Slavonija i Dalmacija siromašnije nego 1990.

Hrvatskoj je trebalo gotovo 15 godina da bi dostigla predratnu razinu bruto domaćeg proizvoda (BDP). Taj zapanjujući podatak rezultat je prvog istraživanja u našoj zemlji koje je trebalo odgovoriti na pitanje gdje se hrvatske županije i regije nalaze u odnosu na 1990. godinu, a jučer ga je objavio Razvojni forum Zagreb u suradnji s tjednikom Lider.

– “Tek 2004. godine Hrvatska je dostigla razinu BDP-a iz 1990. godine” – rekao je predsjednik Foruma Mato Crkvenac, napominjući da su u međuvremenu napredovale tri regije, dok dvije i dalje zaostaju za predratnim rezultatima.

– “Najveći porast BDP-a do 2005. zabilježila je središnja Hrvatska – 24,4 posto više nego 1990. godine. Sjeverna Hrvatska postigla je 12,6 posto više, zapadna Hrvatska 9,8 posto, dok istočna i južna Hrvatska bilježe pad, pri čemu Dalmacija minus od 4,7 posto, a Slavonija od 19,8 posto”, rekao je Crkvenac.

– “Hrvatski je paradoks da su najveći gubitnici lokalne jedinice koje imaju jaču industrijsku i poljoprivrednu bazu, s obzirom na to da upravo taj realni sektor može najviše pridonijeti izlasku iz gospodarske krize” – uočio je Crkvenac.

– “Postojeći resursi efikasno se koriste samo na trećini teritorija, a da bi brže napredovala, Hrvatska mora aktivirati razvoj na cijelom svom prostoru” – dodao je istraživač Vladimir Čavrak.

Razvojni forum napravio je i ljestvicu najuspješnijih među 127 hrvatskih gradova prema efikasnosti njihova gospodarstva, na temelju istraživanja koje provodi od 2004. prema međunarodnoj metodologiji. Na ljestvici vodi Zadar, a slijede ga Zagreb, Karlovac, Rijeka i Varaždin – u kategoriji gradova iznad 45.000 stanovnika.

Novigrad, Vodnjan, Klanjec, Prelog i Bakar pokazali su se proteklih godina najsupješnijima u kategoriji gradova do 8.000 stanovnika. Među gradovima do 15.000 stanovnika vodi Rovinj, a slijede ga Benkovac, Umag, Labin i Mali Lošinj. U skupini do 45.000 stanovnika vode Dubrovnik, Poreč, Sveta Nedelja, Našice i Zaprešić.

– “Gradovi ovdje nisu rangirani prema razvijenosti ili bogatstvu, nego prema efikasnosti gospodarstva mjerenoj kroz pet kriterija: usporedivoj efikasnosti poslovnih sredstava, izvoznoj usmjerenosti, profitabilnosti, proizvodnosti rada i investicijama u dugotrajnu imovinu” – objasnio je Crkvenac.

– “To znači da se siromašniji grad s malim gospodarstvom može bolje plasirati od bogatijeg jer se ulaganja u njega više isplate. Istraživanje Razvojnog foruma komplementarno je istraživanju koje provodi Svjetski gospodarski forum sa svojom ljestvicom konkurentosti zemalja u svijetu”, tvrdi Crkvenac.

Autor: Branko Podgornik/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/foto-arhiv 031

[web:c0c724dbc2]http://docs.google.com/viewer?url=http%3A%2F%2Fwww.osijek031.com%2Ffiles%2F2010_10_01_razvoj_index_gradova.pdf&embedded=true[/web:c0c724dbc2]

[web:c0c724dbc2]http://docs.google.com/viewer?url=http%3A%2F%2Fwww.osijek031.com%2Ffiles%2F2010_10_01_razvoj_ilustracija_gradova.pdf&embedded=true[/web:c0c724dbc2]