnici iz četiriju zemalja: Rumunjske, Mađarske, Češke i Hrvatske suradnjom gradova Arada, Pečuha, Plzena i Osijeka. Izložba je, u suženom izboru, gostovala i u Pöchlarnu, koji je za uzvrat i u naš grad poslao ovu zanimljivu izložbu koja obuhvaća grafike iz nekoliko Kokoschkinih ciklusa nastalih u drugoj polovici 20. stoljeća, najvećim dijelom, u vremenskom rasponu od 1961. do 1965. godine.
Najstariji izloženi ciklus, Hellas, nastao je 1961. godine na jesenskom putovanju po Grčkoj gdje je Kokoschka posjetio Atenu, Spartu, Delfe i druga mjesta značajna za razvoj antičke civilizacije pri čemu je sredozemni ambijent, prepun ruina klasične antičke arhitekture, na njega ostavio iznimno dubok dojam, kao i djela sačuvana u atenskom Nacionalnom arheološkom muzeju. Tom su prigodom nastale brojne skice grčkih hramova i drugih antičkih spomenika, na litografskom papiru, koje su kasnije, tehnikom litografije, umnožene u većem broju primjeraka. Humanistički duh antike gotovo je u potpunosti zaokupio Kokoschkino stvaralaštvo šezdesetih godina i nije ga napuštao do kraja života. Ovaj ciklus objavljen je 1964. godine.
Nakon Hellasa kronološki slijedi ciklus Apulija koji je nastao 1963. godine na proputovanju južno talijanskom pokrajinom Apulijom prepunom tragova antičke prošlosti. Impresije s ovog putovanja urodile su ciklusom istoimenog naziva koji se sastoji od dvadeset litografija. U djelima ovoga ciklusa Kokoschka je prikazao jaki kontrast neposredne svakodnevice s antičkim motivima.
Nadahnuće antičkim motivima, civilizacijom i njezinim sačuvanim materijalnim tragovima pobudilo je u Kokoschkinoj nutrini novi ciklus. Ciklus Odisej. Riječ je o ciklusu koji je nadahnut jednim od najslavnijih junaka grčke mitologije kojeg odlikuju junaštvo, postojanost i lukavstvo. Junakom koji je svojim nebrojenim herojskim djelima nadahnuo brojne likovne i književne stvaratelje. Među ostalima i Oskara Kokoschku koji mu posvećuje ciklus, od gotovo pedeset, grafičkih djela nastao u vremenskom rasponu od 1963. do 1965. godine. Kokoschka nam, Odisejem, ne ilustrira samo Homerov herojski ep nego se i sam s njime poistovjećuje.
Premda je nakon Beča, autor stvarao i u mnogim drugim europskim gradovima i metropolama od Dresdena i Berlina, preko Pariza i Praga do Londona zadržao je ekspresionistički način izražavanja kojeg karakterizira estetika ružnoće iza koje se krije strah, tjeskoba i osamljenost. Sudbina Kokoschkinih radova u doba nacizma bila je slična sudbini djela drugih autora modernog izričaja. Bila su proglašavana degeneričnima i uklanjana iz muzejskih zbirki.
U pismu povodom otvorenja prve poslijeratne retrospektivne izložbe u Londonu 1948. godine Kokoschka piše kustosu izložbe da je trećina njegovih djela izgubljena u ratu te naglašava: nikada nisam namjeravao zabavljati suvremenike opsjenarskim trikovima nadajući se da će me priznati kao originalnog. Jednostavno sam želio oko sebe stvoriti svoj svijet u kojem mogu preživjeti sve veće razaranje koje bi obuhvatilo cijeli svijet. Ako taj moj svijet preživi mene, to bolje. Ali ja ne mogu corriger la fortune. … Razvoj unutarnjeg života nikada se neće moći unijeti u neku znanstvenu formulu, ma koliko stručnjaci i znanstvenici duše pokušavali. Život duše izražava čovjek u svojoj umjetnosti. Tajna duše je kao tajna zatvorenih vrata. Kada ih otvorite, uvijek vidite nešto što prije toga ondje nije bilo.
Ovim autorovim, davno napisanim, riječima prepuštamo Osječanima ponovni pogled na dio Kokoschkinog grafičkog opusa s nadom da do sljedeće izložbe njegovih radova u našem gradu neće opet proteći gotovo trećina stoljeća.
Grgur Marko Ivanković
Objavio: Nandino |
Komentari (0)
