Najave događaja
Knjižara Nova: predstavljanje knjige i okrugli stol povodom Dana planete Zemlje - o ekofeminizmu
10.04.2008. 12:29
Presscentar za okoliš u povodu 22. travnja - Dana planete Zemlje organizira predstavljanje knjige "Mitski aspekti ekofeminizma", autorice dr. sc. Mirele Holy i okrugli stol o ženskom doprinosu očuvanju okoliša, koji će se održati u utorak 15. travnja 2008. godine u osječkoj knjižari „Nova“, Trg. A. Starčevića, s početkom u 11 sati.
Na predstavljanju knjige i okruglom stolu sudjeluju:
• Dr. sc. Mirela Holy, saborska zastupnica SDP i potpredsjednica Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Sabora RH,
• prof. Jaroslav Pecnik,
• dr. Biljana Borzan, osječka dogradonačelnica,
• Tatjana Mautner, novinarka HRT-Radio Osijek,
• Marina Butorac, dipl.ing krajobrazne arhitekture
• Ljiljanka Mitoš Svoboda, urednica Nezavisnog magazina za okoliš - Alert.
„Poziv za spas klime“ glavna je poruka ovogodišnjeg Dana planete Zemlje, jer se posljedice klimatskih promjena vraćaju ljudima kao bumerang, djelujući na cijeli Zemljin ekosustav: nagle izmjene razarajućih kišnih oluja i sušnih vrućina, razvijanje i širenje zaraznih bolesti, nestašica vode, glad i pojava ekoloških izbjeglica. Je li sada došlo vrijeme za djelovanja žena, domaćica, intelektualki, borkinja iz civilnog društva, poljoprivrednica, političarki na zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih dobara? Je li vrijeme za zagovaranje ekofeminističkih ideja u širokoj javnosti? O ekofeminizmu ili ekološkom feminizmu - pokretu koji se temelji na razmišljanju o podudarnosti između ekologizma i feminizma te suprotstavljanju dominaciji nad prirodom i nad ženama široka je javnosti u Hrvatskoj još neinformirana.
U razgovoru, nakon predstavljana knjige, pokušajmo naći odgovore na pitanja poput: Gdje leži uzrok degradacije okoliša i neravnopravnosti u društvu? Zašto ekološka paradigma još uvijek nije političko pitanje? Mogu li ekološke teme,poput problema uvođenja javne kontrole kvalitete pitke vode, financijskog poticanja uvođenja sustava sunčeve enrgije u domaćinstva, zabrane upotrebe pesticida u poljoprivredi, uvođenja ozelenjenih pješačkih zona u gradovima, ukidanje velikih svjetlećih reklama koje zagrijavaju gradsku mikroklimu, i slična „niževrednovana problematika“ biti glavne teme za lokalne izbore? Mogu li se žene u Hrvatskoj izboriti za ključnu ulogu u odlučivanju i organiziranju nešto drugačijeg društva od ovog postojećeg: društva ravnopravnosti, sigurnog i zdravog života, sprječavanja uništavanja i zagađenja vode, tla, zraka? Imamo li svijest o vezi porasta mentalnih, kardiovaskularnih i karcinomskih oboljenja i siromaštva kao posljedica zagađenja okoliša i iscrpljivanja prirodnih bogatstava? Jesu li žene ugrožene reklamama za forsiranje potrošnje,i pozivanjem u globalni proces gomilanja otpada, iscrpljivanje prirodnih resursa, mučenje životinja i slično? Posvećuju li mainstream i lokalni mediji u Hrvatskoj dovoljno kvalitetnog prostora ženama i njihovim suradnicima koji izvaninstitucionalno i izvan okvira trenutnih državno- političkih smjerova, rade na jačanju ekološke svijesti najšire javnosti? Ima li u Hrvatskoj prostora za uvođenje predmeta obrazovanja za okoliš u redovni školski obrazovni program, kao što je predmet vjeronauka? Ili je obrazovanje za okoliš i upoznavanje sa ekološkim, okolišnim,zelenim pokretima te idejama, poput ekofeminizma, prepušteno dobrovoljnosti i entuzijazmu pojedinaca?
