Najave događaja
Nova Akropola: predavanje uz projekciju "Kralj Arthur - smisao viteštva"
18.09.2008. 9:06
U prostorijama udruge Nova Akropola (D. Neumana 6, Osijek) u srijedu 24. rujna 2008. održat će se predavanje uz projekciju "Kralj Arthur - smisao viteštva". Početak je u 19:30 sati, a ulaz je 15 kn.
Legenda o kralju Arthuru srednjovjekovni je oblik univerzalnog mita o viteškom idealu, koji je od najranijih kultura i civilizacija inspirirao ljude. Počevši od drevnog Egipta, predkolumbovskih civilizacija Amerike, stare Indije, Japana i Kine, pa sve do antike, islamskih civilizacija i našeg srednjeg vijeka, viteštvo je, prije svega, bilo stanje duha. Njegov je kodeks časti uvijek bio etičan, što znači da je odražavao trajne humane vrijednosti, one koje nisu ovisile o promjenama i ćudima povijesti.
Viteški ideal nije zbir svih poznatih savršenstava, nego metafizički izvor koji potiče viteza i budi mu svijest o potrebi vlastitog usavršavanja i plemenitog djelovanja. Vitezom se nije postajalo rođenjem ili nasljeđem, nego djelovanjem kao vitez, odnosno praktičnim zastupanjem viteškog ideala. Vitez je bio onaj koji je stečenim znanjem i vještinom, a pogotovo svojim moralom, predstavljao primjer hrabrosti, poštenja i vjernosti kodeksu časti.
U srednjovjekovnom društvu viteštvo je preuzelo važnu socijalnu ulogu, u kojoj su različiti viteški redovi, vitezovi konjanici, vitezovi graditelji, vitezovi od pera, vitezovi trubaduri..., bili pokretači humanizma i renesanse, na čijim je temeljima izgrađena novovjekovna civilizacija.
Legenda o kralju Arthuru srednjovjekovni je oblik univerzalnog mita o viteškom idealu, koji je od najranijih kultura i civilizacija inspirirao ljude. Počevši od drevnog Egipta, predkolumbovskih civilizacija Amerike, stare Indije, Japana i Kine, pa sve do antike, islamskih civilizacija i našeg srednjeg vijeka, viteštvo je, prije svega, bilo stanje duha. Njegov je kodeks časti uvijek bio etičan, što znači da je odražavao trajne humane vrijednosti, one koje nisu ovisile o promjenama i ćudima povijesti.
Viteški ideal nije zbir svih poznatih savršenstava, nego metafizički izvor koji potiče viteza i budi mu svijest o potrebi vlastitog usavršavanja i plemenitog djelovanja. Vitezom se nije postajalo rođenjem ili nasljeđem, nego djelovanjem kao vitez, odnosno praktičnim zastupanjem viteškog ideala. Vitez je bio onaj koji je stečenim znanjem i vještinom, a pogotovo svojim moralom, predstavljao primjer hrabrosti, poštenja i vjernosti kodeksu časti.
U srednjovjekovnom društvu viteštvo je preuzelo važnu socijalnu ulogu, u kojoj su različiti viteški redovi, vitezovi konjanici, vitezovi graditelji, vitezovi od pera, vitezovi trubaduri..., bili pokretači humanizma i renesanse, na čijim je temeljima izgrađena novovjekovna civilizacija.
Objavio: Nandino |
Komentari (1)