Radujemo se vašem dolasku!
Na predstavljanju knjige i okruglom stolu sudjeluju:
• Dr. sc. Mirela Holy, saborska zastupnica SDP i potpredsjednica Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Sabora RH,
• prof. Jaroslav Pecnik,
• dr. Biljana Borzan, osječka dogradonačelnica,
• Tatjana Mautner, novinarka HRT-Radio Osijek,
• Marina Butorac, dipl.ing krajobrazne arhitekture
• Ljiljanka Mitoš Svoboda, urednica Nezavisnog magazina za okoliš - Alert.
„Poziv za spas klime“ glavna je poruka ovogodišnjeg Dana planete Zemlje, jer se posljedice klimatskih promjena vraćaju ljudima kao bumerang, djelujući na cijeli Zemljin ekosustav: nagle izmjene razarajućih kišnih oluja i sušnih vrućina, razvijanje i širenje zaraznih bolesti, nestašica vode, glad i pojava ekoloških izbjeglica. Je li sada došlo vrijeme za djelovanja žena, domaćica, intelektualki, borkinja iz civilnog društva, poljoprivrednica, političarki na zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih dobara? Je li vrijeme za zagovaranje ekofeminističkih ideja u širokoj javnosti? O ekofeminizmu ili ekološkom feminizmu - pokretu koji se temelji na razmišljanju o podudarnosti između ekologizma i feminizma te suprotstavljanju dominaciji nad prirodom i nad ženama široka je javnosti u Hrvatskoj još neinformirana.
U razgovoru, nakon predstavljana knjige, pokušajmo naći odgovore na pitanja poput: Gdje leži uzrok degradacije okoliša i neravnopravnosti u društvu? Zašto ekološka paradigma još uvijek nije političko pitanje? Mogu li ekološke teme,poput problema uvođenja javne kontrole kvalitete pitke vode, financijskog poticanja uvođenja sustava sunčeve enrgije u domaćinstva, zabrane upotrebe pesticida u poljoprivredi, uvođenja ozelenjenih pješačkih zona u gradovima, ukidanje velikih svjetlećih reklama koje zagrijavaju gradsku mikroklimu, i slična „niževrednovana problematika“ biti glavne teme za lokalne izbore? Mogu li se žene u Hrvatskoj izboriti za ključnu ulogu u odlučivanju i organiziranju nešto drugačijeg društva od ovog postojećeg: društva ravnopravnosti, sigurnog i zdravog života, sprječavanja uništavanja i zagađenja vode, tla, zraka? Imamo li svijest o vezi porasta mentalnih, kardiovaskularnih i karcinomskih oboljenja i siromaštva kao posljedica zagađenja okoliša i iscrpljivanja prirodnih bogatstava? Jesu li žene ugrožene reklamama za forsiranje potrošnje,i pozivanjem u globalni proces gomilanja otpada, iscrpljivanje prirodnih resursa, mučenje životinja i slično? Posvećuju li mainstream i lokalni mediji u Hrvatskoj dovoljno kvalitetnog prostora ženama i njihovim suradnicima koji izvaninstitucionalno i izvan okvira trenutnih državno- političkih smjerova, rade na jačanju ekološke svijesti najšire javnosti? Ima li u Hrvatskoj prostora za uvođenje predmeta obrazovanja za okoliš u redovni školski obrazovni program, kao što je predmet vjeronauka? Ili je obrazovanje za okoliš i upoznavanje sa ekološkim, okolišnim,zelenim pokretima te idejama, poput ekofeminizma, prepušteno dobrovoljnosti i entuzijazmu pojedinaca?
Radujemo se vašem dolasku!
Objavio: ljilja |
Komentari (3)
))))) 
